Srbija vrši pritisak na Srbe na Kosovu, a Priština pokušava da ih od toga zaštiti. Srbi nisu izloženi incidentima na Kosovu i pobrinućemo se za sve građane Kosova, rekao je premijer privremenih prištinskih institucija Aljbin Kurti u intervjuu za "Juropijan vestern balkans"
Kurti je, između ostalog, kazao da ne Kosovu ne postoje međuetnički problemi.
- Zapravo, na Kosovu imate Srbe koji se žale na pritisak Srbije. Kada sam prvi put bio premijer, za savetnika sam imenovao Aleksandra Stankovića iz Raniluga, ali je posle dva sata podneo ostavku zbog pritiska struktura iz Beograda. U osnovi, kosovski Srbi su pod pritiskom Beograda. Želimo da pomognemo i njima. Jer, kao što znate, skoro 100 odsto je prinuđeno da glasa samo za jednu stranku, koja je pod kontrolom i koju finansira Beograd, i to je zaista tužno. Mislim da bi trebalo da postoji demokratski pluralizam, a ne nacionalistička homogenizacija - rekao je Kurti.
Kada su u pitanju pretnje Albanaca Srbima, Kurti kaže da se „njima bave" i da postoje „politički koreni incidenata, koji se ne dešavaju zbog etničkih razlika, već zbog nečijeg političkog interesa" i optužio je Beograd da izaziva incidente.
- Mi se bavimo svim incidentima, ali takođe nije u redu doći u napola završenu crkvu, koja nije stigla da se završi jer je to bilo tokom perioda Miloševića u univerzitetskom kampusu, i održati političku liturgiju. To nije u redu, ne bez dozvole. Jer, čak i prema Briselskom sporazumu svaki put kada dođete, trebalo bi da tražite dozvolu. Bez traženja dozvole da se dođe i obavi politička liturgija u Miloševićevoj crkvi koja je izgrađena '97 u univerzitetskom kampusu. Jer, Milošević je ranije eksproprisao teritoriju univerzitetskog kampusa, a takođe i javna preduzeća i imovinu kako bi izgradio crkvu. Miloševićeva instrumentalizacija crkve je nešto što bismo trebali osuditi, a ne pretvarati u političku liturgiju - rekao je Kurti.
Kurti je rekao da neće odbaciti Vašingtonski sporazum, iako je on "jedan od lidera koji je podržao predsednika Bajdena za razliku od predsednika Vučića koji je snažno lobirao za predsednika Trampa".
Dodao je da je predložio Vašingtonu "četiri preporuke vezane za Srbiju".
- Jedna je reciprocitet prava manjina - u Srbiji postoji nacionalni savet za Albance ali i Bošnjake. Verujem da možemo da imamo prava reciprociteta. Potom sam predložio SEFTU (Sporazum o slobodnoj trgovini Jugoistočne Evrope) po uzoru na ono što Norveška, Island i Švajcarska imaju sa EU, tačnije EFTA i EEA. Potom, treba da se fokusiramo na probleme nestalih osoba. Takođe sam predložio i da Kosovo i Srbija sklope mirovnu deklaraciju da nećemo napadati jedni druge. Ostale države ili žele ili su se već priključile NATO savezu, sa izuzetkom Srbije. Mislim da su ovi predlozi realni i da treba da ih ostvarimo. Pričao sam o Vašingtonskom sporazumu imajući na umu da je bilo očekivanja da će ovaj sporazum fundamentalno prestati da bude važan za novu administraciju ukoliko Džo Bajden pobedi na izborima, a on jeste pobedio - kazao je Kurti.
Premijer privremenih prištinskih institucija kaže da je u dijalogu Beograda i Prištine "teško razgovarati dok god ne dođe do distanciranja od Miloševićevog režima".
- Ne vidim alternativu međusobnom priznavanju i ne želim da izbegavam kontroverzna pitanja. Za mene se dijalog u Briselu koji se oslanja na rezoluciju Generalne skupštine od 8. septembra 2010. godine svodi na status odnosa između Kosova i Srbije. Imamo nenormalne odnose i normalizovaćemo ih. U tom cilju, kako kaže ta rezolucija, postoje četiri cilja koja treba da postignemo - mir, sigurnost i stabilnost, saradnja, afirmisanje evropskog puta i perspektive i poboljšanje života građana. Verujem da bismo konstruktivnim dijalogom mogli da napredujemo - rekao je Kurti.
Foto: Fotoilustracija
On je objasnio kako bi "voleo da Srbija prizna Kosovo, ali ako Srbija to ne želi, moramo da nastavimo da živimo bez tog priznanja".
- Ne planiram da prošlu zavisnost Kosova od Srbije zamenim novom zavisnošću Kosova od priznanja Srbije naše nezavisne države. Dakle, već 13 godina živimo bez priznanja Srbije. Bilo bi dobro da nas Srbija prizna, ali ja to neću platiti ni teritorijom Kosova, ni funkcionalnošću naše države. Kosovo je nezavisno. Kosovo je priznalo 26 od 30 zemalja NATO-a, i 22 od 27 država članica EU. Rusija i Kina nas ne priznaju, ali SAD, Francuska i Velika Britanija u Savetu bezbednosti priznaju. Moraćemo da nastavimo dalje - zaključio je Kurti.
Da li je iskren pritisak Amerike i Britanije na Aljbina Kurtija da, do sledeće runde dijaloga, prihvati formiranje ZSO kako je dogovoreno u Briselskom sporazumu, znaćemo ako u tome uspeju. U suprotnom, s pravom možemo da sumnjamo da je reč o novoj igri.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Da li je iskren pritisak Amerike i Britanije na Aljbina Kurtija da, do sledeće runde dijaloga, prihvati formiranje ZSO kako je dogovoreno u Briselskom sporazumu, znaćemo ako u tome uspeju. U suprotnom, s pravom možemo da sumnjamo da je reč o novoj igri.
Stalni predstavnik Rusije pri OEBS-u Dmitrij Poljanski upozorio je da se Evropa, prema oceni Moskve, približava opasnoj granici direktnog sukoba sa Rusijom, jer se evropske države sve dublje uključuju u rat u Ukrajini.
Poznata novinarka Gordana Uzelac oštro je reagovala na najnovije sramne pretnje koje su upućene liderima Srpske napredne stranke od strane tajkunskih novinara i blokadera.
Radovi na gradilištu Ekspo odvijaju se planiranom dinamikom, a Nacionalni stadion će do marta 2027. godine biti u potpunosti završen, rekla je ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Aleksandra Sofronijević.
U Višem sudu u Nišu za danas, 26. jun, zakazano je saslušanje maloletnog M. M. (13), koji je 5. oktobra 2023. godine u Niškoj Banji usmrtio svog školskog druga Andreja Simića (13). Pošto je u trenutku izvršenja dela imao manje od 14 godina, on je prema zakonu krivično neodgovoran i od tada se nalazi na lečenju u psihijatrijskoj ustanovi u Beogradu.
Vuk Vulević, državljanin Crne Gore poreklom iz Berana, već dugo se nalazi u fokusu bezbednosnih službi regiona zbog povezanosti sa brojnim istragama koje se odnose na organizovani kriminal. Iako je njegovo ime dovođeno u vezu sa više teških krivičnih dela, za neka od njih nikada nije osuđen, dok je u pojedinim slučajevima oslobođen optužbi.
U nastavku aktivnosti Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) i Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO), tokom jučerašnjeg dana privedene su još četiri osobe zbog sumnje da su učestvovale u krijumčarenju cigareta.
U La Gvairi je u četvrtak izbila nova kriza posle dva razorna zemljotresa koja su pogodila Venecuelu: desetine ljudi provalile su u više prodavnica uništenih potresima, odnoseći hranu, lekove, ali i kućne aparate, piše venecuelanski portal „Efekto Kokujo“.
Američka Južna komanda saopštila je da hitno prebacuje raspoložive vojne snage u region kako bi podržala operacije pomoći Venecueli posle razornih zemljotresa koji su 24. juna pogodili tu zemlju.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je da se Belorusija, prema informacijama Kijeva, priprema za moguće širenje rata protiv Ukrajine, navodeći da Minsk završava infrastrukturu koja, kako tvrdi, nema civilnu svrhu.
Premijer Jermenije Nikol Pašinjan ni dve nedelje posle parlamentarnih izbora nije dobio tradicionalne čestitke iz Moskve, Pekinga i Teherana, što je u Jerevanu odmah otvorilo pitanje da li se zemlja našla pred ozbiljnim spoljnopolitičkim zahlađenjem.
Mnogi poznati srpski glumci tumačili su uloge raznih istorijskih ličnosti: od političara, kraljeva, pa do naučnika i pisaca, a ko je od njih bio najautentičniji, procenite sami.
Glumica Dženifer Grej nedavno je govorila o filmu "Krvava zora" koji je snimala sa kolegom Patrikom Svejzijem gde je posebno opisivala snimanje "vrućih scena".
Slavna pevačica Ariana Grande slučajno je pokazala dojku kroz tanku kariranu haljinu, a sporna fotografija je brzinom svetlosti zapalila društvene mreže.
Ako sanjate o odmoru uz kristalno čisto more, netaknutu prirodu i plaže bez gužve, grčko ostrvo Alonisos moglo bi da bude idealan izbor za vaše sledeće putovanje.
Ako niste zadovoljni svojim seksualnim životom, đumbir bi mogao da bude jednostavno rešenje. Istraživanja pokazuju da ovaj začin može pozitivno uticati na seksualnu funkciju, ali efekti su zabeleženi samo kod žena.
Lusi Nanami (24) iz Francuske, pronašla je ljubav na veoma neobičan način. Dok većina ljudi traga za srodnom dušom u stvarnom životu, ona se zaljubila u Mami, lik iz popularnog anime serijala Rent-a-Girlfriend.
WhatsApp uvodi novu bezbednosnu opciju koja bi mogla značajno da smanji broj internet prevara. Reč je o upozorenju koje se prikazuje pre nego što korisnik otvori razgovor sa nepoznatim brojem telefona.
Pre nego što su postojali brojni preparati za varenje, naše bake su se oslanjale na jednostavan napitak od pirinča koji je važio za saveznika osetljivog stomaka.
Voditeljka Ana Pendić svoj privatni život nikada nije eksponirala, ali je poznato da je godinama u skladnom braku sa 10 godina starijim suprugom Vojkanom Radošem, sa kojim je sada objavila fotografiju.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.