Dok se sa Zapada sprema nova politička ofanziva na Srbiju i smišljaju sve kreativnije formulacije kako bi Beograd prihvatio nezavisnost Kosova, iz Rusije opet dolazi ista i neokrnjena poruka: Rešenje mora biti po Rezoluciji 12 44, potvrđeno u SB UN i prihvaćeno od srpskog društva
I, najprostije rečeno, te pozicije obeležile su obe decenije 21. veka kad je u pitanju maratonska diplomatska bitka za budućnost Kosova i Metohije.
Amerika, Evropska unija i lideri Zapadnih sila neprikidno su menjali eufemizme kako bi slomili srpske vođe i privoleli ih na kapitulaciju. A Rusija je za sve to vreme čvrsto branila nepoljuljan stav - zasnovan na međunarodnom pravu ali i na prijateljstvu sa Srbijom.
Samo u poslednja dva meseca stigle su u Beograd dve nove konstrukcije za rešenje kosovskog pitanja sa važnih zapadnih adresa.
Predsednik Amerike Džozef Bajden promoviše dijalog Beograda i Prištine koji bi trebalo da se okonča velikodušnom ponudom međusobnim priznanjem Srbije i Prištine.
Sa druge strane, predsednik Francuske Emanuel Makron diplomatski predlaže „kreativna rešenja za kosovski čvor" ?, koja opet, znajući čvrst stav Pariza prema lažnoj državi Kosovo, podrazumeva da Srbija na neki „inovativan način" prihvati i secesiju svoje južne pokrajine.
Svakakve formulacije smo u poslednje dve decenije čuli sa zapadne strane koje su upućene da bi Srbi što bezbolnije pristali na sopstvenu eutanaziju.
Početkom dvehiljaditih, EU nas je ubeđivala da su na Kosovu najpre važni standardi pa status. Brzo se pokazalo da kad kažu status, vodeći igrači EU misle isključivo na nezavisnost.
Kad je Kosovo jednostrano krenulo u separatističku avanturu, podržano od evroatlanske osovine, pronalažene su nove retoričke akrobacije da se Srbiji zamažu oči.
Jedna od popularnih kovanica je, na primer, „dobrosusedski odnosi", koja je, iako se koristila u širem regionalnom smislu, čak i u zvaničnim dokumentima EU trebalo da prikaže u stvari samo jedno - da su Srbija i Kosovo susedi. Odnosno, taj mamac svetle regionalne perspektive služio je da se primami Srbija da prihvati nezavisnost Kosova.
Foto: Fotoilustracija
Pričali su nam sa Zapada redovno i „dobronamerno" o „zajedničkoj evropskoj budućnosti", „Zapadnom Balkanu bez granica", a Berlin nas je u trenucima poljuljanog strpljenja upozoravao da ne "pucamo sebi u noge" kad je u pitanju Kosovo. Sve za naše dobro. Ili, što bi rekli u crtanim filmovima: Baš čudno pišu - nezavisnost Kosova.
Slušali smo i savete da bi trebalo potpisati istorijski dogovor sa Kosovom po ugledu na „dve Nemačke", postići „sveobuhvatni sporazum o međusobnim odnosima", napraviti „ključni korak ka zajedničkoj evropskoj perspektivi"...
Sva ta hrpa krupnih reči, slatkorečivih mantri, evroomamljujućih obećanja, uvek je u suštini značila samo jedno - da Srbija „što lakše" digne ruke od svog Kosova i da omogući njegovo puno međunarodno priznanje.
To se i danas krije iza svih tih najava o „diplomatskoj ofanzivi", združenoj akciji Brisela i Vašingtona, non-papirima koji se spremaju Beogradu, novim pregovovaračima sa tobožnjim diplomatskim predlozima, trikovima šatl emisara, blefovima i inovativnim rešenjima.
Sa druge strane, po ko zna koji put, iz Ministarstva inostranih poslova Rusije čuli smo jasan odgovor: Rešenje za Kosovo samo po Rezoluciji 12 44, na osnovu odluke Saveta bezbednosti UN i uz podršku srpskog društva.
Foto: Reuters/Fotoilustracija
Verujemo da je i zvaničnom Beogradu, koliko god se i sam dovija i retorički žonglira u ovoj teškoj političkoj slagalici, bar potpuno jasno šta mu ko sprema.
I da neće prihvatiti baš nijedan šareni paketić nasmejanih darodavaca koji u sebi krije - slom Srbije.
Srbija će se mešati sve dok bude smatrala da postoji prostor za njeno delovanje. Beograd procenjuje da međunarodni kontekst još uvek ide u prilog ostvarivanju njegovih aspiracija", rekla je Pobjedi predsednica Helsinškog komiteta u Srbiji i ažurni fan tekovina vladavine Mila Đukanovića u Crnoj Gori, Sonja Biserko
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
komentari
VLADO
pre 5 godina
KAD TI GLAVONJA RUSKI VRATIS KRIM E ONDA CE TE VI SRBI VRATITI KOSOVO. TAKO DA ZNATE DA SU VAM NAJVECI KOCNICARI RUSI.ZATO I ZAPAD TRAZI DA VI PRIZNATE KOSOVO.
Ja se samo pitam da li će zapadne zemlje bar jednom biti poštene prema sebi i priznati da su se zeznule sa priznavanjem nezavisnog Kosova i povući to priznanje. Nisu ni svesne koliko bi im porastao ugled u svetu kad bi to učinile. Bilo bi nade za ceo svet.
SITNOGLAVI VLADO!SRAMOTNI KOMENTAR NA DANASNJI DAN,TI NISI SRBIN I BICES ZABELEZEN KAO PETA KOLONA (inace prave se spiskovi poput Ruskog donjecka koji zna tacno ko je ubijao i navijao 8 godina ZA FASISTE poput tebe!
Srbija će se mešati sve dok bude smatrala da postoji prostor za njeno delovanje. Beograd procenjuje da međunarodni kontekst još uvek ide u prilog ostvarivanju njegovih aspiracija", rekla je Pobjedi predsednica Helsinškog komiteta u Srbiji i ažurni fan tekovina vladavine Mila Đukanovića u Crnoj Gori, Sonja Biserko
Gledalačko-obaveštajna služba Informera (GOSI) došla je do novog šok snimka sa blokaderskog plenuma u Nišu iz kog saznajemo kako funkcioniše blokaderska "demokratija" i kako su mažnjavane prljave zgubidanske pare.
Voditeljka Informer TV Andrea Veskov uputila je javno izvinjenje Privrednoj pravnoj akademiji iz Novog Sada i njenom rektoru prof dr Milanu Počuči zbog pogrešno interpretiranog stava u vezi sa tom institucijom u poslednjem izdanju emisije Paralela.
Publika od sada ima priliku da svake srede od 17 časova na Prvom programu Radio Beograda prati novi politički tok-šou "U sredu sa Bojanom Bilbijom". Reč je o autorskom projektu koji se bavi najvažnijim političkim, geopolitičkim i društvenim temama koje oblikuju svakodnevni život građana Srbije, ali i globalne procese koji utiču na ceo svet.
Ivica Dačić na RTS-u otvorio je dušu o borbi za život. Iz petodnevne indukovane kome, kaže, spasili su ga jastuk iz manastira Tumane, a kasnije i Pojas Presvete Bogorodice!
Spektakularni prizori iz Amerike! Tradicionalni "SerbFest" okupio hiljade naših ljudi, a slika sa Nacionalnog mola u glavnom gradu SAD obišla je planetu.
Dok cene na moru divljaju, na Tenerifima je moguć brutalan popust! Pogledajte šta je ovaj turista dobio za manje od 5 evra tik uz obalu i sa pogledom na more.
Više od tri godine nakon masakra u Osnovnoj školi "Vladislav Ribnikar", jedno pitanje i dalje ne prestaje da zanima javnost - šta će biti sa Kostom K. kada napuni 18 godina, i da li će jednog dana napustiti ustanovu u kojoj se nalazi?
Evropska unija će se suočiti sa masovnom nezaposlenošću ukoliko ne dereguliše svoju ekonomiju, izjavio je Morten Virod, generalni direktor švedsko-švajcarske multinacionalne korporacije ABB, jednog od globalnih lidera u oblasti elektrifikacije i industrijske automatizacije.
Ptice koje žive blizu linija ukrajinskog fronta počele su da grade gnezda koristeći optičke kablove sa dronova, piše Oleg Malčenko, viši istraživač u Institutu za arheografiju koji je trenutno na frontu.
Američki glumac Džejms Hendi poznat po ulogama u filmovima Top Gan: Maverik i Džumandži, izboden je na smrt u vlastitom domu u Los Anđelesu, saopštila je policija.
Pozorište lutaka "Pinokio" sa ponosom najavljuje premijeru predstave "Luna Luna Park", u režiji Fabricija Montekija, koja će se održati u subotu 6.juna u 19:00 časova.
Slaviša Čurović bio je protiv referenduma 2006. godine i odvajanja Crne Gore, a njegov stav nije podržala produkcijska kuća, te je zadala kukavički udarac!
U sred leta paradajz je u najintenzivnijoj fazi razvoja, pa zahteva posebnu pažnju. Zbog toga se mnogi baštovani okreću prirodnim đubrivima koja mogu da obezbede neophodne hranljive materije za zdrav rast paradajza.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar