Srbija vrši pritisak na Srbe na Kosovu, a Priština pokušava da ih od toga zaštiti. Srbi nisu izloženi incidentima na Kosovu i pobrinućemo se za sve građane Kosova, rekao je premijer privremenih prištinskih institucija Aljbin Kurti u intervjuu za "Juropijan vestern balkans"
Kurti je, između ostalog, kazao da ne Kosovu ne postoje međuetnički problemi.
- Zapravo, na Kosovu imate Srbe koji se žale na pritisak Srbije. Kada sam prvi put bio premijer, za savetnika sam imenovao Aleksandra Stankovića iz Raniluga, ali je posle dva sata podneo ostavku zbog pritiska struktura iz Beograda. U osnovi, kosovski Srbi su pod pritiskom Beograda. Želimo da pomognemo i njima. Jer, kao što znate, skoro 100 odsto je prinuđeno da glasa samo za jednu stranku, koja je pod kontrolom i koju finansira Beograd, i to je zaista tužno. Mislim da bi trebalo da postoji demokratski pluralizam, a ne nacionalistička homogenizacija - rekao je Kurti.
Kada su u pitanju pretnje Albanaca Srbima, Kurti kaže da se „njima bave" i da postoje „politički koreni incidenata, koji se ne dešavaju zbog etničkih razlika, već zbog nečijeg političkog interesa" i optužio je Beograd da izaziva incidente.
- Mi se bavimo svim incidentima, ali takođe nije u redu doći u napola završenu crkvu, koja nije stigla da se završi jer je to bilo tokom perioda Miloševića u univerzitetskom kampusu, i održati političku liturgiju. To nije u redu, ne bez dozvole. Jer, čak i prema Briselskom sporazumu svaki put kada dođete, trebalo bi da tražite dozvolu. Bez traženja dozvole da se dođe i obavi politička liturgija u Miloševićevoj crkvi koja je izgrađena '97 u univerzitetskom kampusu. Jer, Milošević je ranije eksproprisao teritoriju univerzitetskog kampusa, a takođe i javna preduzeća i imovinu kako bi izgradio crkvu. Miloševićeva instrumentalizacija crkve je nešto što bismo trebali osuditi, a ne pretvarati u političku liturgiju - rekao je Kurti.
Kurti je rekao da neće odbaciti Vašingtonski sporazum, iako je on "jedan od lidera koji je podržao predsednika Bajdena za razliku od predsednika Vučića koji je snažno lobirao za predsednika Trampa".
Dodao je da je predložio Vašingtonu "četiri preporuke vezane za Srbiju".
- Jedna je reciprocitet prava manjina - u Srbiji postoji nacionalni savet za Albance ali i Bošnjake. Verujem da možemo da imamo prava reciprociteta. Potom sam predložio SEFTU (Sporazum o slobodnoj trgovini Jugoistočne Evrope) po uzoru na ono što Norveška, Island i Švajcarska imaju sa EU, tačnije EFTA i EEA. Potom, treba da se fokusiramo na probleme nestalih osoba. Takođe sam predložio i da Kosovo i Srbija sklope mirovnu deklaraciju da nećemo napadati jedni druge. Ostale države ili žele ili su se već priključile NATO savezu, sa izuzetkom Srbije. Mislim da su ovi predlozi realni i da treba da ih ostvarimo. Pričao sam o Vašingtonskom sporazumu imajući na umu da je bilo očekivanja da će ovaj sporazum fundamentalno prestati da bude važan za novu administraciju ukoliko Džo Bajden pobedi na izborima, a on jeste pobedio - kazao je Kurti.
Premijer privremenih prištinskih institucija kaže da je u dijalogu Beograda i Prištine "teško razgovarati dok god ne dođe do distanciranja od Miloševićevog režima".
- Ne vidim alternativu međusobnom priznavanju i ne želim da izbegavam kontroverzna pitanja. Za mene se dijalog u Briselu koji se oslanja na rezoluciju Generalne skupštine od 8. septembra 2010. godine svodi na status odnosa između Kosova i Srbije. Imamo nenormalne odnose i normalizovaćemo ih. U tom cilju, kako kaže ta rezolucija, postoje četiri cilja koja treba da postignemo - mir, sigurnost i stabilnost, saradnja, afirmisanje evropskog puta i perspektive i poboljšanje života građana. Verujem da bismo konstruktivnim dijalogom mogli da napredujemo - rekao je Kurti.
Foto: Fotoilustracija
On je objasnio kako bi "voleo da Srbija prizna Kosovo, ali ako Srbija to ne želi, moramo da nastavimo da živimo bez tog priznanja".
- Ne planiram da prošlu zavisnost Kosova od Srbije zamenim novom zavisnošću Kosova od priznanja Srbije naše nezavisne države. Dakle, već 13 godina živimo bez priznanja Srbije. Bilo bi dobro da nas Srbija prizna, ali ja to neću platiti ni teritorijom Kosova, ni funkcionalnošću naše države. Kosovo je nezavisno. Kosovo je priznalo 26 od 30 zemalja NATO-a, i 22 od 27 država članica EU. Rusija i Kina nas ne priznaju, ali SAD, Francuska i Velika Britanija u Savetu bezbednosti priznaju. Moraćemo da nastavimo dalje - zaključio je Kurti.
Da li je iskren pritisak Amerike i Britanije na Aljbina Kurtija da, do sledeće runde dijaloga, prihvati formiranje ZSO kako je dogovoreno u Briselskom sporazumu, znaćemo ako u tome uspeju. U suprotnom, s pravom možemo da sumnjamo da je reč o novoj igri.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Da li je iskren pritisak Amerike i Britanije na Aljbina Kurtija da, do sledeće runde dijaloga, prihvati formiranje ZSO kako je dogovoreno u Briselskom sporazumu, znaćemo ako u tome uspeju. U suprotnom, s pravom možemo da sumnjamo da je reč o novoj igri.
Samo jedna jedina izjava predsednika Srbije Aleksandra Vučića bila je dovoljna da izazva potpunu histeriju, paniku i nezapamćeni haos u šiptarskim medijima na Kosovu i Metohiji!
U prvom Kolegijumu Informer TV, ekskluzivno smo objavili nove dosijee sa spiska od 99 kandidata sa "studentske", blokaderske liste koje su oni sami "studenti", blokaderi-plenumaši predložili za "vetiranje", odnosno izbacivanje.
Pucnjima iz prangija sa okolnih brda i intoniranjem saborske himne „Sa Ovčara i Kablara“ večeras u 18 časova u Guči je počeo 65. Dragačevski sabor trubača
Preuzimanje kontrole nad kompletnim lancem proizvodnje i distribucije narkotika predstavlja jedan od trendova u delovanju kriminalnih grupa, ocenjuje kriminolog Ratomir Antonović, a to potvrđuje i slučaj ilegalne laboratorije kod Smedereva.
Porodično nasilje u mnogim slučajevima prethodi ubistvu a sam obrazac nasilja traje mesecima ili godinama, objašnjava psiholog Snežana Repac, povodom slučaja ubistva žene na Novom Beogradu.
Službenici vojnog komesarskog odeljenja u Lavovu, u zapadnoj Ukrajini, razbili su glavu muškarcu tokom pokušaja mobilizacije, objavio je ukrajinski list Strana.ua.
Istaknuti srpski glumac Jovo Maksić je proteran sa ognjišta tokom operacije "Oluja" kojom je izvršeno etničko čišćenje Srba sa prostora Krajine, te je sad progovorio o najtežem periodu u životu.
Većina korisnika krivi procesor ili loše ažuriranje sistema kada Android telefon počne da koči, iako su za spor rad najčešće odgovorne svakodnevne aplikacije koje troše resurse u pozadini čak i kada mislite da su ugašene.
Šenon Tompson, doktorka pedijatrije i turistička agentkinja Kristi Slavik podelile su dragocene savete za sve roditelje koji se spremaju za duža ili međunarodna putovanja sa bebama i malom decom. Najvažnije je unapred misliti na bezbednost, udobnost, let i smeštaj.
Pevačica Mala Cana oglasila se na društvenoj mreži Instagram i potresnom porukom obavestila rodbinu, prijatelje i kolege da priprema četrdesetodnevni pomen Andrije Bajića, koji je preminuo 7. jula.
Stajlinzi Jelene Karleuše gotovo svakodnevno pune rubrike šou-biza, a posebnu pažnju privlači njena raskošna kolekcija tašni, koja se može meriti sa garderoberima svetskih trendseterki.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.