U poslednje vreme smo svedoci da mediji bliski opoziciji uporno pokušavaju da ospore naše ekonomske rezultate, pa svakodnevno imamo priliku da čitamo razna poređenja, koja pokazuju kako navodno Srbija nije baš toliko uspešna u ekonomiji i kako je neko prethodno rukovodstvo imalo bolje rezultate u vođenju ekonomske politike, izjavio je ministar finansija Siniša Mali
- Mene neretko raduju ovakvi tekstovi, jer su naše izjave o ekonomskim rezultatima uvek dobro potkrepljene činjenicama, tako da sa zadovoljstvom iznosim i argumente u korist naših tvrdnji - rekao je Mali komentarišući navode bivšeg guvernera Dejana Šoškića.
Mali je, naime, naveo da je u nizu tih pokušaja izašao i tekst pod naslovom "Pre nego što je SNS došao na vlast privreda je rasla tri puta brže", a u kojem se iznose poređenja o rastu privrede od 2001. do 2011. godine i od 2011. godine do danas.
Ocenivši da je interesantno da se i sam autor, nakon što je na početku izneo tu tezu, kasnije ogradio od te konstatacije i naveo kako je rast u tim godinama bio neodrživ i na “staklenim nogama”.
- O ovoj temi sam pisao u publikaciji pod nazivom ''Dve decenije ekonomske politike Republike Srbije – od finansijskog kraha do stabilizacije i ubrzanog rasta'', gde na samom početku detaljno obrazlažem kakva je bila ekonomska politika do izbijanja svetske ekonomske i finansijske krize - rekao je Mali.
Ocenio je da period do početka svetske ekonomske krize 2008. godine karakterišu izuzetno povoljne međunarodne ekonomske okolnosti i ekspanzivna putanja globalnog rasta.
- Rast naše privrede je bio zasnovan pre svega na potrošnji, a ne na investicijama i izvozu, kao što je to slučaj danas. Imali smo i izuzetno visoku, dvocifrenu stopu inflacije, dvocifrenu stopu nezaposlenosti i potpuno urušavanje tržišta rada. Na tržištu rada je bilo evidentno i da dolazi do povećanja sive ekonomije i do poreske evazije. Prihodi od privatizacije su bili izvor finansiranja neproduktivnih državnih rashoda, što je kasnije dovelo do spirale rasta deficita i duga - naveo je ministar finasija.
Dodao je da je finansiranje potrošnje generisalo snažan rast uvoza i visok dvocifren deficit tekućeg računa koji je dostigao 20 pricenata, dojk je izvoz bio destimulisan jakom aprecijacijom kursa koja je značajno umanjivala konkurentnost privrede.
- Najveći doprinos BDP-u dolazio je od sektora usluga, pre svega trgovine, saobraćaja i komunikacija, dok je industrija beležila smanjenje učešća u BDP-u i davala znatno skromniji doprinos njegovom rastu. Dakle, suština je da su u tom periodu generisane spoljne i unutrašnje neravnoteže i da je rast ekonomije bio poptuno neodrživ, kao što i sam autor teksta kaže. Svi drugi makroekonomski pokazatelji su bili izuzetno nepovoljni, za razliku od situacije koju imate danas - ocenio je Mali.
Naveo je i da je upravo ekonomski rast, uz prisutne brojne spoljnotrgovinske i unutrašnje neravnoteže, predstavljao ozbiljnu pretnju makroekonomskoj održivosti.
- Model rasta privrede koji je bio zasnovan na povećanju neproduktivne potrošnje i uvoza, u uslovima smanjenog priliva kapitala i intenzivnih eksternih globalnih šokova, imao je za posledicu neuravnoteženu spoljnotrgovinsku poziciju zemlje. Sve navedeno dovelo je zemlju u izuzetno tešku poziciju, pa ste tako 2012. godine, pored krize javnog duga, imali i krizu likvidnosti. Na računima države krajem jula 2012. godine bilo je svega 8,4 milijardi dinara - ističe ministar Mali.
Foto: Beta
Bivši guverner Dejan Šoškić
Dodaje da je samo za isplatu mesečnog fonda za penzije u tom periodu bilo potrebno 40 milijardi dinara, od čega je budžet Republike dotirao 22 milijarde dinara, što znaci da sredstva na računu nisu bila dovoljna čak ni za penzije, dok danas na računu Vlade imamo 263,9 milijardi dinara.
- Osim toga, danas imate rekordno nisku nezaposlenost, a ne zaboravite da je 2012. godine iznosila 25,9 odsto, zatim nisku inflaciju od 3,3 procenta međugodišnje, stabilan kurs već godinama unazad, nivo javnog duga u potpunosti pod kontrolom, čak i u uslovima pandemije korona virusa, a koji danas iznosi 55,4 procenta BDP-a - navodi Mali.
On ističe da je rast našeg BDP-a danas održiv, zasnovan na realnim osnovama, na rastu industrije, na proizvodnji u fabrikama koje se gotovo svakodnevno otvaraju.
- Srbija danas nije zemlja kao što je nekad bila, a iskreno sumnjam da će neki građanin reći da je živeo bolje nakon 2000. godine nego što živi danas. Mi danas gradimo auto-puteve i brze saobraćajnice, gradimo bolnice i škole, otvaramo nove fabrike i nova radna mesta, povećavamo plate i penzije… Radimo sve kako bi naši građani živeli bolje i tome ostajemo posvećeni, uprkos svakodnevnim kritikama i mržnji kojima smo izloženi - rekao je Siniša Mali.
Profesor Ekonomskog fakulteta i bivši guverner Narodne banke Srbije Dejan Šoškić rekao je danas za televiziju N1 da je Srbija imala malo bolje stope privrednog rasta 2018. i 2019. ali da je od 2000. do 2008. godine bilo godina kada je imala i duplo veće stope rasta o čemu niko ne govori i da ni izbliza nismo "tu gde se vrlo često po ocenama nekih političara nalazimo“.
Ministar finansija u Vladi Republike Srbije i član Predsedništva Srpske napredne stranke Siniša Mali danas je reagovao na najnovije saopštenje Stranke slobode i pravde i ocenio da Đilasov portparol i navodni ekonomski stručnjak Dušan Nikezić ponovo nastavlja da obmanjuje javnost, jer je kritikovanje ekonomskih uspeha Srbije još jedan u nizu pokazatelja da su se namerili da ponovo rovare po javnim finansijama
Potpredsednik Glavnog odbora Srpske napredne stranke Siniša Mali izjavio je danas da je Srbija u prvih osam meseci ove godine zabeležila privredni rast od 3,6 odsto, svrstavajući se među četiri najbrže rastuće ekonomije u Evropi.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ministar finansija u Vladi Republike Srbije i član Predsedništva Srpske napredne stranke Siniša Mali danas je reagovao na najnovije saopštenje Stranke slobode i pravde i ocenio da Đilasov portparol i navodni ekonomski stručnjak Dušan Nikezić ponovo nastavlja da obmanjuje javnost, jer je kritikovanje ekonomskih uspeha Srbije još jedan u nizu pokazatelja da su se namerili da ponovo rovare po javnim finansijama
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević otkrio je uživo u programu Informer televizije da je Katarina Šćepanović sa Studentske liste nezadovoljna jer nije dobila nijednu funkciju.
Lider opozicije Aleksandar Vučić upozorio je novu vlast da bi revolucionarni teror koji sprovode od vanrednih parlamentarnih izbora 25. oktobra mogao da im se vrati kao bumerang.
Aranđelovdan, koji vernici obeležavaju danas, 21. novembra, donosi niz običaja, a najvažnije je izbegavanje teških poslova, svađa i velikih veselja, kao i duhovna priprema za slavu.
Zbog održavanja manifestacije "Beogradski polumaraton 2026" saobraćaj će danas od 15.30 časova do ponoći biti potpuno obustavljen u Bulevaru Zorana Đinđića, na delu od Ulice antifašističke borbe do Ulice španskih boraca.
Proizvođači Honda i Toyota pokrenule su veliko povlačenje oko 1,6 miliona vozila širom sveta zbog mogućeg kvara na vazdušnim jastucima japanskog proizvođača Takata.
Miloš Đuričković iz Škaljara (56), koji je danas ubijen na Cetinju, imao je burnu kriminalnu prošlost, a pre devet godina bio je ranjen u Beogradu, ali je preživeo.
U mestu Bajice, na Cetinju, jutros je ubijen Miloš Đuričković (56), navodni član škaljarske organizovane kriminalne grupe. Policija je blokirala uže i šire područje, kao i putne pravce, a u toku je potraga za počiniocem.
U mestu Bajice, na Cetinju, jutros je ubijen Miloš Đuričković (56), navodni član "škaljarske" organizovane kriminalne grupe. Policija je blokirala uže i šire područje, kao i putne pravce, a u toku je potraga za počiniocem.
Italijanski mediji danas izveštavaju o detaljima smrti Z. S. (72), poreklom iz Bosne i Hercegovine, koji je tragično preminuo usled trovanja ugljen-monoksidom.
Francuska je danas ocenila kao "veoma razočaravajući" novi predlog višegodišnjeg budžeta Evropske unije za period od 2028. do 2034. godine, koji je predstavio predsednik Evropskog saveta Antonio Košta, uz smanjenje od 204 milijarde evra u odnosu na početni predlog Evropske komisije.
Američki vojni avion E-4B Najtvoč, poznat kao „avion sudnjeg dana“, pratio je predsednika Donalda Trampa tokom povratka iz Kine, gde se sastao sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom i kineskim liderom Si Đinpingom.
Bivši predsednik Brazila Žair Bolsonaro hospitalizovan je nakon što je iznenada osetio jake bolove u stomaku, a lekarski pregledi pokazali su da ima gotovo potpunu crevnu opstrukciju, izjavio je danas njegov sin Karlos Bolsonaro.
Ruske snage izvele su razoran napad na centar ukrajinskog grada Krivi Rog, pogodivši područje popularnog restorana sa dve balističke rakete, a zatim su, dok su spasioci i lekari pokušavali da pomognu povređenima, usledili novi udari bespilotnim letelicama.
Francusko tužilaštvo potvrdilo je danas pokretanje istrage protiv glumca Žerara Depardjea, pisca Mišela Uelbeka i reditelja Gijoma Niklua zbog sumnje na seksualno nasilje tokom snimanja filma "Thalasso" 2018. godine.
Na sceni Sava centra 16. januara 2027. godine nastupiće maestro Plasido Domingo, jedna od najvećih umetničkih ličnosti u istoriji operske umetnosti na poziv srpske istaknute srpske operske umetnice, soprana Marije Jelić, najavili su organizatori.
Devedesete godine prošlog veka smatraju se zlatnim dobom filmskih trilera. Bio je to period u kojem su priče postajale mračnije, psihološki kompleksnije, a režija i filmska tehnika sve preciznije.
Nekada su bile nezaobilazne na prazničnim trpezama, slavama i porodičnim okupljanjima, a pravile su se od jednostavnih i jeftinih sastojaka koje je gotovo svaka kuća imala.
Stotine kamenih kuća bez krovova, prozora i vrata, napuštene crkve, zarasle uličice i tišina na svakom koraku. Tako danas izgleda Kajakoj, jedno od najneobičnijih sela u Turskoj.
Devedesetdvogodišnja žena iz Kine postala je hit na društvenim mrežama pošto se pojavio snimak njenog neverovatnog bekstva iz staračkog doma. Ona je uspela da se popne preko metalne kapije visoke više od dva metra i pobegne iz ustanove.
Gugl Maps priprema novu funkciju pod nazivom Ask Maps, zasnovanu na veštačkoj inteligenciji Gemini, koja bi korisnicima mogla da omogući da jednostavno, na osnovu svojih želja i ideja, dobiju kompletan plan putovanja.
Voditeljka Bojana Lazić ponovo je privukla pažnju na društvenim mrežama, a ovog puta razlog je njeno izazovno izdanje sa plaže koje je podelila sa pratiocima na Instagramu.
Naida Mujkanović, nekadašnja partnerka aktuelnog učesnika "Elite 10" Mahira Pjanića, odlučila je da prekine ćutanje i javno progovori o njihovom odnosu.
Tokom uspešne karijere pevač Halid Bešlić ulagao je novac u nekretnine, pa su se među njegovom imovinom našli stanovi, imanje u okolini Sarajeva, motel, benzinska pumpa, kao i luksuzna vila na Pelješcu.
Starleta Maja Marinković ponovo je privukla pažnju na društvenim mrežama, a ovog puta svojim pratiocima pokazala je izdanje koje nikoga nije ostavilo ravnodušnim.
Dok se na estradi često govori o raskidima, prevarama i ljubavnim skandalima, postoje poznati parovi koji su uprkos brojnim izazovima uspeli da sačuvaju svoje zajednice.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.