Cilj Zapada je jasan - po svaku cenu sprečiti Peking da ovlada državama Zapadnog Balkana. Zato je i odgovor brutalan. Po hitnom postupku u NATO su ubačeni Crna Gora, Makedonija, a KiM im odavno služi kao ratna platforma za udar na Beograd, Rusiju i Kinu. Prva meta je brza pruga na kojoj insistira Peking od Soluna do Budimpešte, preko Beograda
Ministar spoljnih poslova i trgovine Mađarske Peter Sijarto bez uvijanja je rekao zašto Zapad i SAD po svaku cenu žele da sruše osovinu Beograd-Budimpšeta. U pozadini je ekonomski interes i sprečavanje Srbije i Mađarske da iskoriste benificije dolaska Kine na prostore Zapadnog Balkana.
Nacionalni interesi
Sirjato je, podsetimo, u Novom Sadu jasno rekao da će obnova železničke pruge Beograd-Budimpešta doprineti jačanju vrednosti i značaju Mađarske i Srbije, da će stvoriti nova radna mesta i približiti još više dva glavna grada i dve zemlje.
- Mi, Mađari i Srbi odlučujemo na osnovu naših nacionalnih interesa i odlučili smo da i mi želimo da imamo korist od novog svetskog poretka koji se rađa na istoku. Obe zemlje imaju sa Kinom saradnju na pragmatičnim osnovama i na bazi međusobnog interesa i obe mnogo profitiraju od toga, isto kao što će obe zemlje da profitiraju od izgradnje brze pruge Budimpešta-Beograd - rekao je Sijarto na svečanosti početka izgradnje brze pruge Novi Sad-Subotica-državna granica s Mađarskom.
Naglasio je da ima i onih koji o tome govore kao o ideološkom problemu.
- Međutim, vrlo brzo se ispostavi da su oni licemerni, jer brojevi ne lažu. Tokom 2020. godine je EU imala veću trgovinsku saradnju sa Kinom nego sa SAD, a i SAD su više trgovale sa Kinom nego sa svim zemljama članicama EU ukupno - objasnio je Sijarto.
On je naglasio da će Mađarska uskoro početi izgradnju svoje deonice pruge i najavio da bi radovi trebalo da budu završeni do 2025. godine.
Pa u čemu je onda problem?
Kina je lansirala projekt "Pojas i put" te forum 16+1 (16 zemalja centralne i istočne Evrope plus Kina), iz kojeg je sada izašla Litvanija, a kinesko prisustvo se uskoro proširilo i na druge sektore, prvenstveno energetski te telekomunikacijski.
Kupovina Pireja
Prva velika investicija na tom putu bila je u Grčkoj. Tamo je kineska kompanija COSCO najpre 2009. uložila više od 650 miliona evra za kupovinu koncesije na 35 godina u najvećoj grčkoj luci Pirej u blizini Atine, da bi već 2016. uložila još 280 miliona i time ostvarila većinski udeo od 51 posto vlasništva. Pre deset godina luka u Pireju bila među 20 najvećih transportnih luka u Evropi, danas se ona ona nalazi već među prvih deset. A uskoro je najavljeno otvaranje još jednog terminala.
Ne treba posebno objašnjavati kakav je to udarac na velike evropske luke poput Roterdam, Hamburga i... Njihvi gubitci zbog kineskog "zauzimanja" Pireja mere se desetinama milijardi na godišnjem nivou.
Kineski privredni interes je pritom jasan: Konačni cilj Belt-and-Road strategije je ekonomski jako i veliko tržište zapadne Europe, balkanske zemlje tu prije svega figuriraju kao "ulazna vrata za Evropu" i u tom kontekstu kao važna tranzitna ruta. Zbog toge se pre svega i ulaže u infrastukturne projekte poput puteva, luka ili železničkih pruga.
S drugestrane, Zapadni Balkan je istorijski mesto sučeljavanja globalnih i geostrateških interesa takozvanih "velikih igrača" svetske politike. Sada su tu s jedne strane Zapad, dakle EU i Sjedinjene Države, a s druge Istok, Rusija, Turska, ali i Kina
Brutalan odgovor
Cilj Zapada je jasan - po svaku cenu sprečiti Peking da ovlada državama Zapadnog Balkana. Zato je i odgovor bio brutalan.
Po hitnom postupku u NATO su ubačeni Crna Gora, Makedonija, a KiM im odavno služi kao ratna platforma za udar na Beograd, Rusiju i Kinu.
Računica je jednostavna. Brza pruga na kojoj insistira Peking od Soluna do Budimpešte mora biti pod strateškom kontrolom Zapada, SAD i NATO.
U tom smislu zadatak Skoplja i Prištine, pa i u krajnjem slučaju Podgorice, jeste da kad god to zatreba SAD i Zapadu prekinu transport prugom Solun - Budimpešta i sruše planove Pekinga.
Svetska zajednica ulazi u period potencijalno povećane nestabilnosti sa tri pola moći: Rusijom, Sjedinjenim Državama i Kinom, izjavio je general Mark Mili
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Svetska zajednica ulazi u period potencijalno povećane nestabilnosti sa tri pola moći: Rusijom, Sjedinjenim Državama i Kinom, izjavio je general Mark Mili
Godinama su ruske trupe istraživale ukrajinski garnizon u Nikolajevki u Donjeckoj oblasti na istoku Ukrajine, šaljući male timove infiltratora da pronađu liniju proboja. Međutim, 29. jula su prestali sa istragom.
Na Informer TV, ekskluzivno smo objavili nove dosijee sa spiska od 99 kandidata sa "studentske", blokaderske liste koje su oni sami "studenti", blokaderi-plenumaši predložili za "vetiranje", odnosno izbacivanje.
Aleksandra Stefanović i Miloš Gvozdenović odlučili su da svoje sudbonosno "da" izgovore u Guči, prestonici trube, i to u Crkvi Svetog arhangela Gavrila, mestu koje je snažno povezano sa tradicijom i istorijom Dragačevskog sabora trubača.
Načelnik Sektora za vanredne situacije Luka Čaušić izjavio je danas da je situacija sa požarima u Deliblatskoj peščari trenutno mirnija i da su naselja za sada bezbedna, naročito naselje Šumarak koje je veoma bilo izloženo riziku od požara.
Grupa od najmanje 50 stranih državljana, među kojima je najviše iz Ukrajine, privedena je u ponedeljak popodne u jednoj kući na Marezi, nadomak Podgorice.
Smrtna kazna u Srbiji ukinuta je 2002. godine kada je veliki broj najsurovih i najmonstruoznijih ubica promenom zakona umesto pred streljačkim strojem završio u zatvoru na 40 godina.
Petar P. pronađen je mrtav pored puta u Staroj Pazovi u julu 2025. godine, a sve je, prema navodima iz istrage, trebalo da izgleda kao saobraćajna nesreća.
Američki predsednik Donald Tramp i dalje želi da postigne dogovor sa Iranom, ali nije uveren da bi Teheran poštovao obaveze iz eventualnog sporazuma, dok američke vojne procene ukazuju da je strateški prioritet Irana sa nuklearnog programa preusmeren na Ormuski moreuz, objavio je danas NBC Njuz pozivajući se na američkog zvaničnika.
Predsednik Kolumbije Abelardo de la Esprijelja izjavio je da je u zemljotresu koji je pogodio severozapad Kolumbije, poginulo 111 ljudi, prenosi Skaj njuz.
Ako je piletina blago upila miris drugih namirnica iz frižidera, nemojte je odmah bacati. Isprobajte ovaj jednostavan trik i rešite se neprijatnog mirisa.
Nakon razgovora sa Avom Karabatić koja tvrdi da je pretučena od starne verenika, ona nam je poslala i fotografije na kojima se nalaze vidljive povrede na njenom licu i glavi.
Redakcija Informera došla do informacije da je Ava Karabatić danas viđena u Urgentnom centru u Beogradu, gde je, prema saznanjima do kojih smo došli, potražila lekarsku pomoć zbog vidljivih povreda na glavi i licu, a ona nam je sve to i potvrdila.
Popularna voditeljka Jovana Jeremić oglasila se na svom Instagram profilu veoma emotivnom objavom posvećenom svom pokojnom ocu, koja je privukla veliku pažnju javnosti i mnoge ostavila bez teksta.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.