Koliko to Srbija treba da bude mala da za "uplašene komšije" ne bude velika. Već neko vreme susedi su našli novu zanimaciju, pa s vremena na vreme odapnu otrovne strele na račun ovdašnje sintagme "srpski svet". Drže da je to ništa drugo do novi, jezički mekši i lepši izraz za Veliku Srbiju, tobož ideju Beograda koje se nikada nije odrekao
Nema ko u proteklih pola godine nije raspredao priču o "srpskom svetu", od medija u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Crnoj Gori, ali i do najviših zvaničnika tih država.
Tako je još krajem septembra predsednik Crne Gore Milo Đukanović izjavio da je termin "srpski svet" eufemizam za ideju velike Srbije, a sve pod firmom brige za prava ugroženih Srba u regionu.
"Strah" od srpskog sveta - za region Srbija nikada dovoljno mala
- Nema nikakve sumnje da njihov konačan cilj jeste objedinjavanje tog srpskog prostora, a na taj način ugrožavanje drugih država i ugrožavanje identiteta drugih naroda, počev od Crnogoraca - rekao je Đukanović.
Negde u isto vreme hrvatski Jutarnji list piše da je uporedo sa novom sintagmom na srpskom političkom nebu, koja se odnosi na povezanost Srba u regionu sa sadašnjom vladajućom politikom u Srbiji nastao i novi svesrpski praznik Dan srpskog jedinstva.
- Čini se da je sve to samo eufemizam za staru etničko-ideološko-osvajačku politiku iz vremena Memoranduma SANU i ratničkih pohoda Slobodana Miloševića, jer se granice "srpskog sveta" gde sve treba da se praznuje Dan jedinstva podudaraju s granicama velike Srbije -, zaključuje hrvatski dnevnik.
Ni nedavni intervju predsednika Srbije Aleksandra Vučića bosanskoj Fejs TV nije mogao da prođe bez pominjanja „srpskog sveta" kada je novinar Senad Hadžifejzović primetio da "mali Šengen" neki nazivaju i „srpski svet".
Zašto smeta „srpski svet", a ne smeta velika Albanija
Zašto je jedan izraz koji upućuje na potrebu očuvanja jedinstva jednog naroda, o čemu uostalom brinu sve ozbiljne nacije na svetu, izazvao takva reagovanja? Da li se ova bezazlena kovanica pretvara u njenu suprotnost - marketinško oružje upereno baš protiv Srba?
Sagovornici Sputnjika, istoričari Miloš Ković i Momčilo Pavlović ističu najpre suštinu, da posle nasilnog razbijanja Jugoslavije, Srbima koji su podeljeni i žive u različitim državama niko ne može da zabrani da se osećaju kao deo jedne celine koja se zove srpski narod.
Foto: informer.rs
Profesor istorije na Filozofskom fakultetu u Beogradu dr Ković podseća da je svet dozvolio rušenje Berlinskog zida i ujedinjenje dve Nemačke, da danas ne reaguje, ili prećutno podržava stvaranje Velike Albanije o čemu otvoreno govore u Prištini i Tirani. Zdravorazumsko je, kaže, pitanje zašto Srbi rasparčani u više država regiona ne bi imali pravo da se osećaju delom celine svog naroda.
- Mislim da nikada nije opao nivo te srbofobije na koju Srbi nailaze u svom okruženju. Ovo sada je prosto možda privremeno podizanje temperature, ali nije ništa novo. A i svakako se u poslednje vreme oseća jedan podignut stepen solidarnosti među Srbima u regionu. Mislim da je tu važna uloga Kosova, pokušaja da se od Srbije na silu odvoji deo njene teritorije sa tamošnjim svetinjama i Srbima koji tamo žive - kaže Ković.
Novom talasu srbofobije su, kako smatra, doprinele i masovne litije Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori koje su ishodile i pobedom srpskih stranaka na tamošnjim parlamentranim izborima. Po njegovoj oceni, tim aktuelnim napadima i lažima zbog termina „srpski svet", ne treba pridavati poseban značaj.
Ne treba brinuti zbog srbofobije
- To je nešto s čim moramo da računamo i što je konstanta. Trebalo bi da mislimo kako to da izbegnemo, ali ne bi trebalo da se preterano zbog toga brinemo. Na Srbiji je da to prosto ima na umu. Ona je i po ustavu dužna da brine o svojim sunarodnicima koji su posle razbijanja Jugoslavije ostali van njenih granica. Tu treba biti vrlo strpljiv i vrlo miran, biti pre svega miroljubiv, ali ne odustajati od kulturne i ekonomske integracije srpskog naroda - ističe Ković.
Za dr Pavlovića iz Instituta za savremenu istoriju negativna konotacija koja je u regionu prikačena izrazu „srpski svet" nije ništa drugo nego refleks komunističke antisrpske politike i rešavanja nacionalnog pitanja na prostoru Jugoslavije.
Refleks komunističe antisrpske politike
- Srbija po toj komunističkoj ideologiji nema pravo da vodi neku svoju politiku duhovnog, kulturnog, verskog i drugog jedinstva, kohezije naroda koji je raštrkan na čitavom Balkanu, na prostorima bivše Jugoslavije - ističe on.
Uspeh Srbije se, kako napominje, ne prašta, a njima naravno smeta to što je Srbija osnažila u poslednje vreme:
- Ona pokazuje određeni dinamizam i ima potencijal u odnosu na sve te državice što, naravno, izaziva otpor, zavist, podozrenje, bez obzira na to što su sve te zemlje dobile samostalnost, što Srbija ne utiče na njihov unutrašnji život. One se po tom komunističkom refleksu i dalje ponašaju kao jugoslovenske republike kojima Srbija nešto duguje - ocenio je Pavlović.
Foto: informer.rs
Njihov strah je, kako ističe, vezan za identitet, jer većina tih država nikada uistinu nisu bile države, već samo teritorije pod upravom velikih sila.
- To je taj njihov strah zato što neke od njih niti imaju tradiciju države, niti su sigurne u identitet stanovništva kojeg su uokvirili u te administrativne republičke granice koje su na improvizovan način stvorene, a koje su priznate kao državne granice.
Paranoično strahuju da taj njihov okvir može da bude narušen od onog ko je prosperitetniji, moćniji, zaključio je Pavlović za Sputnjik.
Predsednica Vlade Ana Brnabić je danas, komentarišući najavu Evropske unije o uvođenju kovid pasoša sa vakcinama koje su odobrene u EU, rekla da je to protiv svih osnovnih evropskih vrednosti i da to ne sme da se tretira kao geopolitičko pitanje
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Predsednica Vlade Ana Brnabić je danas, komentarišući najavu Evropske unije o uvođenju kovid pasoša sa vakcinama koje su odobrene u EU, rekla da je to protiv svih osnovnih evropskih vrednosti i da to ne sme da se tretira kao geopolitičko pitanje
Vukša Dragović, lider Srpskih suverenista podelio je urnebesan snimak Ilije Srdanovića iz Skupštine Srbije, na kojem prvi na Studentskoj listi odgovara na pitanje novinara.
Govorom Jugoslava Gašića o tome zašto bi kandidat sa Studentske liste Aleksandar Čupić trebalo da bude izabran za predsednika Narodne skupštine Republike Srbije nisu oduševljeni ni oni koji su žestoko podržavali takozvane studente.
Iz Mađarske naftne kompanije MOL istakli su danas kako su pripreme za transakciju u vezi sa NIS-om ušle su u novu fazu i oni sada, osim pregovora, mogu pokrenuti povezane postupke za dobijanje regulatornih odobrenja.
Policija u Novom Sadu rasvetlila je podmetanje požara u poznatom restoranu "Piccante" na Bulevaru patrijarha Pavla i uhapsila dvojicu Beograđana, A. I. (20) i Š. B. (23), koji se sumnjiče da su učestvovali u ovom napadu.
U slučaju smrti 32-godišnjeg Kristijana Josipa Periša, 21. oktobra, u Psihijatrijskoj bolnici Sveti Ivan u Zagrebu, broj osumnjičenih porastao je na osam, dok je u dokumentima detaljno opisano i postupanje sada uhapšene lekarke na specijalizaciji.
Američki milijarder i vlasnik kompanije Tesla Ilon Mask objavio je na društvenoj mreži X komentar o takozvanoj "Tukididovoj zamci", nekoliko sati nakon dolaska američkog predsednika Donalda Trampa u kineski grad Šenžen.
Krimski most, ključna veza između Rusije i poluostrva Krim, pretrpeo je velika oštećenja tokom ukrajinskih napada, a najnoviji snimci izbliza otkrivaju razmere nastale štete.
Predsednik američke Komisije za likovne umetnosti i saveznik Donalda Trampa, Rodni Mims Kuk Mlađi, našao se na udaru kritika nakon što je u Atlanti istakao ogromnu rusku zastavu u čast nedavno preminulog ruskog ambasadora u SAD Aleksandra Darčijeva.
Konstitutivna sednica Narodne skupštine Republike Srbije, održana 17. novembra, ponovo je pokazala koliko su glumci zastupljeni u političkom životu Srbije.
Profesor Stojan Radenović, koji predsedava konstitutivnom Skupštinom Srbije, više puta je na današnjem zasedanju pomenuo poslednju pesmu Desanke Maksimović "Sad sam mirna".
Američki glumac Leonardo Dikaprio proslavio je 52. rođendan na ekskluzivnoj zabavi na Beverli Hilsu, kojoj su prisustvovali brojni poznati gosti, među kojima Al Paćino, Džastin Trudo i bračni par Džef Bezos i Loren Sančez, dok je posebnu pažnju privukla grupa od devet žena koje su na proslavu stigle zajedno autobusom, prenosi britanski Telegraf.
Pevačica i glumica Dženifer Lopez je u podkastu "Friends Keep Secrets" otkrila da joj, uprkos velikom uspehu i popularnosti, nije bilo lako da pronađe osobu koja će je voleti iskreno, a ne zbog njenog statusa, karijere ili sopstvenih interesa.
Duboko unutar Arktičkog kruga, oko 3.000 kilometara severno od Moskve, nalazi se Noriljsk - industrijski grad sa oko 176.000 stanovnika. Sa prizorima koji podsećaju na postapokaliptične filmove, snegom koji zatrpava ulice i temperaturom koja je u minusu oko 240 dana godišnje, s pravom nosi titulu najdepresivnijeg grada na svetu.
Pevačica Jelena Karleuša ponovo je uspela da izazove brojne reakcije, ovog puta svojim neobičnim modnim izdanjem i izjavama koje su privukle pažnju na društvenim mrežama.
Estradni par Biljana Jevtić i Aca Ilić imaju ogroman razlog za slavlje - njihov sin jedinac, Ivan Ilić, zvanično je postao član Advokatske komore Beograda.
Pevačica Ružica Čavić proživela je težak životni period jer se punih šest godina borila za potomstvo, a na tom putu veliku snagu pronalazila je u veri, obilazeći svetinje, a poseban preokret doneo joj je sudbinski susret sa monahinjom Femilijom.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.