U pismu Aleksandra M. Gajića kaže se da otimanje "Jadrana" nije samo poruka upućena Crnoj Gori.
- Gospodine Plenkoviću, Vaša izjava u Tivtu da je školski brod „Jadran“ hrvatski brod nije samo politička poruka upućena Crnoj Gori, već i pokušaj da se jedan složen, jugoslovenski, državni, vojni i istorijski simbol svede na bilateralne odnose dve zemlje u procesu pristupanja Evropskoj uniji. Mislite da je dovoljno izgovoriti rečenicu pred kamerama pa da se izbrišu ugovori, novac, državni kontinuitet, ratne reparacije, mornarica koja ga je naručila i država u čije je ime taj brod uopšte porinut - navodi Gajić u otvorenom pismu i dodaje:
- Pre nego što se još više zaletite u svojim osvajačkim izjavama, morate znati: „Jadran“ nije nastao kao hrvatski brod, nije naručen kao hrvatski brod, nije plaćen kao hrvatski brod, nije porinut kao hrvatski brod i nije ušao u službu kao hrvatski brod. Izgrađen je za Kraljevsku mornaricu Jugoslavije, države koja je nastala na temeljima pobede Kraljevine Srbije u Prvom svetskom ratu.
Foto: Aleksandar Jovanović Cile
Master istoričar navodi da ako već govorimo o poreklu, onda počnimo od novca, jer je novac u ovom slučaju najbolji lek protiv naknadne mitologije.
- Ukupna cena izgradnje školskog broda „Jadran“ iznosila je 8.407.030 dinara. Jadranska straža je kroz dobrovoljnu akciju prikupljanja priloga obezbedila oko milion dinara, odnosno približno 11,9 odsto ukupne vrednosti broda. Preostalih 88,1 odsto obezbeđeno je preko države, mornarice, kredita i nemačkih ratnih reparacija – dakle preko mehanizama one iste jugoslovenske države čiji je temelj bio srpski ratni, politički i međunarodnopravni kapital nakon 1918. godine - navodi Gajić.
Foto: Zoran Sinko
Aleksandar M. Gajić
Gajić se zatim osvrnuo na suštinu koju izjava Andreja Plenkovića preskače.
- Ako je Hrvatska danas spremna da „Jadran“ proglasi svojim zato što mu je matična luka bila Split, onda Srbija ima još starije, dublje i teže argumente da kaže da je taj brod i njen. Jer on nije rođen iz hrvatske državnosti, već iz jugoslovenske države stvorene nakon srpske pobede, golgote srpske vojske, ogromnih žrtava i međunarodnog priznanja Srbije. Matična luka nije isto što i vlasništvo. Split nije naručio „Jadran“, niti ga je platila hrvatska država. Hrvatska država nije 1930. godine zaključila ugovor u Hamburgu. Brod je naručen za Kraljevsku mornaricu Jugoslavije, a ta Jugoslavija nije pala sa neba – izrasla je iz pobedničke Srbije, države koja je u Prvom svetskom ratu izgubila ogroman deo svog stanovništva - Gajić jasno ukazuje i nastavalja:
- Zato nije moguće istoriju „Jadrana“ započeti u Splitu, a pritom prećutati Beograd. Nije moguće pozivati se na jugoslovensku imovinu, a izbrisati državu koja ju je stvorila. Nije moguće tražiti brod kao nacionalno nasleđe, a ignorisati istorijski kontekst njegovog nastanka. Ako je kriterijum luka, onda je Vaša teza više nego plitka.
Foto: Aleksandar Jovanović Cile
- Ako je kriterijum žrtva na kojoj je nastala država koja je brod naručila, onda Srbija ne samo da mora biti za stolom, već ima pravo da postavi pitanje kako je moguće da se danas o „Jadranu“ razgovara kao o sporu između Hrvatske i Crne Gore, dok se Srbija, čija je pobeda stvorila politički okvir u kojem je brod nastao, tretira kao nemi posmatrač sopstvenog istorijskog nasleđa - zaključuje Gajić.
Međutim, kako dalje piše u otvorenom pismu, ako Plenković tvrdi da je „Jadran“ hrvatski, onda Srbija ima puno pravo da kaže da je taj brod i srpski.
- Zato, gospodine Plenkoviću, ako Vi tvrdite da je „Jadran“ hrvatski, onda Srbija ima puno pravo da kaže da je taj brod i srpski. Ne zato što želi tuđe, već zato što ne dozvoljava da se zajedničko pretvori u isključivo hrvatsko, da se jugoslovenska imovina pretvori u nacionalni trofej jedne države i da se srpski udeo u nastanku te države i njene mornarice gurne pod tepih. Vaša rečenica u Tivtu zato nije samo sporna, već i istorijski drska. Ona od broda koji je bio simbol jedne zajedničke države pokušava da napravi dokaz jedne naknadne nacionalne svojine. Ali upravo zato otvara pitanje koje možda u Zagrebu niste želeli da otvorite: ako Hrvatska ima pravo da potražuje „Jadran“ na osnovu jugoslovenskog nasleđa, onda i Srbija ima pravo da potražuje svoj deo tog istog nasleđa - poručio je on.
Foto: Reuter/Stephanie Lackocq
Master istoričar Aleksandar M. Gajić za kraj navodi da „Jadran“ nije hrvatska uspomena izolovana od srpske istorije. On je ploveći dokaz da je Srbija svojom državnošću, svojom pobedom, svojim novcem, svojim ljudima i svojim žrtvama bila ugrađena u temelje države koja ga je stvorila.
- Zato je zanimljivo kako se u hrvatskoj interpretaciji istorije Jugoslavija pojavljuje samo onda kada nešto treba uzeti, a ne i onda kada treba priznati ko je tu državu stvorio, branio i finansirao. I zato, pre nego što sledeći put pomislite da jugoslovensku istoriju tretirate kao švedski sto, da uređujete granice ili da istorijsko nasleđe prilagođavate trenutnim političkim potrebama, setite se da postoji neko ko je dugo ćutao. I da Vam se danas jasno poručuje: „Malo je i naš!“ - naveo je u pismu Gajić.
Nakon što je premijer Hrvatske Andrej Plenković saopštio svoja imperijalistička stremljenja, teritorijalne i druge pretenzije, trebalo mu je otkazati gostoprimstvo i dati rok da napusti teritoriju Crne Gore, saopštio je danas potpredsednik Demokratske narodne partije (DNP) Milun Zogović.
Lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević ocenio je da su državljani Srbije koji su sa čarter leta vraćeni iz Tivta za Beograd doživeli neprimeren tretman, te da bi njihov doček bio drugačiji da su nosili politički podobne poruke.
Hrvatski premijer Andrej Plenković ispostavio je ultimatum Crnoj Gori na njenom putu u Evropsku uniju čime je Podgorici srušio Sneška i euforiju koja vlada u montenegrinskim medijma.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Nakon što je premijer Hrvatske Andrej Plenković saopštio svoja imperijalistička stremljenja, teritorijalne i druge pretenzije, trebalo mu je otkazati gostoprimstvo i dati rok da napusti teritoriju Crne Gore, saopštio je danas potpredsednik Demokratske narodne partije (DNP) Milun Zogović.
Organizatori festivala Belgrade Music Week oglasili su se saopštenjem u kojem su demantovali da je sinoć tokom završne večeri festivala došlo do incidenta.
Reakcije nakon subotnjeg veličanstvenog skupa održanog u Beogradu, gde se, prema procanama MUP-a okupilo neverovatnih 207.000 građana Srbije, poštovalaca politike predsednika Aleksandra Vučića, ne prestaju da se nižu.
Prema izveštaju Republičkog hidrometeorološkog zavoda, u Srbiji je u 11 sati najtoplije bilo u Kikindi, sa izmerenih 36 stepeni, a najsvežije na Kopaoniku, 23 stepena Celzijusove skale.
Na sajtu Ministarstva unutrašnje i spoljne politike Republike Srbije, saopšteno je da se alpinistički pojas Canyon Guide Harness Petzl povlači sa srpskog tržišta!
Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture (MGSI) apelovalo je na sve poslodavce i zaposlene u oblasti građevinarstva da usled najavljenih visokih temperatura u narednom periodu dosledno primenjuju propisane mere bezbednosti i zdravlja na radu prilikom obavljanja poslova na otvorenom.
Naučnici su otkrili da ljudski smeh ima mnogo dublje evolutivne korene nego što se verovalo. Novo istraživanje sugeriše da isti ritam smeha delimo sa velikim čovekolikim majmunima već 15 miliona godina.
Apelacioni sud u Novom Sadu doneo je drugostepenu presudu u slučaju vaspitača I. O. (28) iz Bogojeva kod Odžaka, kojom je prvostepena presuda preinačena i izrečena maksimalna kazna od 20 godina zatvora.
Novosađaninu S. M. (28), koji se tereti za pokušaj ubistva B. G. (18) u stanu u centru Novog Sada, produžen je pritvor i po novom rešenju može da traje do 18. septembra.
Policija iz Istre saopštila je da je jutros oko šest časova primila dojavu od Hitne pomoći da je na području Buzeta detetu potrebna hitna medicinska pomoć. Dete je, uprkos naporima zdravstvenih radnika, preminulo.
Više od 1.300 dodatnih smrtnih slučajeva zabeleženo je u Evropi od 21. juna zbog ekstremnih vrućina, saopštila je Svetska zdravstvena organizacija, dok se kontinent suočava sa jednim od najtežih toplotnih talasa poslednjih godina.
Sjedinjene Američke Države i Iran postigli su dogovor o obustavi međusobnih napada i planiraju sastanak u utorak u Dohi, gde će se razgovori nastaviti oko najopasnije tačke nove krize — bezbednosti plovidbe kroz Ormuski moreuz.
Ruska Spoljnoobaveštajna služba objavila je da Kijev, prema njenim tvrdnjama, pojačava saradnju sa meksičkim narko-kartelima i da Ukrajina sve više postaje tranzitni koridor za prebacivanje droge iz Latinske Amerike ka evropskom tržištu.
Američki geološki zavod upozorio je da sever Venecuele, već razoren serijom snažnih zemljotresa, u narednih sedam dana ima 48 odsto šanse da ga pogodi još jedan naknadni potres jači od pet stepeni Rihterove skale.
Svečanom dodelom nagrada i projekcijom filma "Saučesnici" reditelja Marka Novakovića završen je 9. Ravno Selo Film Festival, međunarodni festival prvog ili drugog filma, koji je tokom četiri dana u Ravnom Selu okupio filmske autore, goste iz zemlje i inostranstva, mlade stvaraoce i publiku.
Vozači primećuju da im se baterija telefona prazni drastično brže dok su na putu. Stručnjaci otkrivaju da su za to kriva podešavanja koja se sama aktiviraju i troše resurse u trenucima kada se menja geografska lokacija.
Istraživači su proučavali uticaj takozvane "zapadnjačke ishrane" na sistem serotonina, neurotransmitera koji ima važnu ulogu u regulaciji emocija, ponašanja, sna i drugih funkcija organizma.
Muzička zvezda Zorica Brunclik danas proslavlja svoj 71. rođendan, a iako njen život pun je uspona i padova, pevačicu optimizam i smeh nikada nisu napuštali.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.