Iz Prištine su odgovorili Mariji Zaharovoj. Zvanično. Saopštenjem. Sa zaključkom kako je pokazana „ruska tendencija da se ometa proces pomirenja i narušava mir u regionu." Ništa novo, reklo bi se. Ali, ispostavlja se, da ni Albanci, a ni njihovi sponzori, izgleda nisu ni čuli šta je Zaharova rekla
Aktualnu situacija na Balkanu, a pre svega u regionu i Srbiji i nerazumevanje Zapada i Moskve analizirao je dr Dušan Proroković, kolumnista Sputnjika. Njegovu analizu prenosimo u celini
Zbog toga „zapadni partneri", kako ih često, pomalo ironično, a pomalo i ozbiljno naziva Sergej Lavrov, nisu ni shvatili poruku?
Uostalom, i pomenuto saopštenje došlo je kao reakcija na tvit, a ne kao na izrečeno tokom redovnog brifinga u Ministarstvu inostranih dela. Elem, portparolka ruskog ministarstva bila je vrlo jasna. Brifing je trajao uobičajeno dugo. Opet uobičajeno - bez improvizacija, uz čitanje unapred definisanih stavova.
Najvažnije teme o kojima su saopštavane oficijelne pozicije ruske diplomatije očekivano su pandemija, distribucija vakcina, odnos sa evropskim državama u kontekstu „slučaja Navaljni", relacije sa Bajdenovom administracijom, cenzura na društvenim mrežama… I negde pred kraj - poseta Lajčaka (u 57. minutu!).
Važna poruka Moskve za Prištinu i Zapad
Ponovljena je teza da se Rusija protivi veštačkim rokovima, neophodno je najpre primeniti do sada postignute sporazume, ubrzavanje procesa pregovora može biti destruktivno, a buduće statusno rešenje mora biti u skladu sa međunarodnim pravom i na temelju Rezolucije 1244. I još je dodato:
- Glavno je postići stabilnu, održivu opciju, koja će, između ostalog, biti prihvaćena u javnosti!" Ili, ako je do prevoda, da se rastumačiti i kao „opcija prihvatljiva za društvo", suštinski ne menja stvar. Ovo je novi momenat. Može se ispostaviti i veoma važan!
SAD i EU već dugo vode „balkansku politiku" po principu nametanja unapred projektovanih rešenja. Bez obzira na „stanje na terenu", formalne prepreke i nedostatak legitimiteta za pojedine odluke. Ako nekakvog usaglašavanja treba biti, onda se to odigrava na relaciji između Vašingtona i Brisela.
Mogućnost „balkanskih struktura" da na tako dogovoreno utiču, svodi se na statističku grešku. Ukoliko se pojedinci iz tih „balkanskih struktura" usprotive, onda se protiv njih organizuju kampanje, usmeravaju politički i ini pritisci, sve dok ne budu zamenjeni novim, podobnim personama.
Do skora, cela ova priča još se nekako i mogla upakovati u objašnjenja o borbi za demokratiju, evrointegracijama, regionalnoj bezbednosti. Od skora, više ni toga nema. Brutalnost postaje ogoljena, ničim nije prikrivena.
Odluke bez legitimiteta
Protiv promene imena Makedonije ostalo je dve trećina građana, koji su bojkotovali referendum. Ili, protiv toga su tri četvrtine etničkih Makedonaca. Odluka nema legitimitet, ali se to na Zapadu nikoga ne tiče. Cilj bejaše da se proširi NATO. Nije bilo većine ni za ulazak Crne Gore u NATO, a o antologijskim litijama nakon donošenja sramnog zakona kojim je trebalo otimati crkvenu imovinu već je sve ispričano.
Da li je „pola Crne Gore" na trgovima i ulicama nateralo bilo koga u Vašingtonu i Briselu na reakciju sličnu današnjoj kada oštro protestuju protiv „nedemokratskog Lukašenka" u Belorusiji!?
Đukanovićeva odluka, podržana od strane Majka Pompea tokom posete Podgorici nije imala legitimitet, nije čak bila ni legalna sa stanovišta ustavnosti i međunarodnog prava.
Valentin Incko, u maniru prethodnika, pokušava da nameće odluke, sada se dohvatio imovinskih pitanja, bez obzira što je i samo pozivanje na „bonska ovlašćenja" iz više razloga postalo sporno i što će to teško podržati bilo ko u jednom entitetu.
U nedostatku novih inicijativa, ovako se održava privid o konačnoj dedejtonizaciji unutrašnje strukture BiH, a šta je napisano u sporazumima i šta o svemu tome misle građani, manje je važno. Između održavanja privida o uspešnosti jedne politike i legalnog i legitimnog sa druge strane, izbor pada na prvo.
Politika nametnutih rešenja
„Balkanska politika", vođena po principu nametanja rešenja u skladu sa (ogoljenim) interesima SAD i EU, najčešće bez ikakvog obaziranja na raspoloženje građana, pa čak i na formalne okvire, postaje pretnja ionako slabo ukorenjenim demokratskim vrednostima i vladavini prava na kojoj moraju počivati institucije.
Pokušaj, da se (zlo)upotrebom ovakve metodologije „završi posao" i na Kosovu i Metohiji, nije doneo rezultat. Ali, uprkos svemu, nakon inauguracije Bajdena sve je više signala kako će se sa tim nastaviti. Cilj je da u dogledno vreme papir koji će doneti „neki Lajčak" u Beogradu bude potpisan. Posle toga, svejedno im je šta će se dešavati. Imaju sa čim da mašu i govore kako je Srbija pristala!
Njihova kreatura nazvana „Republika Kosovo" može u NATO, formiraće oružane snage, pristupiti još nekolikim međunarodnim organizacijama, zaokružena priča.
Insistiranje na „opciji prihvatljivoj za društvo", što je u ovakvom obliku prvi put upotrebljeno, jeste poruka Moskve „zapadnim partnerima" da su se debelo zaigrali i da im takvo ponašanje u budućnosti neće biti tolerisano.
Konkretno, kada je o kosovskoj problematici reč, ovaj izraz može se shvatiti i kao zahtev za izjašnjavanjem naroda o rešenjima koja će biti ponuđena. Nisu dovoljni (polu)tajni dogovori i „iznenađujući potpisi". Ako se ima u vidu širi regionalni kontekst, to je i najava nekih novih poteza koji će biti u skladu sa mišljenjem većine u balkanskim društvima.
Recimo, prvo što pada napamet je, prilikom glasanja u međunarodnim organizacijama o određenim temama vezanim za naš region i to po vrlo konkretnim pitanjima! U Prištini, naravno, mogu biti nezadovoljni zbog ovoga, njima je nešto drugo obećano još davno, očekivali su drugačiji razvoj situacije. Ali, ako već žele da prozivaju one koji „narušavaju mir u regionu", neka se najpre obrate svojim sponzorima.
Haos koji su napravili kreirajući ili podržavajući nelegitimne odluke sada počinje da proizvodi brojne posledice. Najava da će Rusija sada na takve stvari češće ukazivati i verovatno neke od tih odluka na određeni način „otvarati", nije deo problema. Već naprotiv, može predstavljati deo rešenja u doglednoj budućnosti. Rešenja koje će podržavati građani, samim tim i biti legitimna.
Dok se sa Zapada sprema nova politička ofanziva na Srbiju i smišljaju sve kreativnije formulacije kako bi Beograd prihvatio nezavisnost Kosova, iz Rusije opet dolazi ista i neokrnjena poruka: Rešenje mora biti po Rezoluciji 12 44, potvrđeno u SB UN i prihvaćeno od srpskog društva
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Dok se sa Zapada sprema nova politička ofanziva na Srbiju i smišljaju sve kreativnije formulacije kako bi Beograd prihvatio nezavisnost Kosova, iz Rusije opet dolazi ista i neokrnjena poruka: Rešenje mora biti po Rezoluciji 12 44, potvrđeno u SB UN i prihvaćeno od srpskog društva
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić ponudio je izazov Iliji Srdanoviću, nosiocu blokaderske liste na predstojećim izborima, koji je pokrenuo salve reakcija.
Na sastanku blokadera označenom kao sednica Radne jedinice za operacionalizaciju programa (RJOP), održanom 17. septembra, tokom rasprave o delu programa koji se odnosi na Kosovo i Metohiju iznet je predlog da prva mera bude - otkaz profesoru Dejanu Miroviću.
Šta se dešava iza kulisa najvećeg sportskog rijalitija saznaćete večeras od 21:30 čas kada se na Informer televiziji emituje emisija "Druga strana Exatlona".
Učesnice prve sezone Exatlona Srbija Anabela Zonai i Sanja Kalinović žestoko su se sukobile u emisiji "Exatlon Specijal", a varnice u studiju nisu jenjavale.
Iako se čini da turbulencije u Plavom timu Exatlona stvara Mensur Ajdarpašić, eliminisana takmčarka Sanja Jurošević smatra da je on samo srčan i borben.
U blizini glavne magistrale Kučevo-Beograd, kod sela Lješnica, izbio je veliki požar. Vatra je zahvatila nisko rastinje na njivama i širi se prema gustoj šumi.
Vozač sanitetskog vozila Dimitrije Vlahović i medicinski tehničar Haris Bećirović, zaposleni u Opštoj bolnici u Bijelom Polju, pokazali su neverovatnu pribranost i ljudskost kada su se prvi zatekli na mestu teške saobraćajne nezgode kod Mojkovca, gde je autobus sa podgoričkom decom sleteo s puta u provaliju.
Pripadnici austrijske Specijalne jedinice za borbu protiv uličnog kriminala (EGS) izveli su sinoć munjevitu akciju u bečkom okrugu Marijahilf, u kojoj je uhapšen državljanin Srbije (29) zbog trgovine drogom, a u njegovom stanu pronađena je velika količina kokaina, kanabisa i gotovog novca.
Najbizarnija lopovska grupa u Zagrebu konačno je dočekala pravosudni epilog. Četvorica majstora mesecima su harali po kućama i vikendicama noseći sve što im padne pod ruku, od bakarnog krova s mrtvačnice do kamina od 100 kila, a spektakularni fijasko doživeli su kada su ukrali bager od 20.000 evra i njime se strmoglavili niz liticu.
Prava dramatična i filmska potera odigrala se u blizini Skadarskog jezera, gde je crnogorska granična policija uz pomoć drona i patrola jurila dva vozila bez tablica, te zaplenila 185,5 kilograma prokrijumčarenog duvana vrednog 13.000 evra, dok su osumnjičeni šverceri uspeli da pobegnu u šumu.
Vlada Slovačke neće slati vojnike da se bore protiv Rusije na osnovu izmišljenog izgovora, a u interesu onih koji podstiču sukob sa Moskvom, izjavio je slovački premijer Robert Fico.
Predstavnica Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova prokomentarisala je izjavu Volodimira Zelenskog o ogromnom budžetskom deficitu u Ukrajini.
Mina Nenadović, ćerka preminulog barda srpskog glumišta Nenada Nenadovića, raznežila je pratioce na društvenim mrežama objavivši fotografiju na kojoj nosi garderobu koja je pripadala njenom ocu.
Od "Maratonaca" i "Ko to tamo peva" do "Tesne kože", "Žikine dinastije" i "Balkanskog špijuna", ovo su domaće komedije koje su obeležile generacije gledalaca i čije replike se i danas prepričavaju.
Poznati američki komičar Karot Top, čije je pravo ime Skot Tompson, navodno je bio žrtva žestoke ucene zbog eksplicitnog snimka u periodu koji je neposredno prethodio njegovoj novoj hospitalizaciji, nakon navodnog pokušaja samoubistva.
Pasterizovani paradajz priprema se bez konzervansa, a uz nekoliko koraka možete napraviti zimnicu koja će vam biti pri ruci za kuvanje sosova, čorbi i raznih jela.
Stručnjaci iz osiguravajuće kuće Purely Pets naglašavaju da nijedan pas nije stvoren da bude sam po ceo dan. Ipak, neke rase lakše se prilagođavaju mirnijem načinu života i ne zahtevaju sate intenzivne aktivnosti svakog dana.
Pevačicu Teu Bilanović na beogradskom aerodromu "Nikola Tesla" sačekalo je prijatno iznenađenje - po nju je došao njen dečko, koji je stigao luksuznim mercedesom.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.