"Malo je i naš": Otvoreno pismo Andreju Plenkoviću - Ne možete uzeti "Jadran" i izbrisati Srbiju iz istorije!

Master istoričar Aleksandar M. Gajić poslao je otvoreno pismo Andreju Plenkoviću, hrvatskom premijeru koji je poznat po mržnji prema našoj zemlji.

Naime, Gajić se osvrnuo na izjavu hrvatskog premijera Plenkovića, prilikom Samita EU-Zapadni Balkan u Tivtu.

U pismu Aleksandra M. Gajića kaže se da otimanje "Jadrana" nije samo poruka upućena Crnoj Gori.

- Gospodine Plenkoviću, Vaša izjava u Tivtu da je školski brod „Jadran“ hrvatski brod nije samo politička poruka upućena Crnoj Gori, već i pokušaj da se jedan složen, jugoslovenski, državni, vojni i istorijski simbol svede na bilateralne odnose dve zemlje u procesu pristupanja Evropskoj uniji. Mislite da je dovoljno izgovoriti rečenicu pred kamerama pa da se izbrišu ugovori, novac, državni kontinuitet, ratne reparacije, mornarica koja ga je naručila i država u čije je ime taj brod uopšte porinut - navodi Gajić u otvorenom pismu i dodaje:

- Pre nego što se još više zaletite u svojim osvajačkim izjavama, morate znati: „Jadran“ nije nastao kao hrvatski brod, nije naručen kao hrvatski brod, nije plaćen kao hrvatski brod, nije porinut kao hrvatski brod i nije ušao u službu kao hrvatski brod. Izgrađen je za Kraljevsku mornaricu Jugoslavije, države koja je nastala na temeljima pobede Kraljevine Srbije u Prvom svetskom ratu.

Foto: Aleksandar Jovanović Cile

Master istoričar navodi da ako već govorimo o poreklu, onda počnimo od novca, jer je novac u ovom slučaju najbolji lek protiv naknadne mitologije.

- Ukupna cena izgradnje školskog broda „Jadran“ iznosila je 8.407.030 dinara. Jadranska straža je kroz dobrovoljnu akciju prikupljanja priloga obezbedila oko milion dinara, odnosno približno 11,9 odsto ukupne vrednosti broda. Preostalih 88,1 odsto obezbeđeno je preko države, mornarice, kredita i nemačkih ratnih reparacija – dakle preko mehanizama one iste jugoslovenske države čiji je temelj bio srpski ratni, politički i međunarodnopravni kapital nakon 1918. godine - navodi Gajić.

Foto: Zoran Sinko

Gajić se zatim osvrnuo na suštinu koju izjava Andreja Plenkovića preskače.

- Ako je Hrvatska danas spremna da „Jadran“ proglasi svojim zato što mu je matična luka bila Split, onda Srbija ima još starije, dublje i teže argumente da kaže da je taj brod i njen. Jer on nije rođen iz hrvatske državnosti, već iz jugoslovenske države stvorene nakon srpske pobede, golgote srpske vojske, ogromnih žrtava i međunarodnog priznanja Srbije. Matična luka nije isto što i vlasništvo. Split nije naručio „Jadran“, niti ga je platila hrvatska država. Hrvatska država nije 1930. godine zaključila ugovor u Hamburgu. Brod je naručen za Kraljevsku mornaricu Jugoslavije, a ta Jugoslavija nije pala sa neba – izrasla je iz pobedničke Srbije, države koja je u Prvom svetskom ratu izgubila ogroman deo svog stanovništva - Gajić jasno ukazuje i nastavalja:

- Zato nije moguće istoriju „Jadrana“ započeti u Splitu, a pritom prećutati Beograd. Nije moguće pozivati se na jugoslovensku imovinu, a izbrisati državu koja ju je stvorila. Nije moguće tražiti brod kao nacionalno nasleđe, a ignorisati istorijski kontekst njegovog nastanka. Ako je kriterijum luka, onda je Vaša teza više nego plitka.

Foto: Aleksandar Jovanović Cile

- Ako je kriterijum žrtva na kojoj je nastala država koja je brod naručila, onda Srbija ne samo da mora biti za stolom, već ima pravo da postavi pitanje kako je moguće da se danas o „Jadranu“ razgovara kao o sporu između Hrvatske i Crne Gore, dok se Srbija, čija je pobeda stvorila politički okvir u kojem je brod nastao, tretira kao nemi posmatrač sopstvenog istorijskog nasleđa - zaključuje Gajić.

Međutim, kako dalje piše u otvorenom pismu, ako Plenković tvrdi da je „Jadran“ hrvatski, onda Srbija ima puno pravo da kaže da je taj brod i srpski.

- Zato, gospodine Plenkoviću, ako Vi tvrdite da je „Jadran“ hrvatski, onda Srbija ima puno pravo da kaže da je taj brod i srpski. Ne zato što želi tuđe, već zato što ne dozvoljava da se zajedničko pretvori u isključivo hrvatsko, da se jugoslovenska imovina pretvori u nacionalni trofej jedne države i da se srpski udeo u nastanku te države i njene mornarice gurne pod tepih. Vaša rečenica u Tivtu zato nije samo sporna, već i istorijski drska. Ona od broda koji je bio simbol jedne zajedničke države pokušava da napravi dokaz jedne naknadne nacionalne svojine. Ali upravo zato otvara pitanje koje možda u Zagrebu niste želeli da otvorite: ako Hrvatska ima pravo da potražuje „Jadran“ na osnovu jugoslovenskog nasleđa, onda i Srbija ima pravo da potražuje svoj deo tog istog nasleđa - poručio je on.

Foto: Reuter/Stephanie Lackocq

Master istoričar Aleksandar M. Gajić za kraj navodi da „Jadran“ nije hrvatska uspomena izolovana od srpske istorije. On je ploveći dokaz da je Srbija svojom državnošću, svojom pobedom, svojim novcem, svojim ljudima i svojim žrtvama bila ugrađena u temelje države koja ga je stvorila.

- Zato je zanimljivo kako se u hrvatskoj interpretaciji istorije Jugoslavija pojavljuje samo onda kada nešto treba uzeti, a ne i onda kada treba priznati ko je tu državu stvorio, branio i finansirao. I zato, pre nego što sledeći put pomislite da jugoslovensku istoriju tretirate kao švedski sto, da uređujete granice ili da istorijsko nasleđe prilagođavate trenutnim političkim potrebama, setite se da postoji neko ko je dugo ćutao. I da Vam se danas jasno poručuje: „Malo je i naš!“ - naveo je u pismu Gajić.

BONUS VIDEO

Ostavite komentar

Pravila komentarisanja:

Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.

Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.

Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.

Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.