Izvršni odbor Međunarodnog monetarnog fonda završio je prvu reviziju Instrumenata za koordinaciju politika Srbije, a ministar finansija Siniša Mali rekao je da je nefinansijski sporazum sa MMF-om veoma važan, jer su potvrdili da je ekonomska politika koja se vodi uspešna i da je Srbija na pravom putu da još brže napreduje
Kako su ocenili u MMF, realizacija ekonomskog programa je na pravom putu i Srbija je posvećena sprovođenju strukturnih reformi potrebnih za podsticanje rasta predvođenog privatnim sektorom i bržoj konvergenciji ka nivoima prihoda EU, saopšteno je iz Ministarstva finansija.
U izveštaju Fonda je ocenjeno da je u toku snažan oporavak ekonomske aktivnosti, koji je podržan obimnom i pravovremenom reakcijom nosilaca politike i snažnim pretkriznim rastom.
Po tom osnovu, bruto domaći proizvod Srbije je već u prvom tromesečju 2021. nadmašio pretkrizni nivo. MMF sada projektuje još i veći rast od prethodno predviđenog rasta u 2021. godini i nepromenjen rast u 2022. godini od 4,5 posto.
MMF je u izveštaju takođe ocenio da je budžet za 2022. dobro odmeren i da predviđa dalje smanjenje fiskalnog deficita na 3,0 posto BDP-a, umeren rast zarada u javnom sektoru i penzija i zadržavanje kapitalnih investicija na visokom nivou.
Ministar finansija u Vladi Republike Srbije Siniša Mali je rekao da je nefinansijski sporazum sa MMF-om veoma važan, jer su potvrdili da je ekonomska politika koja se vodi uspešna i da smo na pravom putu da još brže napredujemo.
- Mi smo prezadovoljni saradnjom koju imamo sa MMF-om, a koja je pre svega savetodavnog karaktera. O tome najbolje govore podaci, jer ukoliko pogledamo kumulativnu stopu rasta BDP-a, ove i prošle godine, ostvarićemo zasigurno najbolji rezultat u Evropi, odmah posle Irske. Na kraju ove godine imaćemo rast od 7,3 ili 7,4 odsto, a sledeće od 4,5 do 5 procenata. Do ovoga ne bi došlo da na vreme nismo sproveli fiskalnu konsolidaciju, zahvaljujući čemu smo spremno dočekali najveću ekonomsku krizu ikada, izazvanu pandemijom virusa korona. Samo za pomoć privredi i građanima prošle i ove godine izdvojili smo osam milijardi evra, čime smo očuvali nivo privredne aktivnosti i radna mesta - rekao je on.
On je rekao da je sačuvana stabilnost javnih finansija i naglasio da će udeo javnog duga na kraju godine iznositi 58,2 odsto, što je daleko od 60 odsto BDP-a koliko propisuje Mastriht.
Foto: Reuters
Napomenuo je da će i u narednom periodu fokus biti na nastavku sprovođenja strukturnih reformi, koje su potrebne za ostvarivanje još većeg rasta.
- Od posebne važnosti su strukturne i institucionalne reforme, kako bi se osigurao jači i intenzivniji rast u srednjem roku. Pre svega, istakao bih dal?u modernizaciju Poreske uprave, kao i reformu javnih preduzeća. Kada je u pitanju njihovo restruktuiranje, cilj je unapređenje efikasnosti i ograničavanje fiskalnih troškova i rizika. Podsetio bih da napreduju reforme koje se tiču Poreske uprave, kao i da je u toku tranzicioni period za prelazak na novi model e-fiskalizacije, a koji će trajati do 30. aprila 2022. godine. To je od neprocenjivog značaja za borbu protiv sive ekonomije, jer Poreska uprava sada u realnom vremenu može da prati izdavanje fiskalnih računa, odnosno da li je dobro obračunat PDV - naveo je Mali.
Ministar finansija je podsetio i da se od 1. maja sledeće godine uvodi i novi sistem e-faktura, koji se pre svega odnosi na ubrzavanje povrata PDV-a.
- Mi idemo u korak sa vremenom i pokušavamo da stvorimo efikasnije i konkurentnije privredno okruženje. To konkretno znači da će ukoliko se ulazna i izlazna faktura upare, povrat PDV-a može biti realizovan u jednom danu. Time ćemo dodatno ojačati poslovni ambijent i doprineti borbi protiv sive ekonomije - rekao je Mali.
Pored sprovođenja mera za suzbijanje sive ekonomije, Mali je kao jedan od prioriteta naveo i ostvarivanje sveobuhvatnog plana za zeleni rast, koji dodatno podržava ekonomski oporavak i obezbeđuje održiviji razvoj.
Foto: Tanjug
ministar finansija, Siniša Mali
On je istakao da se budžetom za sledeću godinu nastavlja ulaganje države u povećanje potrošnje, kao i u kapitalne projekte.
- Povećanjem plata i penzija, osiguravamo potrošnju, a samo za kapitalne investicije budžetom za 2022. godinu planirali smo 486 milijardi dinara, što znači da nastavljamo velike projekte - gradnju auto-puteva, brzih saobraćajnica, izgradnju bolnica, škola, fabrika za prečišćavanje vode, vodovodnu i kanalizacionu mrežu. Sve to će dodatno pogurati rast našeg BDP-a, odnosno učiniti našu zemlju još atraktivnijom i sigurnijom za poslovanje, kao i za još više investicija - rekao je Mali.
Ministar je zaključio da Srbija čini sve kako bi što brže napredovala i kako bi svojim građanima postala lepše i kvalitetnije mesto za život.
Država za sada ne daje novac za uvoz električne energije jer EPS troši svoj novac koji je akumulirao iz tekućih prihoda u poslovanju, rekao je danas ministar finansija Srbije Siniša Mali
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Država za sada ne daje novac za uvoz električne energije jer EPS troši svoj novac koji je akumulirao iz tekućih prihoda u poslovanju, rekao je danas ministar finansija Srbije Siniša Mali
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić boravio je danas u radnoj poseti Severnobanatskom okrugu, gde je obišao više opština, uspešna preduzeća, poljoprivredna gazdinstva i udruženja.
Nemački istražitelji proveravaju da li je pokušaj napada dronom sa eksplozivom na aerodromu Lajpcig/Hale povezan sa dvojicom muškaraca uhapšenih na srpsko-mađarskoj granici.
Ministar finansija Siniša Mali potpuno je zaprepastio pratioce na društvenoj mreži TikTok kada je umesto skupocenih mašina i luksuza, u javnost lansirao snimak na kome u sopstvenom dvorištu radi ono što niko nije očekivao.
Na društvenim mrežama osvanuo je video snimak iz Inđije koji je izazvao lavinu reakcija zbog incidenta na trotoaru, koji je, srećom, prošao bez težih posledica.
Više javno tužilaštvo u Beogradu pokrenulo je istragu protiv Nikole K. zbog postojanja osnova sumnje da je 29. avgusta 2026. godine na teritoriji GO Surčin na podmukao način lišio života Novicu Eleka i jer je neovlašeno nosio vatreno oružje i municiju čije držanje nije dozvoljeno građanima, kao i protiv Bojana S. koji mu je pomogao u izvršenju krivičnog dela.
Cetinjanin Vladislav Pajo Jabučanin i Davor Perović sumnjiče se da su bili članovi kriminalne organizacije Radoja Zvicera, kao i da su na svoje ime krili nekretnine u Tivtu i Kotoru, koje je odbegli šef kavačkog klana navodno gradio novcem zarađenim od šverca kokaina.
Jovan .P. iz Arnajeva kod Barajeva teško je povređen u saobraćajnoj nesreći u Španiji, nakon što je na njega, dok je stajao u zaustavnoj traci, naletelo vozilo. U nesreći je zadobio teške povrede noge, koja je nakon višesatne operacije morala da bude amputirana.
Mladiću Jovanu P. iz sela Arnajevo kod Barajeva, koji je teško povređen u Španiji kada je na njega u zaustavnoj traci naletelo vozilo, proživeo je pravu dramu u tamošnjoj bolnici.
Policijski službenici Policijske stanice Vodice sproveli su kriminalističku istragu nad 33-godišnjim bugarskim državljaninom zbog sumnje da je počinio krivično delo krađe nad 42-godišnjim muškarcem, javlja Policijska uprava Šibensko-knin.
Ruske snage napale su Kijevsku oblast novim jurišnim dronovima, a u napadu je pogođena tvornica Coca-Cole u okrugu Brovari, javljaju ukrajinski mediji.
Posle gotovo tri decenije, jedna od najvoljenijih filmskih priča o sestrinskoj ljubavi, magiji i porodičnim tajnama dobija svoj dugo iščekivani nastavak.
Glumica Eva Ras (85) kaže da je poruka njenih kolega blokadera onima koji su bili deo Međunarodnog filmskog festivala u Nišu da "crknu i da su loši glumci".
Psi su poznati po tome što mogu pozitivno da utiču na svoje vlasnike, ali se često veruje i da umeju da procene ljudsko ponašanje i prepoznaju kada ih neko obmanjuje. Upravo tom pojavom bavio se Akiko Takaoka, istraživač sa Katedre za psihologiju Univerziteta u Tokiju.
Aleksandra Prijović u velikom stilu stigla je na krštenje ćerke Arije, a odmah pri dolasku pozdravila je pripadnike sedme sile i domaćinski ih ponudila hranom i pićem.
Pevačica Aleksandra Prijović veoma je vezana za baku i deku, što je još jednom pokazala srdačnim dočekom ispred restorana u kom se večeras slavi krštenje njene ćerke Arije.
Aleksandra Prijović i Filip Živojinović organizovali su gala proslavu povodom krštenja i prvog rođendana ćerke Arije, a dekoracija je sve ostavila bez teksta.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.