Iz Prištine su odgovorili Mariji Zaharovoj. Zvanično. Saopštenjem. Sa zaključkom kako je pokazana „ruska tendencija da se ometa proces pomirenja i narušava mir u regionu." Ništa novo, reklo bi se. Ali, ispostavlja se, da ni Albanci, a ni njihovi sponzori, izgleda nisu ni čuli šta je Zaharova rekla
Aktualnu situacija na Balkanu, a pre svega u regionu i Srbiji i nerazumevanje Zapada i Moskve analizirao je dr Dušan Proroković, kolumnista Sputnjika. Njegovu analizu prenosimo u celini
Zbog toga „zapadni partneri", kako ih često, pomalo ironično, a pomalo i ozbiljno naziva Sergej Lavrov, nisu ni shvatili poruku?
Uostalom, i pomenuto saopštenje došlo je kao reakcija na tvit, a ne kao na izrečeno tokom redovnog brifinga u Ministarstvu inostranih dela. Elem, portparolka ruskog ministarstva bila je vrlo jasna. Brifing je trajao uobičajeno dugo. Opet uobičajeno - bez improvizacija, uz čitanje unapred definisanih stavova.
Najvažnije teme o kojima su saopštavane oficijelne pozicije ruske diplomatije očekivano su pandemija, distribucija vakcina, odnos sa evropskim državama u kontekstu „slučaja Navaljni", relacije sa Bajdenovom administracijom, cenzura na društvenim mrežama… I negde pred kraj - poseta Lajčaka (u 57. minutu!).
Važna poruka Moskve za Prištinu i Zapad
Ponovljena je teza da se Rusija protivi veštačkim rokovima, neophodno je najpre primeniti do sada postignute sporazume, ubrzavanje procesa pregovora može biti destruktivno, a buduće statusno rešenje mora biti u skladu sa međunarodnim pravom i na temelju Rezolucije 1244. I još je dodato:
- Glavno je postići stabilnu, održivu opciju, koja će, između ostalog, biti prihvaćena u javnosti!" Ili, ako je do prevoda, da se rastumačiti i kao „opcija prihvatljiva za društvo", suštinski ne menja stvar. Ovo je novi momenat. Može se ispostaviti i veoma važan!
SAD i EU već dugo vode „balkansku politiku" po principu nametanja unapred projektovanih rešenja. Bez obzira na „stanje na terenu", formalne prepreke i nedostatak legitimiteta za pojedine odluke. Ako nekakvog usaglašavanja treba biti, onda se to odigrava na relaciji između Vašingtona i Brisela.
Mogućnost „balkanskih struktura" da na tako dogovoreno utiču, svodi se na statističku grešku. Ukoliko se pojedinci iz tih „balkanskih struktura" usprotive, onda se protiv njih organizuju kampanje, usmeravaju politički i ini pritisci, sve dok ne budu zamenjeni novim, podobnim personama.
Do skora, cela ova priča još se nekako i mogla upakovati u objašnjenja o borbi za demokratiju, evrointegracijama, regionalnoj bezbednosti. Od skora, više ni toga nema. Brutalnost postaje ogoljena, ničim nije prikrivena.
Odluke bez legitimiteta
Protiv promene imena Makedonije ostalo je dve trećina građana, koji su bojkotovali referendum. Ili, protiv toga su tri četvrtine etničkih Makedonaca. Odluka nema legitimitet, ali se to na Zapadu nikoga ne tiče. Cilj bejaše da se proširi NATO. Nije bilo većine ni za ulazak Crne Gore u NATO, a o antologijskim litijama nakon donošenja sramnog zakona kojim je trebalo otimati crkvenu imovinu već je sve ispričano.
Da li je „pola Crne Gore" na trgovima i ulicama nateralo bilo koga u Vašingtonu i Briselu na reakciju sličnu današnjoj kada oštro protestuju protiv „nedemokratskog Lukašenka" u Belorusiji!?
Đukanovićeva odluka, podržana od strane Majka Pompea tokom posete Podgorici nije imala legitimitet, nije čak bila ni legalna sa stanovišta ustavnosti i međunarodnog prava.
Valentin Incko, u maniru prethodnika, pokušava da nameće odluke, sada se dohvatio imovinskih pitanja, bez obzira što je i samo pozivanje na „bonska ovlašćenja" iz više razloga postalo sporno i što će to teško podržati bilo ko u jednom entitetu.
U nedostatku novih inicijativa, ovako se održava privid o konačnoj dedejtonizaciji unutrašnje strukture BiH, a šta je napisano u sporazumima i šta o svemu tome misle građani, manje je važno. Između održavanja privida o uspešnosti jedne politike i legalnog i legitimnog sa druge strane, izbor pada na prvo.
Politika nametnutih rešenja
„Balkanska politika", vođena po principu nametanja rešenja u skladu sa (ogoljenim) interesima SAD i EU, najčešće bez ikakvog obaziranja na raspoloženje građana, pa čak i na formalne okvire, postaje pretnja ionako slabo ukorenjenim demokratskim vrednostima i vladavini prava na kojoj moraju počivati institucije.
Pokušaj, da se (zlo)upotrebom ovakve metodologije „završi posao" i na Kosovu i Metohiji, nije doneo rezultat. Ali, uprkos svemu, nakon inauguracije Bajdena sve je više signala kako će se sa tim nastaviti. Cilj je da u dogledno vreme papir koji će doneti „neki Lajčak" u Beogradu bude potpisan. Posle toga, svejedno im je šta će se dešavati. Imaju sa čim da mašu i govore kako je Srbija pristala!
Njihova kreatura nazvana „Republika Kosovo" može u NATO, formiraće oružane snage, pristupiti još nekolikim međunarodnim organizacijama, zaokružena priča.
Insistiranje na „opciji prihvatljivoj za društvo", što je u ovakvom obliku prvi put upotrebljeno, jeste poruka Moskve „zapadnim partnerima" da su se debelo zaigrali i da im takvo ponašanje u budućnosti neće biti tolerisano.
Konkretno, kada je o kosovskoj problematici reč, ovaj izraz može se shvatiti i kao zahtev za izjašnjavanjem naroda o rešenjima koja će biti ponuđena. Nisu dovoljni (polu)tajni dogovori i „iznenađujući potpisi". Ako se ima u vidu širi regionalni kontekst, to je i najava nekih novih poteza koji će biti u skladu sa mišljenjem većine u balkanskim društvima.
Recimo, prvo što pada napamet je, prilikom glasanja u međunarodnim organizacijama o određenim temama vezanim za naš region i to po vrlo konkretnim pitanjima! U Prištini, naravno, mogu biti nezadovoljni zbog ovoga, njima je nešto drugo obećano još davno, očekivali su drugačiji razvoj situacije. Ali, ako već žele da prozivaju one koji „narušavaju mir u regionu", neka se najpre obrate svojim sponzorima.
Haos koji su napravili kreirajući ili podržavajući nelegitimne odluke sada počinje da proizvodi brojne posledice. Najava da će Rusija sada na takve stvari češće ukazivati i verovatno neke od tih odluka na određeni način „otvarati", nije deo problema. Već naprotiv, može predstavljati deo rešenja u doglednoj budućnosti. Rešenja koje će podržavati građani, samim tim i biti legitimna.
Dok se sa Zapada sprema nova politička ofanziva na Srbiju i smišljaju sve kreativnije formulacije kako bi Beograd prihvatio nezavisnost Kosova, iz Rusije opet dolazi ista i neokrnjena poruka: Rešenje mora biti po Rezoluciji 12 44, potvrđeno u SB UN i prihvaćeno od srpskog društva
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Dok se sa Zapada sprema nova politička ofanziva na Srbiju i smišljaju sve kreativnije formulacije kako bi Beograd prihvatio nezavisnost Kosova, iz Rusije opet dolazi ista i neokrnjena poruka: Rešenje mora biti po Rezoluciji 12 44, potvrđeno u SB UN i prihvaćeno od srpskog društva
Gledalačko-obaveštajna služba Informera došla je do šok snimaka sa NVO seminara iz kojih je jasno da moćnici stoje iza blokadera i njihovog pokušaja izazivanja građanskog rata u Srbji i nasilog preuzimanja vlasti.
Šest dana je ostalo do parlamentarnih izbora koji su zakazani za 25. oktobar, a ta nedelja je ključni dan u kojem građani određuju sudbinu Srbije, ocenjuju sagovornici Informera!
U najvećem sportskom rijalitiju na svetu Exatlon Srbija, koji se emituje na Informer televiziji, održana je borba za luksuz, a pobedu je odneo Crveni tim, koji je tako osvojio sedmodnevni boravak u luksuznoj vili, ali i 40 minuta razgovora sa najbližima.
Takmičari iz Plavog tima u Exatlonu Dragomir Radojević i Sanja Filipović složili su se da ovonedeljni kapiten njihovog tima treba da bude Strahinja Jovanić.
Skoro svako ko je kupovao nove gume primetio je tanke obojene pruge po gaznoj površini, a malo ko zna da one nemaju veze s estetikom već isključivo služe tokom proizvodnje.
Sutra nas širom Srbije očekuje najtopliji dan ove sedmice, pa će živa u termometru ići i do 26. podelka, najavio je Republički hidrometeorološki zavod Srbije (RHMZ).
Deo važne brze saobraćajnice "Osmeh Vojvodine" biće završen do Vidovdana sledeće godine, najavio je nosilac liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija".
Pred Višim sudom u Čačku nastavljeno je suđenje za ubistvo Maria Simovića, nakon što je Apelacioni sud u Kragujevcu ukinuo prethodnu presudu po kojoj je osumnjičenom Dejanu P. dosuđeno sedam godina zatvora.
Po nalogu javnog tužioca Trećeg osnovnog javnog tužilaštva u Beogradu, policija je zadražala P.J. (36) zbog sumnje da je počinio krivična dela razbojništva i teške krađe.
Policija u Prokuplju rasvetlila je tešku krađu počinjenu prošlog meseca i uhapsila D. S. (43) iz okoline ovog grada, zbog sumnje da je izvršio delo pljačke.
Policija u Rijeci istražuje internet prevaru u kojoj je 52-godišnja žena izgubila više od 230.000 evra, nakon što je putem društvene mreže naišla na oglas za ulaganje u kriptovalute.
Đorđe Božović Giška spasao je Željka Ražnatovića Arkan iz jednog evropskog zatvora, a potom ga vratio u tadašnju Jugoslaviju, ispričala je ranije za medije Slavica Božović, sestra ubijenog komandanta Srpske garde.
Snimci nasilnih policijskih intervencija i žestokih sukoba oko blokiranih javnih ustanova ne prestaju da preplavljuju društvene mreže. Francuski gradovi se suočavaju sa teškim epilogom višednevnog talasa protesta, masovnih pljački i sistematskog uništavanja imovine.
Snažno nevreme stiže u Italiju, a obilne padavine, intenzivni pljuskovi, grmljavina i jaki udari juga najpre će zahvatiti sever zemlje, posebno Liguriju, gde se u pojedinim područjima očekuje do 200 milimetara kiše za nekoliko sati, saopštili su danas meteorolozi.
Gradske vlasti Marseja od danas uvode policijski čas za maloletnike nakon uličnog nasilja na marginama protesta u subotu, 17. oktobra, a mera obuhvata nekoliko gradskih četvrti, preneli su francuski mediji.
Slavka Štimca i Svetislava Buleta Goncića posle gotovo pola veka ponovo je spojio reditelj Dejan Karaklajić, sa kojim su sarađivali još na filmu "Zimovanje u Jakobsfeldu", dok je radio kao asistent reditelja Branka Bauera.
Nekada su se zbog omiljene serije otkazivali izlasci i ostajalo budno do kasno u noć, a danas deo mladih tvrdi da nema ni vremena ni strpljenja da pogleda jednu epizodu do kraja.
Ljubitelji kriminalističkih trilera imaju razlog za slavlje – popularna francuska serija "Lupin" dobija nastavak, a četvrti deo donosi novu misteriju, spektakularne pljačke i još jedan veliki izazov za Asana Diopa, majstora prerušavanja i lukavih prevara.
Ginekološkinja doktorka Ket Viton upozorava da intimni odnosi na pojedinim mestima mogu povećati rizik od infekcija i iritacija. Iako avanture mogu uneti uzbuđenje u seksualni život, lekarka ističe da voda, visoke temperature i neodgovarajući higijenski uslovi mogu imati neprijatne posledice po zdravlje žena.
Nakon spektakularnog povratka na pistu Victoria's Secret u Los Anđelesu, slavna Irina Šajk zablistala je u punom sjaju i van modne piste. Nasmejana i dobro raspoložena, manekenka je stigla sama u klub.
Pevačica Aleksandra Mladenović gostovala je u jednoj emisiji, gde je otvoreno govorila o ljubavnom životu, planovima za budućnost i zaradi, a tom prilikom priznala je da mnogo novca troši na luksuzne torbe i parfeme, otkrila da je kupila nekretnine od kojih planira da živi u penziji, ali i najavila nove pesme i album.
Pevačica Sanja Maletić se oglasila povodom smrti Slavice Božović, sestre Đorđa Božovića Giške, jedne od najpoznatijih figura beogradskog podzemlja osamdesetih i početkom devedesetih godina.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.