Očajnički želeći da se vrate pre-pandemijskoj normalnosti, mnoge zemlje u kojima je vakcinacija protiv korona virusa u punom jeku, razmatraju odobrenje "kovid pasoša" za pokretanje međunarodnih putovanja i oporavak ekonomije
Lideri Evropske unije u četvrtak su se načelno dogovorili da se na nivou bloka uvede jedinstveni sertifikat sa potvrdom o vakcinisanju koji bi osobama koje ga poseduju omogućio putovanja bez graničnih mera, a možda i posete nekim kulturnim ili sportskim zbivanjima. Međutim, šta će tačno taj sertifikat omogućavati, kako će izgledati i kada će tačno početi da se izdaje, ostalo je nepoznato.
Nakon razmatranja te teme jedini konkretan zaključak koji su evropski lideri izvukli je da će se tom pitanju vratiti kasnije. Nemačka kancelarka Angela Merkel je rekla da još nije doneta politička odluka šta će takav dokument konkretno značiti, dodajući da da će samo razvoj nacionalnih dokumenata o vakcinaciji koji bi se onda pretočili u jedan evropski, trajati "tri meseca".
Višemesečni sukobi onih koji su za i onih koji su protiv "kovid pasoša" najbolje pokazuju koliko je to kompleksna tema. Dok jedni tvrde da bi oni omogućili ljudima da ponovo osete "ukus normalnosti", drugi poručuju da bi takva praksa bila diskriminatorska.
Ovo su neki razlozi za i protiv kontroverznih "kovid pasoša".
Argumenti "za"
Jedan od glavnih argumenata u prilog "kovid pasoša" je taj da bi oni prižili podsticaj ljudima da se vakcinišu. Ako bi vakcinacija značila i "kartu" za slobodno kretanje, ulazak u restorane, posećivanje kulturnih i sportskih dešavanja i, na kraju, putovanja bez restrikcija, pretpostavlja se da bi se veći broj ljudi prijavio za vakcinisanje.
Naravno, to ne može biti zamena za kampanju informisanja ljudi o bezbednosti i efikasnosti cepiva, kao i o njihovom presudnom značaju za okončanje pandemije, ali u vreme teorija zavera i sveprisutnog skepticizma prema vakcinama, svaki podsticaj je dobrodošao.
Drugi argument je pružanje preko potrebnog osećaja slobode ljudima. Već godinu razne antipandemijske restrikcije ograničavaju našu slobodu kretanja na različitim nivoima - od policijkih časova tokom kojih je zabranjen izlazak iz kuće, do zatvorenih granica i/ili obaveznog karantina tamo gde su otvorene.
"Kovid pasoši" bi bili način da se pojedincima vrate osnovne slobode, ali i relativno bezbrižna putovanja i razonoda kojih smo svi željni.
To sa sobom povlači i treći argument - ponovno uspostavljanje putovanja i dozvoljavanje okupljanja za vakcinisane osobe značilo bi i oporavak teško ranjene ekonomije, posebno turističkih i ugostiteljskih grana. Zbog toga ne čudi što su najveći zagovornici ideje o "kovid pasošima" turističke zemlje, poput Grčke, Italije i Španije, koje bi teško preživele još jednu sezonu bez turista.
Jedan od najglasnijih zagovornika "kovid pasoša", grčki premijer Kirjakos Micotakis, objasnio je ranije da je ideja iza ove inicijative da se stvori "brza putna traka" koja bi oživela turizam i rekreaciju i omogućila građanima da se slobodno i bez ograničenja kreću od zemlje do zemlje.
- Sad kad se tek nazire kraj pandemije, sa postupnim uvođenjem masovnih vakcinacija u svim zemljama, ne smemo uzimati tu žrtvu zdravo za gotovo. Našim građanima dugujemo da povučemo svaku dostupnu polugu i iskoristimo sve alate u našem političkom i vladinom arsenalu kako bismo ubrzali povratak normalnom životu - rekao je on.
Argumenti "protiv"
Iako su vakcine do sada pokazale impresivnu efikasnost u smanjenju rizika od hospitalizacije i smrti za simptomatske kovid pacijente, u ovom trenutku nema konkretnih dokaza da mogu sprečiti prenošenje virusa. To znači da bi "kovid pasoši" bili od koristi u smislu da bi smanjili potrebu za hospitalizacijom vakcinisanih putnika u stranoj zemlji, ali ne bi bili garant da vakcinisani turista neće širiti virus na nevakcinisane građane zemlje koju poseti.
Drugi argument protiv "kovid pasoša" su novi sojevi korona virusa. Većina zemalja je u ranoj fazi vakcinacije, a s obzirom na zabrinutost da vakcine možda neće biti dovoljno efikasne protiv novih mutacija, uvođenje "kovid pasoša" može biti preuranjeno.
Treći argument je diskriminacija. Takvi pasoši bi se koristili da bi se ljudima koji su vakcinisani, omogućilo da rade stvari koje drugi ne mogu. S obzirom na to da se program vakcinacije vrši po prioritetnim kategorijama, neki ljudi će se vakcinisati pre drugih.
Mnogi bi se složili da antivakseri i svi oni koji iz sopstvenih zabluda svesno izaberu da ne prime vakcinu kasnije nemaju pravo žalbe kada im se zatraži karantin posle prelaska granice ili odbije pristup javnom prevzu, restoranu, utakmici ili koncertu. Međutim, u ovom trenutku "kovid pasoši" bi značili diskrimininaciju grupa koje ne mogu da se vakcinišu, kao što su svi mlađi od 18 godina, onih koji zbog postojećih bolesti ne smeju da se vakcinišu ili onih koji jednostavno neće imati ravnopravan pristup cepivu.
Takođe, "korona pasoši" bi mogli da podstaknu ljude koji još nisu vakcinisani ili su odlučili da se ne vakcinišu da nabave sertifikat na "crnom tržištu". Dakle, ako se usvoje "kovid pasoši", oni moraju da se sprovedu u delo na način koji ne podleže prevari, što je vrlo teško izvesti.
Na kraju, tu je i pitanje privatnosti. "Kovid pasoši" mogu značiti i deljenje privatnih zdravstvenih podataka sa "spoljim stranama", poput avio-kompanija. To bi izazvalo razumne etičke dileme koje bi trebalo rešiti.
Proizvođači vakcina protiv kovid-19 Sputnjik V prijavili su za registraciju verziju vakcine koja se daje u jednoj dozi pod nazivom Sputnjik lajt u Rusiji i drugim zemljama, navodi se na Tviteru
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Proizvođači vakcina protiv kovid-19 Sputnjik V prijavili su za registraciju verziju vakcine koja se daje u jednoj dozi pod nazivom Sputnjik lajt u Rusiji i drugim zemljama, navodi se na Tviteru
Prava slika terora koji sprovodi Studentska lista prikazana je tokom današnje rasprave u Skupštini Srbije kada je lider opozicije Aleksandar Vučić dobio opomenu nakon obraćanja poslanicima, i to dok je ukazivao na njihovo ponašanje, političko licemerje i način na koji se predstavljaju.
Šef poslaničke grupe "Aleksandar Vučić - Srbija pobeđuje" Aleksandar Vučić izjavio je danas da je Republika Srbija sa rastom od četiri odsto u trećem kvartalu ove godine gotovo prva u Evropi.
Plavi tim u Exatlonu Srbija prokomentarisao je svoju lošu igru i poraz na poligonu, a zatim su ispričali koliko im je krivo zbog ispadanja Nemanje Makuljevića.
Nemanja Makuljević doživeo je ozbiljnu povredu nakon što je neoprezno ušao u bazen i udario glavom o dno, a kako njegovo zdravstveno stanje nije bezazleno, ovaj takmičar završava učešće u Exatlonu.
Šef poslaničke grupe "Aleksandar Vučić - Srbija pobeđuje" Aleksandar Vučić izjavio je danas da je Republika Srbija sa rastom od četiri odsto u trećem kvartalu ove godine gotovo prva u Evropi.
Meteorolog Ivan Ristić najavio je da će hladni front tokom večeri zahvatiti Srbiju, donoseći pojačanje zapadnog i severozapadnog vetra. Prema upozorenju RHMZ-a, očekuju se orkanski udari vetra, brzine od 80 do čak 110 kilometara na sat.
Gradonačelnik Novog Sada Žarko Mićin sazvao je hitnu sednicu Gradskog štaba za vanredne situacije zbog večerašnjeg nevremena i udara vetra do 110 na sat.
Za porodice stradalih u Osnovnoj školi "Vladislav Ribnikar", vest o izmeštanju pacijenata iz Klinike za neurologiju i psihijatriju za decu i omladinu ponovo je otvorila pitanja koja ih već dugo brinu – šta se dešava sa počiniocem zločina K. K. i da li postoji mogućnost da bude pušten na slobodu.
Klinika za psihijatriju Sveti Ivan u zagrebačkom Jankomiru pokrenula je postupak vanrednog otkazivanja ugovora o radu za još četvoro svojih zaposlenih. Reč je o lekarki, dve medicinske sestre i medicinskom tehničaru koji su uhapšeni 16. novembra zbog sumnje da su učestvovali u teškom ubistvu 32-godišnjeg pacijenta Kristiana Josipa Periša.
Tužilaštvo u španskom gradu Marbelja traži doživotnu robiju za optuženog Tolgu S, člana moto kluba "Anđeli pakla", za monstruozno ubistvo Srbina Aleksandra Kolundžića (33), čije je telo pronađeno vezano za stolicu.
Službeni automobil koji smo koristili kao i uvek smo oprali, ali samo spolja. Nismo koristili nikakve hemikalije kada smo čistili vozilo. Isto tako smo uradili i kobnog dana, istakao je Srđan Janković, optužen da je zajedno sa Dejanom Dragijevićem 26. marta 2024. godine u Banjskom Polju ubio malu Danku (2).
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp je izjavio je danas da "ne žuri" sa odlukom o tome da li će napasti Iran i da će tu odluku doneti nakon početka naredne godine.
Sjedinjene Američke Države uvele su danas sankcije australijskoj motociklističkoj bandi Komančero i italijanskoj mafijaškoj organizaciji Ndrangeta zbog umešanosti u međunarodnu trgovinu narkoticima i pranje novca, saopštilo je američko Ministarstvo finansija.
Nijedan od predloga koji su do sada razmatrani za korišćenje zamrznute ruske državne imovine za finansiranje Ukrajine ne pruža adekvatnu zaštitu od pravnih i finansijskih rizika za belgijski finansijski depozitni centar Juroklir i Evropsku uniju (EU), upozorio je danas izvršni direktor te kompanije Edvin De Pau.
Američki predsednik Donald Tramp u četvrtak popodne se telefonom iz predsedničkog aviona Air Force One uključio na samit o Ukrajini koji se održavao u kabinetu nemačkog kancelara u Berlinu.
Američki magazin Variety objavio je listu 100 najvećih filmskih zvezda svih vremena, koju su sastavili njegovi filmski kritičari, a prvo mesto pripalo je legendarnoj Merilin Monro.
Glumac Pirs Brosnan, koji je svojevremeno četiri puta tumačio legendarnog tajnog agenta Džejmsa Bonda, oglasio se na Instagramu povodom izbora Roberta Patinsona za novog agenta 007 i pružio podršku mlađem kolegi.
Poznati britanski kuvar Gordon Remzi, koji je svetsku slavu stekao zahvaljujući kulinarskom umeću, oštrom jeziku i temperamentnim nastupima u televizijskim emisijama, dobio je zvezdu na čuvenoj holivudskoj Stazi slavnih u Los Anđelesu.
Britanska glumica Florens Pju (30) oštro je reagovala na nagađanja o svom izgledu nakon što su se društvenim mrežama proširile fotografije sa nedavne dodele nagrada Governors u Los Anđelesu.
Američki glumac Leri Poindekster preminuo je u 66. godini od posledica teške saobraćajne nesreće koja se dogodila u blizini njegovog doma u Kaliforniji.
Popularnost hleba od kiselog testa ne jenjava još od pandemije, ali je pravljenje kod kuće često zahtevno. Zato mnogi biraju kupovne vekne, ali postavlja se pitanje da li hleb iz prodavnice donosi iste benefite za varenje i zdravlje kao domaći.
Poslednjeg dana trodnevne posete Indiji, princ Vilijam i Kejt Midlton posetili su tekstilni centar kako bi se upoznali sa tradicionalnim zanatima, a princeza od Velsa ponovo je bila u centru modne pažnje.
Pevačica Marija Mikić otvoreno je govorila o razvodu od Jovana Pantića, novoj ljubavi i mogućnosti da drugi put stane na "ludi kamen", a tom prilikom otkrila je i detalje iz porodičnog života.
Pevačica Teodora Džehverović redovno privlači pažnju svojim objavama na društvenim mrežama, a ovog puta fanove je počastila fotografijom iz teretane na kojoj je pokazala kako izgleda tokom treninga.
Pevačica Mia Borisavljević podelila je na svom TikTok profilu video u kojem je pokazala kako priprema salatu koja je, kako kaže, za kratko vreme postala omiljena na porodičnim proslavama.
Pevačica Lepa Brena i njen sin Viktor pritekli su u pomoć komšijama na Bežanijskoj kosi, nakon što se u njihovoj kući aktivirao alarm, zbog čega su pomislili da neko pokušava da im obije dom.
Poznati tekstopisac narodnih pesama Žika Radujević (81), koji je sarađivao sa najvećim imenima domaće estrade i napisao oko 200 numera, nestao je u sredu, 18. novembra, oko 14 časova u Kraljevu.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.