Iako još nije istakao kandidaturu za prvog čoveka tzv. Kosova, Veton Suroi, kosovski publicista, pisac i političar, mogao bi to da uradi na nagovor kabineta novog američkog predsednika Džoa Bajdena, što bi značilo da je Amerika već izabrala kosovskog predsednika, ocenjuje dr Dušan Čelić, profesor Univerziteta u Kosovskoj Mitrovici
Čelić, povodom sve češćih glasina da Amerika želi Suroija za predsednika, ističe da je ovakva mogućnost realna, jer je Suroi bio i ostao američki čovek. Suroi je, kako kaže, interesantna ličnost sa živopisnom biografijom, a ima velike političke ambicije, što je više puta i pokazao.
- Suroi je svojevremeno imao i političku stranku ORA, koja je bila parlamentarna krajem 2000. Još tada - i to niko nije krio - na stranu te političke opcije stale su SAD, ali tada stranka još nije imala javnu podršku, a kasnije se i ugasila. On ima dobre odnose sa albanskim lobijem u Americi i moguće je da se zato i protežira za funkciju za koju se pominju - smatra profesor Čelić.
Amerika i ranije „birala" kosovskog predsednika
Ipak, da li će ili ne Suroi sesti u fotelju Hašima Tačija, naš sagovornik kaže da zavisi , pre svega, od stranog faktora.
- Nije nužno da on bude čovek stranke kao kandidat za predsednika tzv. Kosova, jer smo i do sada imali prilike da vidimo da u tim izborima ključnu reč imaju stranci. Setimo se vremena kada su bele koverte sa imenom 'predsednika' donošene direktno iz američke ambasade i zato i ne isključujem mogućnost da se i ovoga puta tako nešto desi, nebitno ko šta planira od drugih političkih aktera iz albanskog korpusa - ističe profesor Čelić.
Nije isključeno, smatra on, da bi i Amerika, ali i Nemačka bile zadovoljne da Suroi bude tzv. predsenik, a Aljbin Kurti premijer tzv. Kosova.
U osvrtu na biografiju Suroija, naš sagovornik podseća da je on bio član prištinske delegacije na pregovorima u Rambujeu, kako kaže, a lično ga se seća sa pregovora u Beču, koji su se odvijali pod okriljem Unmika u organizaciji Marti Ahtisarija.
- Iako je delegacija imala šefa Skendera Hisenija, Suroi je 'defakto' bio šef te delegacije. Poslednjih godinu ili dve čini se da ima dosta slične stavove sa pokretom Samoopredeljenje po mnogim pitanjima, ako je suditi po njegovim izjavama. Suroi po meni zastupa ekstremne stavove - dodaje Čelić.
Suroi ili ne, Srbima ni iz džepa, ni u džep
Kad je reč o dijalogu s Beogradom, Čelić kaže da ako bi Suroi bio predsednik tzv. Kosova, treba imati u vidu da je on više puta izjavio da Kosovo nije iskoristilo mišljenje Međunarodnog suda pravde iz 2010, po kome proglašenje nezavisnosti Kosova nije izašlo iz okvira međunarodnog prava, te da je zamerao zbog upuštanja Prištine u pregovarački proces, koji je po njemu postepeno degradirao pregovaračku poziciju Kosova. Čelić ipak dodaje da je, što se tiče Srba, njima svejedno ko će doći za Tačijevog naslednika.
Foto: AP photo/Fotoilustracija
- U principu, nama ni iz džepa, ni u džep. Ko god bio na toj funkciji od Albanaca, svi isto misle i traže. Jedina razlika je u tome što bi Suroi, s obzirom na njegovu upečatljivu ličnost, svemu tome mogao da dâ neki lični pečat, u smislu načina nastupanja na tim pregovorima, ako bi ih uopšte bilo - konstatuje profesor Čelić.
On smatra da bi Suroi mogao da okupi oko sebe krug intelektualnog dela društva Albanca na Kosovu i Metohiji, koji bi se razlikovao od onoga što su do sada Albanci prikazali na pregovorima i uopšte, ali da u suštini stavovi ne bi bili drugačiji nego do sada.
Protivnik ZSO
Suroi je i 2010. godine bio kandidat za predsednika Kosova, a u poslednje vreme isticao je kako je Kosovo otvorilo vrata Srbiji ka Americi preko Vašingtonskog sporazuma. Takođe, ima stav da Kosovo mora da postane „prava" država, odgovorna za svoje građane, kao i da se Zapadni Balkan integriše u Evropu kroz „mini EU", ističući da ona nije moguća bez definisanja statusa Kosova - kao međunarodno priznate države.
Protivnik je prihvatanja fusnote, legitimisanja srpske pozicije i prihvatanja sporazuma o Zajednici srpskih opština, jer je to, kako je tvrdio, teritorijalna autonomija. Zalaže se za odlazak međunarodnih misija, jer smatra da su odradile svoj zadatak, uveren da Kosovo ne može da bude samostalno dok god su misije prisutne.
Foto: Reuters/AP fotomontaža
Povodom suđenja čelnicima OVK u Hagu, stav Vetona Suroija da je podizanje optužnice Specijalnog tužilaštva protiv Hašima Tačija „dramatičan početak oslobađanja zarobljene države", izazvao je oštre reakcije mnogih političkih aktera u Prištini.
Sin jugoslovenskog ambasadora, govori srpski engleski, španski, vlasnik najmoćnije kosovske medijske kuće Koha!
Veton Surroi je sin istaknutog kosovskog pisca i novinara Rexhaia Surroia, koji je bio jugoslovenski ambasador u Boliviji. Kao rezultat toga, Veton je proveo deo svog života u španskom govornom području, gde se školovao.
Diplomirao je na Nacionalnom Autonomnom Univerzitetu u Meksiku (UNAM). Pored albanskog, govori i srpski, engleski, španski.
Njegova sestra Flaka Surroi je glavni i odgovorni urednik dnevnog lista ''Koha Ditorë''.
Osamdesetih godina bio je novinar prištinske Rilindje. 1994. godine osnovao je u Prištini nedeljnik Koha (Vreme), koji od 1997. izlazi dnevno pod nazivom ''Koha Ditorë''. Veton Surroi je vlasnik najmoćnije kosovske medijske kuće Koha, u koju, pored dnevnog lista, ulazi i televizija Kohavision .
U jesen 1989. godine bio je osnivač prištinskog ogranka Udruženja za jugoslovensku demokratsku inicijativu i prvog nezavisnog sindikata radnika na Kosovu. U godinama uoči raspada Jugoslavije bio je predsednik druge po snazi političke stranke na Kosovu, Parlamentarne partije.
Potpisao je 1999. godine je u ime kosovske delegacije nerealizovani sporazum propalih jugoslavensko-kosovskih pregovora u Rambujeu u Francuskoj.
Surroi je od 2004. godine jedan od osnivača Reformističke stranke ORA. Bio je poslanik u Skupštini Kosova
Učešćem KBS-a u međunarodnim misijama stvaraju se uslovi da se ova formacija predstavi kao neko ko može da obezbedi mir na celoj teritoriji Kosova, upozorava Zoran Anđelković
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Učešćem KBS-a u međunarodnim misijama stvaraju se uslovi da se ova formacija predstavi kao neko ko može da obezbedi mir na celoj teritoriji Kosova, upozorava Zoran Anđelković
Dok se preko tajkunskih medija lažno predstavljaju kao nekakva hrabra "studentska lista" koja menja Srbiju, blokaderi su na prvom ozbiljnom testu i pred kamerama Informera pokazali svoje pravo, preplašeno lice.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić govorio je za Informer TV, gde je poslao snažnu poruku javnosti i otkrio svoju veliku odluku vezanu za predstojeću parlamentarnu kampanju.
U najnovijoj epizodi emisije „Na merama“ videćete šta je to rastužilo perjanicu Đilasove stranke Borka Stefanovića, gde voli da boravi propali političar Srđan Milivojević, kuda se to zaputio samozvani revolucionar Aleksandar Jovanović Ćuta, kako vreme provodi bivša ministarka zdravlja Danica Grujičić...
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" videli ste gde najviše voli da “dokoniše” blokaderski profesor Jovo Bakić, kako penzionerske dane provode blokaderi Dušan Petričić i Žarko Korać, o čemu “pripoveda” blokaderski analitičar Cvijetin Milivojević, zašto je samozvani revolucionar Predrag Voštinić teški licemer, sa kime je to u društvu bila glumica blokaderka Anđelka Prpić...
Snežana Paunović, ministarka državne uprave i lokalne samouprave gostujući u Info jutru objasnila je zašto se našla na udaru različitih struktura na Kosovu i Metohiji, ali i u centralnom delu Srbije.
Školjke, pesak ili kamenčići koje mnogi ponesu sa plaže kao uspomenu mogu napraviti ozbiljan problem na granici, jer su u pojedinim državama njihovo iznošenje i posedovanje zabranjeni, zbog čega turisti mogu biti kažnjeni i sa 3.000 evra.
Prema merenjima Republičkog hidrometeorološkog zavoda, u Srbiji je jutros izmerena najviša temperatura od 27 stepeni, dok se večeras i tokom noći očekuju i pljuskovi sa grmaljivnom koji će trajati sve do 21. jula.
UKC Niš koji je zbrinuo pacijente povređene u teškoj saobraćajno nesreći u Crnoj Gori, oglasio se sa najnovijim vestima o njihovom zdravstvenom stanju.
U saobraćajnoj nesreći koja se dogodila kod Sente na licu mesta je stradao muškarac L.Đ. (84), dok je sedmoro ljudi povređeno, a prema prvim informacijama jedna žena ima teške povrede kostiju lica.
L. Đ., muškarac star 84 godine, poginuo je kada je automobilom "skala 55" udario u kombi pun ljudi koji je bio zaustavljen jer je žena vozač promašila skretanje.
Policija iz Zagreba objavila je da je u petak u popodnevnim satima u istočnom delu županije tog grada, u neograđenom dvorištu kuće, najvjerojatnije za vreme igre, dete palo u veliku rupu.
U Višem javnom tužilaštvu u Beogradu saslušan je Blerim G. (43) iz Peći zbog postojanja osnovane sumnje da je 16. jula 2026. godine na teritoriji GO Palilula, pokušao da ubije B. A. i pri tome je doveo u opasnost i život D. I.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski razmatra mogućnost smene vrhovnog komandanta Oružanih snaga Ukrajine, Oleksandra Sirskog, usled sve većeg nezadovoljstva i protesta u zemlji.
Rusija je Ukrajini predala više od 18.500 tela za koja tvrdi da pripadaju poginulim ukrajinskim vojnicima, dok je Kijev u suprotnom smeru vratio svega 569 tela ruskih pripadnika, pokazuju zbirni podaci Ministarstva odbrane Rusije.
Rusija je u državni plan razvoja zdravstva do 2030. godine unela razvoj tehnologija za uređivanje gena u medicinske svrhe, čime želi da otvori put ka lečenju naslednih bolesti neposrednim ispravljanjem grešaka u ljudskoj dezoksiribonukleinskoj kiselini (DNK).
Rumunska planinarka i stomatološkinja Antonija Mihailesku (36) poginula je u teškoj planinarskoj nesreći u planinama Bučedž, nakon što je tokom spuštanja popustilo sidrište za koje je bila vezana sa još troje penjača.
Katarina Vićentijević koja je stekla slavu ulogom Zagorke Zaze Patrnožić u seriji "Srećni ljudi" prisetila se saradnje sa kolegom Danilom Lazovićem koji je u pomenutoj komediji igrao Šćepana Šćekića.
Slavni holivudski vizionar Kristofer Nolan skoro ceo život sanja da snimi film uz pomoć revolucionarne IMAX tehnologije i da na velikom platnu oživi mitsku priču o kralju Itake, jedinom smrtniku koji je uspeo da nadmudri i porazi moćne bogove sa Olimpa.
U popularnoj srpskoj seriji "Selo gori, a baba se češlja", koja je osvojila srca gledalaca širom Balkana, mnogi nisu ni primetili da su originalne uloge bile napisane za potpuno drugačije glumce.
Dženifer Lopez još jednom je privukla sve poglede. Atraktivnim stajlingom i energičnim nastupom na modnom događaju izazvala je lavinu reakcija na društvenim mrežama.
Pakovanje za avion često prati strah od prosute kozmetike u koferu. Uz nekoliko jednostavnih trikova možete sprečiti neprijatna iznenađenja bez dodatnih troškova.
Ako ste primetili da se pas okreće u krug pre nego što obavi nuždu, niste jedini. Stručnjaci objašnjavaju da ovo ponašanje ima sasvim prirodno objašnjenje.
Grčka i Turska tradicionalno su među omiljenim izborima Srba, ali i javnih ličnosti koje za odmor traže savršen spoj luksuza, privatnosti i dobrog provoda.
Crnogorska policija sprovela je akciju u klubu u Sutomoru, tokom koje je priveden Dragomir Despić Desingerica, zajedno sa još dvojicom državljana Srbije, a onda su i kažnjeni.
Starleta i pevačica Atina Ferari iznela je niz dokaza protiv pevača Hasana Dudića, koji je rekao da je na sahranu Andrije Bajića došla samo kako bi bila viđena.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.