Izvršni odbor Međunarodnog monetarnog fonda završio je prvu reviziju Instrumenata za koordinaciju politika Srbije, a ministar finansija Siniša Mali rekao je da je nefinansijski sporazum sa MMF-om veoma važan, jer su potvrdili da je ekonomska politika koja se vodi uspešna i da je Srbija na pravom putu da još brže napreduje
Kako su ocenili u MMF, realizacija ekonomskog programa je na pravom putu i Srbija je posvećena sprovođenju strukturnih reformi potrebnih za podsticanje rasta predvođenog privatnim sektorom i bržoj konvergenciji ka nivoima prihoda EU, saopšteno je iz Ministarstva finansija.
U izveštaju Fonda je ocenjeno da je u toku snažan oporavak ekonomske aktivnosti, koji je podržan obimnom i pravovremenom reakcijom nosilaca politike i snažnim pretkriznim rastom.
Po tom osnovu, bruto domaći proizvod Srbije je već u prvom tromesečju 2021. nadmašio pretkrizni nivo. MMF sada projektuje još i veći rast od prethodno predviđenog rasta u 2021. godini i nepromenjen rast u 2022. godini od 4,5 posto.
MMF je u izveštaju takođe ocenio da je budžet za 2022. dobro odmeren i da predviđa dalje smanjenje fiskalnog deficita na 3,0 posto BDP-a, umeren rast zarada u javnom sektoru i penzija i zadržavanje kapitalnih investicija na visokom nivou.
Ministar finansija u Vladi Republike Srbije Siniša Mali je rekao da je nefinansijski sporazum sa MMF-om veoma važan, jer su potvrdili da je ekonomska politika koja se vodi uspešna i da smo na pravom putu da još brže napredujemo.
- Mi smo prezadovoljni saradnjom koju imamo sa MMF-om, a koja je pre svega savetodavnog karaktera. O tome najbolje govore podaci, jer ukoliko pogledamo kumulativnu stopu rasta BDP-a, ove i prošle godine, ostvarićemo zasigurno najbolji rezultat u Evropi, odmah posle Irske. Na kraju ove godine imaćemo rast od 7,3 ili 7,4 odsto, a sledeće od 4,5 do 5 procenata. Do ovoga ne bi došlo da na vreme nismo sproveli fiskalnu konsolidaciju, zahvaljujući čemu smo spremno dočekali najveću ekonomsku krizu ikada, izazvanu pandemijom virusa korona. Samo za pomoć privredi i građanima prošle i ove godine izdvojili smo osam milijardi evra, čime smo očuvali nivo privredne aktivnosti i radna mesta - rekao je on.
On je rekao da je sačuvana stabilnost javnih finansija i naglasio da će udeo javnog duga na kraju godine iznositi 58,2 odsto, što je daleko od 60 odsto BDP-a koliko propisuje Mastriht.
Foto: Reuters
Napomenuo je da će i u narednom periodu fokus biti na nastavku sprovođenja strukturnih reformi, koje su potrebne za ostvarivanje još većeg rasta.
- Od posebne važnosti su strukturne i institucionalne reforme, kako bi se osigurao jači i intenzivniji rast u srednjem roku. Pre svega, istakao bih dal?u modernizaciju Poreske uprave, kao i reformu javnih preduzeća. Kada je u pitanju njihovo restruktuiranje, cilj je unapređenje efikasnosti i ograničavanje fiskalnih troškova i rizika. Podsetio bih da napreduju reforme koje se tiču Poreske uprave, kao i da je u toku tranzicioni period za prelazak na novi model e-fiskalizacije, a koji će trajati do 30. aprila 2022. godine. To je od neprocenjivog značaja za borbu protiv sive ekonomije, jer Poreska uprava sada u realnom vremenu može da prati izdavanje fiskalnih računa, odnosno da li je dobro obračunat PDV - naveo je Mali.
Ministar finansija je podsetio i da se od 1. maja sledeće godine uvodi i novi sistem e-faktura, koji se pre svega odnosi na ubrzavanje povrata PDV-a.
- Mi idemo u korak sa vremenom i pokušavamo da stvorimo efikasnije i konkurentnije privredno okruženje. To konkretno znači da će ukoliko se ulazna i izlazna faktura upare, povrat PDV-a može biti realizovan u jednom danu. Time ćemo dodatno ojačati poslovni ambijent i doprineti borbi protiv sive ekonomije - rekao je Mali.
Pored sprovođenja mera za suzbijanje sive ekonomije, Mali je kao jedan od prioriteta naveo i ostvarivanje sveobuhvatnog plana za zeleni rast, koji dodatno podržava ekonomski oporavak i obezbeđuje održiviji razvoj.
Foto: Tanjug
ministar finansija, Siniša Mali
On je istakao da se budžetom za sledeću godinu nastavlja ulaganje države u povećanje potrošnje, kao i u kapitalne projekte.
- Povećanjem plata i penzija, osiguravamo potrošnju, a samo za kapitalne investicije budžetom za 2022. godinu planirali smo 486 milijardi dinara, što znači da nastavljamo velike projekte - gradnju auto-puteva, brzih saobraćajnica, izgradnju bolnica, škola, fabrika za prečišćavanje vode, vodovodnu i kanalizacionu mrežu. Sve to će dodatno pogurati rast našeg BDP-a, odnosno učiniti našu zemlju još atraktivnijom i sigurnijom za poslovanje, kao i za još više investicija - rekao je Mali.
Ministar je zaključio da Srbija čini sve kako bi što brže napredovala i kako bi svojim građanima postala lepše i kvalitetnije mesto za život.
Država za sada ne daje novac za uvoz električne energije jer EPS troši svoj novac koji je akumulirao iz tekućih prihoda u poslovanju, rekao je danas ministar finansija Srbije Siniša Mali
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Država za sada ne daje novac za uvoz električne energije jer EPS troši svoj novac koji je akumulirao iz tekućih prihoda u poslovanju, rekao je danas ministar finansija Srbije Siniša Mali
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić odgovorio je na pitanje novinara N1 o navodnim pretnjama koje je Slaviša Kokeza upitio bivšem fudbaleru Nemanji Vidiću.
Let iz Varšave za Tel Aviv preusmeren je nakon što je iz aviona prema kontroli leta poslat takozvani hijacking signal, odnosno oznaka koja ukazuje na moguću otmicu ili neovlašćeno preuzimanje kontrole nad letelicom.
Informer televizija danas je apsolutni izbor gledalaca u Srbiji! Dok se građani iz svih krajeva zemlje slivaju u Beograd na veliki skup "Srbija, jedna porodica", oči javnosti uprte su u Informer TV, koja tokom dana beleži ubedljivo najbolju gledanost.
Danas tačno u 17 časova, u programu Dnevnika Zapadne Srbije, gledaoci će imati priliku da prate specijalno, dvosatno izdanje posvećeno otvaranju Moravskog koridora - saobraćajnice koja menja lice ovog dela Srbije i otvara novo poglavlje razvoja, povezivanja i investicija.
Jahja Ferhatović, analitičar i Samir Tandir, predsednik Bošnjačko-srpskog saveza gostujući u Info jutru komentarisali su pokušaj samoubistva Nadžije Mavrić, studentkinje iz Novog Pazara.
Veliki proizvođači hrane u Nemačkoj planiraju da uvedu dobrovoljan sistem povratne kaucije za staklene tegle i flaše koje se koriste za proizvode poput senfa, džemova, kiselih krastavaca, ulja, sirćeta i sirupa
Iako nijedan scenario nije isključen, ministar saobraćaja je rekao da tokom obilaska mesta nesreće nije bilo elemenata koji bi ukazivali na zlonameran čin.
Ujedinjene nacije upozorile su da je stvarni broj poginulih posle razornih zemljotresa u Venecueli znatno veći od zvanično objavljenog bilansa, dok je sa lokalnim vlastima već dogovorena nabavka 10.000 vreća za tela zbog razmera katastrofe.
Nakon perioda relativnog zatišja, vulkan Etna na Siciliji u Italiji se ponovo probudio, a tokom noći su potoci užarene lave, tekući niz njegove strme padine, obasjali nebo jarkocrvenim bljeskovima.
U političkim krugovima u Češkoj pokrenuta je inicijativa da se ukrajinskom predsedniku Volodimiru Zelenskom oduzme najviše češko državno priznanje - Orden belog lava.
Flim "Maratonci trče počasni krug" u režiji Dušana Kovačevića snimljen je 1982. godine, a ostvario je ogromnu popularnost koja traje i dan danas, bez obzira što je prošlo već skoro pola veka od premijere.
Biografski film "Michael" o Majklu Džeksonu zaradio je 977,5 miliona dolara širom sveta i postao najuspešniji biografski film svih vremena, prestigavši čak i "Openhajmera".
Druga epizoda treće sezone serije "Kuća zmaja" osvojila je ocenu 9,4/10 na IMDb-u i izjednačila rekord čitave serije, raspalivši društvene mreže širom sveta.
Uz nekoliko pažljivo odabranih komada garderobe moguće je postići savršen spoj udobnosti i stila, a da se pritom osećate lagano i rashlađeno čak i na najvećim vrućinama.
Wi-Fi signal je zapravo radio-talas, a to znači da je neverovatno osetljiv na okolinu. Mnoge stvari koje koristimo svakodnevno u kući deluju kao neprobojni zidovi za vaš ruter.
Kada temperature porastu iznad 35 stepeni, većina ljudi pokušava da se što brže rashladi. Dok neki koriste klima-uređaje ili piju ledene napitke, u Španiji je posebno popularan jednostavan trik za koji je dovoljna samo hladna voda.
Nekadašnja scenografija za film o Popaju danas je jedna od najposećenijih atrakcija na Malti, gde šarene kućice, kristalno more i nestvarni pejzaži privlače hiljade turista svake godine.
Bivša rijaliti učesnica Anđela Đuričić oglasila se sa aerodroma u Tirani i otkrila kako je avion zbog nevremena umesto Crne Gore, prinudno sleteo u Albaniju.
Samo nekoliko dana uoči velikog koncerta na Tašmajdanu, koji će biti održan u petak, 3. jula, Milanče Radosavljević obradovao je svoju publiku novom pesmom „I siromah dušu ima“.
Svetlost dana ovog utorka je konačno ugledala pesma "Janje" u kojoj su glasove ukrstili Hari Mata Hari i Mirza Selimović, jedni od najmoćnijih vokala regiona.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.