• aktuelno
Dnevne novine
SRBIJA
Informer
Video

08.08.2026

09:25

Kakva šamarčina! Čuveni profesor razbucao blokadere i tajkunske medije: Otkrio istinu o stanju ekonomije Srbije

N1 printscreen

Vesti

Kakva šamarčina! Čuveni profesor razbucao blokadere i tajkunske medije: Otkrio istinu o stanju ekonomije Srbije

Ekonomista i čuveni profesor sa Fakulteta političkih nauka (FPN) u Beogradu Dušan Pavlović razbucao je blokadere, opoziciju i tajkunske medije i raskrinkao sve njihove laži o stanju srpske ekonomije, otkrivši istinu o javnom dugu naše zemlje, privredi, inflaciji, ali i rizicima od potencijalnog bankrota.

Pavlović je gostovao u Dnevniku na blokadersko-tajkunskoj televiziji Nova i tako uživo u programu raskrinkao sve laži koje se mesecima, pa i godinama, plasiraju od strane onih kojima zapravo smeta uspeh naše zemlje i sve ono što predstavlja uspešna politika predsednika Aleksandra Vučića. 

Na pitanje voditelja Nove Gorana Dimitrijevića da li Srbija i dalje ima prostor za zaduživanje, "budući da na kritike ministar Siniša Mali uvek kaže da se Srbija, što se zaduživanja tiče, zadužuje vrlo odgovorno, u okvirima kapaciteta za vraćanje tog duga", profesor Pavlović je dao odgovor koji je zaprepastio lažljive blokadere.

Ja mislim da moram da se složim tu sa ministrom - rekao je on najpre, pa nastavio:

"Ja često razgovaram sa ljudima koji kupuju evroobveznice, dakle, stranci iz stranih fondova. Oni u tom smislu nemaju primedbi na Srbiju. Znači, oni smatraju da je Srbija u tom smislu zemlja koja redovno servisira svoj javni dug. Tako da ima prostora da se dodatno zemlja zaduži za bilo koji razlog."

 

 

On se, međutim, na tome nije zaustavio, već je ubrzo potom razbucao laž da je Srbija prezadužena zemlja. 

Kada kritičari finansijske politike i stanja finansijskog stanja države kažu da mi rizikujemo, srljamo ka potencijalnom bankrotu ili klizimo polako u prezaduženost i tako dalje, vlast stalno ističe da je naš dug daleko ispod evropskog praga. Vi u Vašoj analizi kažete da sam iznos duga nije toliko bitan koliko privreda koja stoji iza njega. Vidite li Vi neki rizik ili smo u okvirima bez rizika? - pitao je voditelj Dušana Pavlovića. 

Usledio je više nego jasan odgovor. 

Pa, tu za sada na osnovu podataka ne bih rekao da postoji rizik. Dakle, jedan indikator najopštiji je da javni dug ne sme da ode preko 60% bruto društvenog proizvoda, a oni su sad dosta niže od toga. ​Ali čak i kad gledate neke druge pokazatelje, recimo kad gledate prosečnu kamatnu stopu koja se isplaćuje za kamate za dug u odnosu na privredni rast, kad to upoređujete, i to je takođe povoljno za trenutno otplaćivanje javnog duga. Dakle, kad privreda raste brže, kad je stopa rasta brža od stope rasta kamatne stope za dug, dug ima dosta povoljne okolnosti da se finansira. Tu ne može da bude neki rizik od bankrota - poručio je profesor sa FPN-a. 

 

 

Dušan Pavlović je zatim sveukupno pohvalio stanje srpskih finansija, rekavši kako je ono neočekivano dobro jer je zebeležen suficit u budžetu, kao i privredni rast i nizak deficit, dok su, istovremeno, prihodi veliki. 

- Stanje finansija u Srbiji, kako sam ja video prema Vašem Iksu (nekadašnjem Tviteru), jeste neočekivano dobro. Zašto neočekivano i šta je tu dobro s obzirom na kritike? - pitao je voditelj poznatog profesora. 

On je objasnio o čemu se u stvari radi. 

- Da, pa vidite ovako. U junu je, recimo, neočekivano bio suficit u budžetu, čak. ​Ali, prihodi su načelno toliko porasli do juna meseca ili neočekivano su veći, zbog toga je sam budžetski deficit daleko manji nego što se očekivalo. Ono što je trenutno u budžetu deficit, ako to proširite na godinu dana, to bi bilo negde oko 1% BDP-a, a planirano je 3%. ​To neočekivano stanje je najvećim delom od neočekivano dobrog privrednog rasta koji niko nije prognozirao negde početkom godine, uključujući i samu Vladu Srbije, koja je prognozirala oko 3%. Sve velike, da kažemo, međunarodne organizacije i institucije koje se bave makroekonomskom analizom, kao što je MMF, Bečki institut ili Svetska banka, su prognozirale ispod 3%. ​Trenutno je u drugom kvartalu rast zvanično, da kažemo, procenjen kao nekom 'flash' procenom na 3,6%. Kada imate veći privredni rast, onda su i prihodi u budžetu veći - objasnio je Pavlović. 

 

 

U jednom trenutku je ovaj poznati ekonomista pohvalio značajan rast plata i penzija, ali i činjenicu da ljudi imaju više para jer tako potražnja raste, a i beleži se rast privrede. 

Ali taj rast, kako vi kažete, je zbog potrošnje? Porasle su plate, odmah moram da Vas pitam: Da li to znači da ljudi u prvoj polovini godine su imali više para? Viši standard i veću kupovnu moć? Ili to ne možemo tako doslovno da gledamo - glasilo je pitanje za profesora Pavlovića. 

On je odmah pojasnio o čemu se radi. 

- Ne, možemo! Znate, imate nekoliko, da kažemo, modela rasta. Jedan je kroz ličnu potrošnju ili kroz vladinu potrošnju. Dakle, Vlada na neki način upumpava novac u privredu na razne načine i u ovom slučaju u zadnjih šest ili više meseci došlo je do tri, da kažemo, velika povećanja. ​Dakle, penzije su povećane krajem prošle godine, plate su povećane u rasponu od godinu dana i, što je još važno, ali se možda malo teže primećuje, potrošački krediti su dosta porasli jer je kamata na potrošačke kredite pala. Tako da su krediti postali sada dostupniji građanima. I čak, potrošački krediti sada rastu skoro duplo brže nego krediti privredi. ​Dakle, na sve strane gde je moguće, Vlada je upumpala veliki novac i taj novac sada stvara potražnju, i on onda podstiče i privrednike da više proizvode. Sve što se proizvede i realizuje iz bilo kog razloga, to se računa kao privredni rast - rekao je poznati ekonomista. 

 

 

Na kraju, on je potvrdio da za Srbiju ne postoje rizici od bankrota, da je inflacija niska i da su dosta povojne sve ostale ekonomske okolnosti.

- U celini gledano, na kraju kratko ako možemo da zaključimo: Vi, prema svemu što znate i vidite, ne vidite neke rizike da zemlja ide ka bankrotu ili da smo na ivici neke velike finansijske nestabilnosti, kao što neki tvrde? - pitao je voditelj.

Evo kakav je odgovor dobio.

Ja govorim sve ono što kažu podaci. Ako su podaci tačni, ja ne vidim da tu postoji bilo kakav prostor za neki katastrofični scenario. Može da bude malo povuci-potegni. Recimo, Vlada Srbije je visoku potrošnju uradila suprotno savetima MMF-a, ali ipak zadržala je inflaciju nisko, puno je trošila, ostvarila je neki privredni rast. Dosta povoljno se za Vladu kreću ove ekonomske okolnosti u ovom trenutku - zaključio je Dušan Pavlović. 

 

 

Poznati ekonomista je, inače, tokom ovog gostovanja srušio i koncepciju napada tajkuna Dragana Šolaka na "Telekom".   

- Ako pogledate, čak i ovaj dug koji je Telekom uzeo sada, ove dve milijarde. Interesovanje kada je Telekom izdao te evroobveznice da bi uzeo taj dug je bilo negde oko 14 milijardi evra. Tako su bar oni prijavili. ​Dakle, pul od 14 milijardi evra je bio zainteresovan za te obveznice od dve. Znači, to otprilike pokazuje da oni koji kupuju mogu da očekuju da će to da se vrati - objasnio je profesor Dušan Pavlović. 

 

 

Pročitajte u odvojenoj vesti kako je predsednik razmontirao laži blokadera o ekonomskim merama. 

BONUS VIDEO 

Komentari

Ostavite komentar

Pravila komentarisanja:

Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.

Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.

Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.

Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.

sledeća vest

Društvo

Hronika

Planeta

JOŠ Planeta VESTI

Zabava

Magazin

Džet set