PORAZ EVROPE, BOGATE, STARE I SEBIČNE BIĆE BOLAN - KINA JE NOVI SVETSKI LIDER KOJI ĆE SVOJU DOMINACIJU TEK POKAZATI! Akademik Dimić: EU je iskazala svoju nemoć – i moralnu i političku i organizacionu i svoje će zablude skupo platiti!
Akademik Ljubodrag Dimić, šef Katedre za istoriju Jugoslavije Filozofskog fakulteta u Beogradu i rukovodilac Odbora za istoriju XX veka SANU, izneo je za rts.rs svoja razmišljanja o novonastaloj situaciji sa koronavirusom koja pojedinca i čovečanstvo stavlja na velika iskušenja
Kako provodite dane u izolaciji?
– 'Gubim vreme' pred televizorom, nervozno menjajući kanale u potrazi za nekom informacijom koju još nisam čuo po deseti put. Čitam i tako posredno makar na tren gubim vezu sa prostorom, vremenom, okruženjem u kome živimo – tako veoma uspešno 'kršim' izolaciju koja nam je, radi nas samih, nametnuta. 'Završavam' nevoljno neke tekstove u nadi da ću odužiti davno data obećanja i okončati preuzete 'sitne poslove' koji su mi već pojeli četvrtinu godine. Olovka mi baš i nije laka ovih dana.
Razmišljam o prošlosti i budućnosti. Sećam se bombardovanja, ali su iz tih nužno subjektivnih sećanja 'obrisani' svi oni delovi koji su bili zastrašujući.
Pomalo sam zabrinut za ostarele rođake, porodicu, ali i za samog sebe. Odem s vremena na vreme u radnju sa spremnim odgovorom da mi je tek 64,99 godina i da ne potpadam pod zabrane koje je propisala Vlada.
Preispitujem sebe i svoje životno iskustvo. Vrti mi se po glavi naslov onog starog filma koji glasi Živeće ovaj narod...
Šta je u Vašim mislima ovih dana?
Savremeniku se čini da posle događaja čiji smo svedoci (ili eksperimenta u kome nevoljno učestvujemo) svet više neće biti isti. Naravno, ni poredak u kome smo živeli poslednjih četvrt veka. Evropska unija je iskazala svoju nemoć – i moralnu i političku i organizacionu i svoje će zablude skupo platiti. Poraz Evrope, bogate, stare, sebične, nedisciplinovane, biće bolan.
Narodna Republika Kina se u datim okolnostima ponaša kao svetski lider dorastao izazovima vremena i svoju će dominaciju tek biti u prilici da demonstrira u mesecima koji dolaze.
Velika Britanija i SAD će imati priliku da provere sebe i svoje potencijale, kao i da pokažu čovečanstvu da li svemoćna propaganda, koja im je omogućila da 'uspešno' dobijaju ratove na tuđoj teritoriji, može da ih zaštiti od pandemije kao svojevrsnog rata na sopstvenoj teritoriji i mogućih socijalnih udara, a možda i nemira kao neminovnih pratilaca ratova koji nose velike gubitke i zahtevaju solidarnost bogatih i često sebičnih delova društva, koji decenijama 'idu' za profitom, sa onima koji žive neki drugi život.
U Hladnom ratu intervencionizam je odneo pobedu nad internacionalizmom. U ratu protiv terora, koji je nakon toga usledio, propaganda je gušila istinu, pa ma kakva ona bila, i kritičnost koja je nužna svakom društvu. Kriza koju je izazvao virus svojevrsno je upozorenje koje čovečanstvu upućuje priroda.
Na njega će valjan odgovor imati samo dobro organizovane državne zajednice, društva koja znaju šta je socijalna i svaka druga solidarnost, društva koja su spremna da uče i ulažu u znanje, menjaju se i istovremeno iskazuju potrebnu samodisciplinu.
Samo takva društva imaju budućnost, tj. šansu da sa što manje gubitaka odgovore izazovima ovakvog tipa.
Može li iz ove situacije nastati nešto dobro za čovečanstvo?
Čovečanstvo će se sigurno promeniti. Promena je neminovnost, podjednako kao i stalnost koju svakodnevno menja. Promena i stalnost su deo istorijskog procesa. Pitanje je samo da li je svaka promena dobra i u kom pravcu ona ide.
Ukoliko iz ovog procesa, koji ima globalne razmere i mnoštvu pojedinačnih događaja i pojava određuje smisao, ništa ne naučimo, postojeća situacija neće čovečanstvu doneti ništa dobro.
Mislim da sebičnosti sa kojom se suočavamo, odsustvu smisla za organizovani rad, nedisciplini, ponašanju koje je posledica bahatosti i primitivizma, političkim i ekonomskim kalkulacijama o tome ko će iz ove nesreće izaći jači i bogatiji, ne treba dati priliku da trijumfuje.
Čemu nas istorija uči, kada je reč o sličnim situacijama u prošlosti?
Veliku cenu Srbija i Srbi su platili 1915/1916. godine. Tada je u epidemiji pegavog tifusa, koju su doneli zarobljenici iz Austrougarske, izgubljeno oko 400.000 života vojnika i civila.
Razmerama katastrofe doprinele su i odluke vojnih vlasti da deo vojnih jedinica pusti na odsustvo, slaba zdravstvena kultura i neprosvećenost stanovništva, opšti ratni uslovi i oskudica u lekovima i zdravstvenom osoblju.
Taj nevidljivi neprijatelj uticao je na konačni ishod ratne 1915. godine. Na epidemiju tifusa nadovezala se velika glad (1916/1917), koja je, takođe, imala razmere epidemije i odnela mnoštvo ljudskih života. Država u ratu reagovala je kako je mogla.
Nekoliko decenija kasnije, 1972. godine Jugoslavija se suočila sa epidemijom velikih boginja i na taj izazov, kao organizovana država, izuzetno efikasno odgovorila.
U kratkom roku je vakcinisano celokupno stanovništvo zemlje, iskazana je potrebna solidarnost i disciplina, čuo se glas eksperata kome se i vođstvo jugoslovenske države podredilo.
Lekari su i tada, kao i 1915. godine, bili heroji (prof. Kostić, prof. Šuvaković i dr.). Dve teške situacije, dva ishoda, jedan poraz i jedna veličanstvena pobeda koja je pripisana jugoslovenskom socijalizmu, dva različita iskustva, mogućnost da se iz istorije uči kako se greške ne bi ponavljale.
Šta je u Vašem profesionalnom radu trenutno aktuelno, neki novi rukopis možda?
Nekoliko tema ima prioritet - „Odnos Jugoslavije i Evrope u godinama posle Drugog svetskog rata", „Josip Broz Tito - na vlasti", „Istorija jugoslovenskog socijalizma", „Srpski XX vek", „Raspad i razbijanje jugoslovenske države"...
Teme su asocijativne, a istoričar uvek razapet između vremena koje istražuje i vremena iz koga istražuje prošlost.
Ko će ih napisati?
Nisam siguran da ima valjan odgovor na ovo pitanje. Ipak, istoriografija je uvek vrenje svesti više generacija, koje istražuju prošlost i o njoj pišu u jednoj kulturi. Neko će trošiti svoj život u nadi da će ono istraženo biti valjan putokaz kuda i kako dalje.
Avion Vlade Republike Srbije u 11 časova je poleteo sa beogradskog aerodroma "Nikola Tesla" prema Moskvi kako bi pokupio srpske državljane koji su zarobljeni na ruskom aerodromu.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Avion Vlade Republike Srbije u 11 časova je poleteo sa beogradskog aerodroma "Nikola Tesla" prema Moskvi kako bi pokupio srpske državljane koji su zarobljeni na ruskom aerodromu.
Koliko su režimski mediji zatrovani, najbolje pokazuje blokaderska emisija "24 minuta sa Zoranom Kesićem", a Regulatorno telo za elektronske medije (REM) ne reaguje na jeziv sadržaj koji dolazi upravo od autora pomenute emsije.
Emisija "Srbija zove Dominikanu" donela je zanimljive razgovore o dešavanjima u Exatlonu, a veliku pažnju privukla je bliskost Borisa Stanojevića i Ive Janković.
Republički hidrometeorološki zavod Srbije objavio je prognozu prema kojoj nas čeka vetrovita i kišovita sedmica, ali i iznenađujući skok temperature i do 20 stepeni Celzijusa.
Po nalogu Višeg javnog tužilaštva u Beogradu određeno je zadržavanje do 48 časova državljaninu Republike Severne Makedonije A.A. (19) zbog sumnje da je 8. jula 2025. godine u Beogradu pokušao da liši života Nenada Alajbegovića, zvanog Alibeg.
Žena (80) poginula je u subotu uveče u sudaru dva putnička automobila na državnom putu DC28 u Prespi, prigradskom naselju Bjelovara, potvrdila je belovarsko-bilogorska policija.
Nakon upravo završenog saslušanja osumnjičenog, Osnovno javno tužilaštvo u Smederevu podnelo je nadležnom sudu predlog za određivanje pritvora za Z.S. (63) iz Smedereva, zbog postojanja osobitih okolnosti koje ukazuju da će ometati postupak uticanjem na oštećene, kao i osobitih okolnosti koje ukazuju da će u kratkom vremenskom periodu ponoviti krivično delo, odnosno učiniti krivično delo kojim preti.
Srbin (29) i Hrvat (32) uhapšeni su u petak u Beču zbog velike prevare. Naime, oni su nagovarali jednog (76) penzionera da uplaćuje velike iznose novca na račun njihove lažne investicione kompanije, ali su privedeni kada su hteli da od njega uzmu i 100.000 evra u kešu.
Po nalogu Višeg javnog tužilaštva u Beogradu uhapšen je I.Č. (22) iz Prijepolja zbog postojanja osnova sumnje da je na teritoriji GO Zemun neovlašćeno, radi prodaje držao i prenosio oko 30 kilograma opojne droge kanabis.
Rusija ne namerava da obnovi nuklearna ispitivanja, ali će preduzeti odgovarajuće mere ukoliko Sjedinjene Američke Države ili druge zemlje sprovedu takva testiranja, izjavio je danas stalni predstavnik Rusije pri međunarodnim organizacijama u Beču Mihail Uljanov.
Mosad je decenijama tragao za nestalim izraelskim navigatorom Ronom Aradom, a u potrazi zasnovanoj na pogrešnoj pretpostavci da ga Iran drži u zatočeništvu, izraelski agenti navodno su kidnapovali, mučili, pa čak i ubili iranske generale, otkriva istraga "Njujork tajmsa".
Generalštab ukrajinske vojske potvrdio je napade na vojni aerodrom Ahtubinsk u Astrahanskoj oblasti i bazu za dronove u Orlovskoj oblasti u Rusiji. Oba objekta imaju važnu ulogu u podršci ruskoj vojnoj avijaciji i napadima bespilotnim letelicama na Ukrajinu.
Jemenski pobunjenici Huti saopštili su danas da su oslobodili oko 600 osoba, zarobljenih tokom najnovije eskalacije sukoba u Jemenu, a Međunarodni komitet Crvenog krsta (MKCK) potvrdio je njihovo oslobađanje.
Pevačica Avril Lavinj postala je majka u 42. godini i na svet donela svoje prvo dete, devojčicu, a emotivnim fotografijama novorođenčeta koje je objavila na društvenim mrežama izazvala je veliku pažnju javnosti i pokrenula pitanja o identitetu svog partnera.
Glumac Slaviša Čurović kaže da je njegov lik prota Vasa Živković kojeg igra u seriji "Pupin" bio skroman čovek koji je prepoznavao mlade talentovane ljude i pomagao im da se školuju.
Veliki problemi sa Majkrosoftovim servisima izazvali su pravu pometnju među korisnicima širom sveta, a dok mnogi pokušavaju da pronađu način da obavljaju svakodnevne poslovne obaveze, društvene mreže preplavili su duhoviti komentari na račun ovog tehnološkog kolapsa.
Lija Kalkan (23) prošla je kroz pravu zdravstvenu noćnu moru pre nego što je saznala šokantnu istinu, da ne boluje od išijasa već od retkog, ali agresivnog raka.
Neoprezan pokret, prosuta čaša ili kap toplog pečenja lako mogu narušiti izgled vašeg omiljenog slavskog stolnjaka. Ipak, uz nekoliko proverenih trikova, i najtvrdoglavije mrlje mogu se ukloniti pre nego što trajno oštete tkaninu.
Britanski princ Hari javno je poručio da želi pomirenje s porodicom, posebno s bratom Vilijamom, ali princ od Velsa i dalje odbija da razmotri obnovu odnosa, pa je novi početak zasad daleko.
Kada iz rerne zamiriše kolenica sa zlatno-rumenom koricom i mesom koje se samo odvaja od kosti, jasno je zašto se ovim jelima iznova radujemo čim zahladi.
Zlatni retriver Pilot nije bio nimalo oduševljen kada je njegova vlasnica počela da oponaša pčelu. Njegova reakcija na zujanje nasmejala je gledaoce TikToka, a izraz njegovog lica najbolje pokazuje koliko mu se cela situacija nije svidela.
Sin pevača Halida Muslimovića, Enis Muslimović, iako izbegava pojavljivanje u medijima, napravio je izuzetak i progovorio je o odrastanju uz poznatog oca.
Pevačica Goca Lazarević ušla je u menopauzu već sa 32 godine, a kao glavni uzrok ranog prestanka ciklusa navela je stres, koji joj je doneo i brojne neprijatne simptome.
Hrvatska pevačica Maja Šuput ostvarila je milionske prihode preko svojih kompanija, a podaci o njenom poslovanju otkrivaju pravo bogatstvo koje je izgradila zahvaljujući muzici i pametnim poslovnim potezima.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.