VUČIĆ REKAO "NE" NAJMOĆNIJOJ SVETSKOJ INSTITUCIJI! Srbija je dovoljno jaka, ta vrsta pomoći joj nije potrebna! VLADE U SVETU SU PADALE I ZA MANJE STVARI!
Srbiji nije potreban novac MMF za ublažavanje posledica pandemije virusa korona. To je izjavio predsednik Srbije Aleksandar Vučić, a nedugo potom i turski lider Redžep Tajip Erdogan odbacio je mogućnost da Ankara traži finansijsku pomoć te institucije. Iako na prvi pogled deluje kao povezan sled okolnosti, prema procenama stručnjaka, razlozi zbog kojih ove dve zemlje odbijaju pomoć potpuno su različiti
Hitnu pomoć od MMF, recimo, kada je krenula kriza 2008. godine, tražile su mnoge zemlje. Sada je situacija drugačija, barem u slučaju Srbije. Vučić je odbijanje pomoći obrazložio time da nam nije potrebna jer Srbija ima velike devizne rezerve i 31 tonu zlata.
Nije nam potrebno
- Nama nije bio potreban novac MMF u ovom trenutku. Neke druge zemlje u okruženju su ga već uzele. Nama MMF nudi da uzmemo oko milijardu. To bi izašlo negde tri do pet godina ročnost na oko tri odsto. Nama to nije potrebno i to nam je skupo u ovom trenutku. Možemo da uzmemo ovih 100 plus 200 miliona od Svetske banke na 0,5 odsto i to pokazuje da će Srbija od drugih zemalja uspešnije da se nosi sa ovim - naglasio je Vučić.
Član Fiskalnog saveta Nikola Altiparmakov smatra da Srbija već praktično dobija najveću korist od MMF kroz aktuelni finansijski aranžman i da dodatna pomoć trenutno nije potrebna.
- MMF novac daje u vanserijskim slučajevima, a Srbiji to sada nije potrebno. Recimo, 2009. godine je trebalo da se uravnoteži budžet, pa je pokrenut aranžman sa MMF. Sada je Srbiji budžet uravnotežen i praktično već imamo najveću moguću korist od njih. Srbija sada ima i stabilne rezerve - objasnio je Altiparmakov.
Govoreći o pitanju zaduživanja, rekao je da je to čisto finansijsko pitanje i da se o tome odlučuje u zavisnosti od povoljnosti kredita, pa u skladu s tim i od koga se uzima novac. To, kako objašnjava, nema veze sa pomoći koju MMF daje u vanrednim okolnostima.
Da u ovom trenutku Srbija nema potrebu za sredstvima MMF smatra i ekonomista Ivan Nikolić. On kaže da novac od Fonda zemlje najčešće traže kada imaju strah od gubitka spoljne likvidnosti, da recimo neće izmiriti svoje obaveze prema inostranstvu po pitanju zaduženosti ili po pitanju roba i usluga i da Srbija zaista nema tih problema u ovom trenutku.
- Prvo uslovi su nepovoljniji u odnosu na ono što bismo mogli da dobijemo negde na drugom mestu. Drugo, ne trebaju nam ta sredstva sada jer Srbija ima dovoljno rezervi - ističe Nikolić.
Ekonomista Goran Nikolić odbijanje pomoći MMF takođe objašnjava kao mogućnost da vlast ističe da je ekonomska situacija u zemlji pod kontrolom.
- Srbija će morati da se zaduži radi refinansiranja deficita, a bez obzira na to da li se zadužuje kreditom kod bilateralnog pozajmioca ili kod MMF ili Svetske banke, bitno je koliku kamatu daje. Razlika u pomoći koja bi se ovim putem dobila od Svetske banke je što je za SB neophodan projekat, pa bi procedura eventualno bila sporija - objašnjava Nikolić.
Foto: printscreen
S druge strane, Turska privreda je i pre izbijanja virusa korona bila opterećena problemima, a ima i ograničene rezerve strane valute i velike spoljne finansijske zahteve. Zemlja se pre korone još oporavljala od posledica valutne krize 2018. posle recesije i skoka nezaposlenosti.
Zašto onda Erdogan odbija MMF?
Poslednji put kada je ta finansijska institucija pomogla Turskoj 2001. finansijska kriza je „zbrisala" s vlasti celu generaciju turskih političara i utabala put za Erodoganov uspon, kažu stručnjaci Blumberga. Traženje pomoći od MMF-a bi bio preokret za Erdogana koji je više puta ponovio da je Turska „zatvorila to poglavlje", ukazuje Blumberg, uz ocenu da bi uslovi koji idu uz paket MMF verovatno okončali Erdoganov pristup rastu po svaku cenu.
Zbog pandemije virusa korona MMF je stavio na raspolaganje svim zemljama članicama 50 milijardi dolara.
U našem regionu, MMF je za Bosnu i Hercegovinu izdvojio 165 miliona evra, međutim sredstva su povećana na 330 miliona evra, odgovarajući na zahtev vlasti u BiH. Reč je o sredstvima iz posebne kreditne linije koja se odobrava u slučajevima vanrednih ili posebnih okolnosti.
Odobrena hitna pomoć za 25 zemalja
Ukupno će oko 215 miliona dolara biti utrošeno na bespovratna sredstva za prvih 25 zemalja, za narednih šest meseci, rekla je jedna portparolka MMF-a i nagovestila mogućnost produženja roka do dve godine.
Prve zemlje koje će dobiti grantove za pokrivanje duga su Avganistan, Benin, Burkina Faso, Centralnoafrička republika, Čad, Komori, Demokratska Republika Kongo, Gambija, Gvineja, Gvineja Bisao, Haiti, Liberija, Madagaskar, Malavi, Mali, Mozambik, Nepal, Nigerija, Ruanda, Sao Tome i Principe, Sijera Leone, Solomonova ostrva, Tadžikistan, Togo i Jemen, saopštio je MMF.
Zamenica direktora Instituta za javno zdravlje "Milan Jovanović Batut" doktorka Darija Kisić Tepavčević govorila je za emisiju "Oko" na Radio televiziji Srbije o trenutnoj situaciji sa koronavirusom u Srbiji
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Zamenica direktora Instituta za javno zdravlje "Milan Jovanović Batut" doktorka Darija Kisić Tepavčević govorila je za emisiju "Oko" na Radio televiziji Srbije o trenutnoj situaciji sa koronavirusom u Srbiji
Ugovor za obezbeđivanje finansijskih sredstava za završne radove na Hramu Svetog Save u Beogradu potpisan je danas, a tom događaju prisustvovao je i predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić.
Glavnom uredniku Informera Draganu J. Vučićeviću vlast Crne Gore zabranila je ulazak u tu zemlju - vest je koja je odjeknula regionom u petak, a koju su pojedinci iz naše zemlje jedva dočekali da počnu da seire i da se raduju.
Narodno verovanje za Vidovdan kaže da bi danas trebalo obratiti posebnu pažnju na vremenske prilike, jer se veruje da one mogu nagovestiti kakva će biti godina pred nama.
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici danas, 28. juna proslavljaju Vidovdan, jedan od najznačajnijih praznika u srpskoj tradiciji. Za ovaj praznik vezuju se brojni narodni običaji i verovanja, od kojih su neki sačuvani do danas.
Za domaću javnost koja je već danima bila pod utiskom dominantnih vesti o unutrašnjem obračunu u Gvatemali, u centralnoj Americi, 28. jun 1954. doneo je jednu sasvim novu temu, koja je bila istaknuta tog dana velikim naslovom: "Atinska štampa pozdravlja predstojeći savez" i nadnaslovom "Danas počinje Atinska konferencija".
Pretakanje amonijaka, nakon curenja u hladnjači u Guči je uspešno izvršeno, a intervencija vatrogasaca-spasilaca završena je u 6.55 časova, saopšteno je iz MUP-a.
Tokom protekle noći u Beogradu dogodila se jedna saobraćajna nezgoda, u Ulici Antifašističke borbe na Novom Beogradu, u kojoj su lakše povređene dve osobe, rečeno je jutros iz službe Hitne pomoći.
Ruska vojska nastavlja juriš na Krasni Liman i, prema saopštenju Ministarstva odbrane Rusije, potiskuje Oružane snage Ukrajine sa juga i severozapada grada, uz napredovanje ka centralnim delovima.
SAD su izvele nove udare po iranskim skladištima raketa i bespilotnih letelica, kao i po obalskim radarskim instalacijama, nakon što je predsednik SAD Donald Tramp optužio Teheran da je ponovo prekršio sporazum o prekidu vatre.
Serija snažnih eksplozija odjeknula je u centralnom delu Kijeva tokom novog ruskog raketnog udara, dok su se na meti našli centri odlučivanja i vojna infrastruktura Oružanih snaga Ukrajine, navode ruski vojni i monitoring izvori.
Iran je pokrenuo raketne i dronovske udare na američke vojne objekte u Bahreinu i Kuvajtu, posle američkog napada na ciljeve Korpusa čuvara islamske revolucije.
Slavni glumac i reditelj Radoš Bajić odlučio je da svoj godišnji odmor provede u Srbiji, tačnije u svom voljenom zavičaju, selu Medveđa kraj Trstenika.
Zaboravite na klasičnu "misionarsku" rutinu od dva minuta, donosimo vam 3 brutalne poze koje garantuju eksploziju u spavaćoj sobi i teraju žene na vrištanje.
Visoke temperature mogu da pokvare i najbolje našminkano lice. Ipak, uz nekoliko jednostavnih trikova moguće je da šminka ostane sveža i postojana tokom celog dana.
Nemačka influenserka Eda Elisa našla se u neprijatnoj situaciji na aerodromu kada joj je, neposredno pred let, rečeno da ne može da uđe u avion zbog odeće koju je nosila.
Tokom jula, Bikove, Vodolije i Jarčeve očekuju povoljne okolnosti koje bi mogle da im donesu dodatne prihode, reše dugove i otvore vrata novim poslovnim prilikama.
Ponosni roditelji Maja i Alen Hadrović su na mrežama podelili prelepe kadrove sa svog imanja i pokazali kako njihovi naslednici provode vreli letnji dan.
Bivša rijaliti učesnica i reperka Dia Kostić, otkrika je da je pevač Era Ojdanić svojevremeno hteo da joj kupi nekretninu u rodnom kraju, Vrnjačkoj Banji.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.