Rusija je ušla u Ukrajinu i time ozvaničila kraj američke svetske hegemonije, koju smo od milošte zvali „Novi svetski poredak" (1989-2022) Šta će dalje biti videćemo
SAD je u tipičnoj Tukididovoj zamci. Dok američka dominacija ubrzano slabi, Vašington je u iskušenju da ugled spasava ratom protiv rivala u usponu - Rusije i Kine.
No, angloamerička imperija je u fazi senilnosti, i to ne samo zbog Bajdena. Nensi Pelosi (82), predsednica američkog Donjeg doma, u zvaničnom obraćanju, Ukrajinu hladnokrvno zove „Hungari". A Liz Tras (45), britanska ministarka diplomatije, meša Baltičko i Crno more, dok tokom zvaničnog sastanka s Lavrovom izjavljuje da su Rostov i Voronjež u Ukrajini.
I takva sklerotična i analfabetska politička elita da parira Putinu i Đinpingu? Pa, teško.
Ali, da se držimo mi naše muke. Veselin Simonović, danas već direktor Nove.rs, objavio je sledeće: „Predložio sam urednicima (Nove.rs) da sve najvažnije kandidate na svim izbornim nivoima (u Srbiji) pitaju da li podržavaju teritorijalni integritet Ukrajine" - kao test pitanje „za koga glasati".
Dakle, isti oni koji nam uši probiše s „prihvatanjem realnosti na terenu" i da smo „Kosovo dobili ratom, pa onda i izgubili ratom", odjednom su se setili „međunarodnog prava" i „teritorijalnog integriteta".
Eno, koliko još pre neki dan, Biljana Srbljanović na pitanje zašto Zapad (suprotno Badinterovom 3. zaključku) samo Srbiji nije priznao njene ju-granice, odgovara: "Po principu pobednika. Ko je jači. To je međunarodno javno pravo oduvek".
E, pa lepo. Ako je za Kosovo međunarodno javno pravo „ko je jači", onda ne možete sada da se žalite kako Rusi krše međunarodno pravo. Ne, oni baš poštuju to vaše pravo. Baš doslovno kako ga je objasnila ova naša velika humanistkinja i pacifistkinja.
Međutim, kvislinški trbuhozborci sada pokušavaju da nas nahvataju na nedoslednost. „Putin je ovim zabio nož u leđa Srbiji u njenoj borbi za Kosovo", podučava nas samozvana „doktorka političkih nauka" Aleksandra Jerkov. Ona kaže da je Putin, priznajući Donjeck i Lugansk, zapravo retrospektivno legitimisao zapadno priznanje Kosova.
Foto: Beta
Neće biti. Međunarodno pravo je vrsta opšteg dogovora kojim sve strane javno preuzimaju tačno određene obaveze. Ne može ona strana koja ga je dvaput brutalno prekršila - najpre zločinom protiv mira (1999), a onda priznanjem protivpravne secesije (2008) - sada da se žali da neko drugi „krši međunarodno pravo".
To ste pravo, gospodo, ubili 1999. i 2008. Tada ste, i pored svih upozorenja, bezobzirno uveli Srbljanovićkino „pravo jačega". Zato sad ne možete da se žalite na ma šta.
Jednako je bezobrazan pokušaj da se Ukrajina uvede kao „test pitanje" u naše predizborne borbe. Time se pokušava izbaciti Srebrenica i Kosovo, lakmus test svake autokolonijalne ideologije i petokolonaške politike.
Ranije su otvoreno propagirali da se prizna „genocid" u Srebrenici. „Stranka slobode i pravde saopštila je da svaki 11. jul, Dan sećanja na genocid u Srebrenici, treba da bude posvećen srebreničkim žrtvama", javila je Beta 11. jula 2020. „Sadašnje vlasti nastavljaju s negiranjem i relativizovanjem genocida u Srebrenici", ocenila je, isti dan i Demokratska stranka.
Nazovimo stvari pravim imenom - genocidom", rekao je za Srebrenicu, godinu pre toga, Dobrica Veselinović.
Da se u naš krivični zakonik unese kazna od 90 dana zatvora za negiranje „genocida" u Srebrenici, založio se i Srđan Dragojević, sadašnji Ponošev savetnik („U slučaju maloletnih lica, roditelji idu na odsluženje kazne".
Ideju kažnjavanja „negatora" podržala je i Biljana Srbljanović. „Ili si negator ili nisi - oni insistiranjem na negaciji genocida postaju živi dokaz da je zakon neophodan i da se mora primenjivati".
Onda su, pred ove izbore, iznenada promenili ploču, te počeli da govore da oni samo poštuju skupštinsku Deklaraciju o Srebrenici (2010). U njoj se, navodno, prećutno priznaje genocid. To je među prvima ustvrdio Radomir Lazović, na šta se zatim nadovezao i Ponoš.
Ipak, za razliku od Lazovića, Ponoš nije bio izričit da rezolucija priznaje genocid. Samo je rekao da će je poštovati - mada je ostavljao utisak da misli isto što i Lazović. Provladine novine odmah su ga napale da se time otvoreno „složio se da je u Srebrenici bio genocid".
Jedan provladin analitičar čak je zatražio da se Deklaracija, kojom se, po njemu, „posredno prihvata da se dogodio genocid, jer se poziva na presude Haškog tribunala" poništi u narednoj Skupštini. Time je unošenje konfuzije u javnost podignuto na enti stepen.
Koga zanima, izvorni tekst Deklaracije (20/2010-3) može se naći ovde <https://www.pravno-informacioni-sistem.rs/SlGlasnikPortal/eli/rep/sgrs/skupstina/deklaracija/2010/20/1/reg>. U njemu se, najpre, uopšte ne pominje Haški tribunal, već Međunarodni sud pravde. A ni za Srebrenicu se nigde ne upotrebljava reč „genocid". Samo „priznanje" glasi ovako: „Skupština najoštrije osuđuje zločin izvršen nad bošnjačkim stanovništvom u Srebrenici jula 1995. godine, na način utvrđen presudom Međunarodnog suda pravde".
Izraz „na način utvrđen" uopšte se ne odnosi na kvalifikaciju zločina. Odnosi se na način na koji je zločin izvršen. Kako kažu pravnici: „način je u krivičnom pravu radnja izvršenja, a ne pravna kvalifikacija". Ratni zarobljenici streljani su, bez suda, tada i na tom mestu, i taj deo presude MSP-a se prihvata. Ali, nema govora da se Deklaracijom automatski pristaje i na pravnu kvalifikaciju zločina. Pogotovo ne u smislu retardiranih presuda Haškog tribunala.
Za Deklaraciju je, da podsetim, tada glasao i SPS. Zar bi prefrigani Dačić pristao da sebi namakne omču „genocidaša" oko vrata? Uostalom, da je Deklaracija faktičko priznanje, ne bi Marinika Tepić, šest godina docnije, podnela „Predlog rezolucije o genocidu u Srebrenici".
Foto: Reuters/Fotoilustracija
Srbija nikada, ni posredno i neposredno, nije pristala na diskurzivno nasilje o „genocidu" u Srebrenici. A Savet bezbednosti UN, koji je osnivač i nadređen Haškom tribunalu, odbio je 2015. britansku rezoluciju o srebreničkom „genocidu". Nikada na tu neistinu nećemo, ni otvoreno i prećutno, da pristanemo. Zato su Srebrenica i Kosovo, a ne Ukrajina, ordalija za svakog srpskog političara koji želi naše glasove.
Srbija je samo za doslednu primenu međunarodnog prava. Bespravlje je počelo s Kosovom (2008). Odatle ima započeti i vraćanje u pravne okvire. Dakle, samo od Kosova. A Srbi sankcije da uvode drugim narodima neće i ne mogu. Znamo koliko običan svet zbog njih strada. Ako ih nismo uvodili zbog našeg Kosova (2008), e vala nećemo ih uvoditi ni zbog Ukrajine (2022).
Eto tako Srbi misle. A kolonijalni ološ, kako na vlasti, tako i u opoziciji, možda im se ovo ne sviđa. Onda neka lepo nađu neki drugi narod kome će zasesti na grbaču.
Sukob Rusije i Ukrajine uznemirio je svet, a ako bi do njega stvarno došlo ni Srbija ne bi bila pošteđena! Kakva bi bila pozicija naše zemlje ako bi eventualno došlo do rata? Sagovornici Informera smatraju da naša zemlja ne bi mogla da izbegne pritisak NATO Alijanse
Vladimir Džabarov, prvi zamenik predsednika Komiteta Saveta Federacije za međunarodne poslove, nazvao je francuskog predsednika Emanuela Makrona "poznatim provokatorom".
Agent Službe bezbednosti Ukrajine Kiril Makarenko, koordinator neonacističke mreže Telegram kanala, pozvao je da se organizuje teroristički napad u SAD na Dan nezavisnosti kao čin osvete, saopštila je Federalna služba bezbednosti Rusije.
Prema zvaničnoj proceni Sjedinjenih Američkih Država, situacija na ratištu se preokrenula i Ukrajina se trenutno nalazi u fazi u kojoj ostvaruje velike pobede.
Sjedinjene Američke Države udaljavaju od osnovnih dogovora koje su postigli ruski predsednik Vladimir Putin i američki predsednik Donald Tramp na samitu u Enkoridžu, izjavio je zamenik ruskog ministra spoljnih poslova Sergej Rjabkov.
Ukrajinski mediji aktivno šire vest da je američki predsednik Donald Tramp, nakon nedavnog sastanka sa Volodimirom Zelenskim, navodno poslao signal Kijevu da može da deluje "odvažnije" i agresivnije prema Ruskoj Federaciji.
Planovi Sjedinjenih Američkih Država za proizvodnju "patriota" i "tomahavka" u okviru pogona automobilske industrije objašnjavaju se iscrpljivanjem američkih zaliha, izjavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
Rusija ima osećaj da bi Sjedinjene Američke Države mogle ponovo da promene pristup rešavanju ukrajinske krize, izjavio je ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov, preneli su danas ruski mediji.
Objavljivanje dokumenata o postojanju američkih bioloških laboratorija u Ukrajini pokazuje da je Rusija sve vreme bila u pravu, izjavio je direktor Ruskog fonda za direktne investicije i specijalni predstavnik ruskog predsednika za investicije i ekonomsku saradnju sa inostranstvom Kiril Dmitrijev.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Sukob Rusije i Ukrajine uznemirio je svet, a ako bi do njega stvarno došlo ni Srbija ne bi bila pošteđena! Kakva bi bila pozicija naše zemlje ako bi eventualno došlo do rata? Sagovornici Informera smatraju da naša zemlja ne bi mogla da izbegne pritisak NATO Alijanse
Drago Parandilović, deda opozicionara Miloša Parandilovića, predsednika Novog lica Srbije, krenuo je danas iz Priboja kako bi prisustvovao veličanstvenom skupu u srcu Beograda i pružio podršku predsedniku Aleksandru Vučiću.
Ruski zagovornici najtvrđe linije traže od predsednika Rusije Vladimira Putina da odustane od diplomatije i drastično pojača rat protiv Ukrajine, piše Rojters, posle serije ukrajinskih napada dronovima na Moskvu, Sankt Peterburg i Krim, kao i smrtonosnih napada na putničke autobuse.
Osmaci i maturanti koji nisu zadovoljni rezultatima završnog ili prijemnog ispita ove godine imaju više konkretnih opcija, a vreme za akciju je upravo sada.
U Grčkoj su saobraćajni prekršaji strogo kažnjivi, a među najskupljima su prekoračenje brzine čija kazna može dostići i do 8.000 evra, kao i prolazak kroz crveno svetlo zbog čega možete biti kažnjeni sa čak 4.000 evra!
Digitalizovani auto-put je savremeni auto-put koji, pored standardne putne infrastrukture, koristi napredne digitalne tehnologije za upravljanje saobraćajem, povećanje bezbednosti i efikasnije održavanje puta.
Srbija je među evropskim zemljama sa najnižim nivoom potrošačkih cena od oko 62,5 odsto proseka u Evropskoj uniji, pokazuje analiza zasnovana na najnovijim podacima Evrostata.
Više javno tužilaštvo u Beogradu podiglo je optužnicu protiv Andrije S. (20) zbog sumnje da je 10. decembra 2025. godine u jednom ugostiteljskom objektu na Vračaru, pokušao da ubije Vuka Bajruševića, i jer je neovlašćeno nosio vatreno oružje i municiju.
Više javno tužilaštvo u Beogradu pokrenulo je istragu protiv četvorice muškaraca zbog postojanja osnova sumnje da su 5. juna 2026. godine izvršenjem različitih krivičnih dela učestvovali u bacanju bombe na porodičnu kuću S.Č. na teritoriji opštine Novi Beograd.
Posle objavljivanja uznemirujućeg snimka prebijanja dečaka (13) na parkingu tržnog centra u Kruševcu, oglasio se osumnjičeni Predrag Marković (50), koji je priznao svoju krivicu i otkrio šta ga je isprovociralo da digne ruku na dete.
Iznoseći svoju odbranu pred Višim tužilaštvom u Beogradu, Danka Vuković, supruga Saše Vukovića Bosketakoji se sumnjiči da je 12. maja u restoranu "27" na Senjaku ubio Nešovića, ispričala je da je izričito bila protiv druženja njenog muža sa Aleksandrom Nešovićem.
Venecuelu su pogodila dva izuzetno snažna zemljotresa u razmaku od samo nekoliko minuta, ostavljajući iza sebe pustoš, stotine mrtvih i desetine hiljada nestalih, a prema rečima zvaničnika, reč je o jednoj od najvećih prirodnih katastrofa u istoriji ove zemlje.
U Poltavskoj oblasti, u centralnom delu Ukrajine, izgubljen je ukrajinski lovac MiG-29 koji je izvršavao borbeni zadatak, ali se pilot uspešno katapultirao, saopštile su Vazduhoplovne snage Oružanih snaga Ukrajine.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski zapleo se u sopstvenim pretnjama Belorusiji i njenom predsedniku Aleksandru Lukašenku, ocenio je kiparski novinar Aleks Hristoforu, tvrdeći da takva retorika ne pokazuje snagu Kijeva, već očaj.
Tanker koji je prolazio kroz strateški važan Ormuski moreuz pogođen je neidentifikovanom raketom, saopštila je u subotu Pomorska trgovinska služba Ujedinjenog Kraljevstva (UKMTO), a to je najnoviji bezbednosni incident na tom plovnom putu.
Slavni glumac i reditelj Radoš Bajić odlučio je da svoj godišnji odmor provede u Srbiji, tačnije u svom voljenom zavičaju, selu Medveđa kraj Trstenika.
Promene u učestalosti mokrenja kod pasa mogu ukazivati na probleme sa bubrezima, dijabetes ili bolesti mokraćnih puteva, zbog čega ih ne treba ignorisati.
Neverovatni podvizi kojima se pomeraju granice ljudske izdržljivosti ne prestaju da iznenađuju, a jedan Nemac sada je postavio rekord koji je mnoge ostavio bez reči.
Starinski kolač sa orasima, mekanom korom i laganim kremom od slatke pavlake godinama se priprema za slave i porodična okupljanja, a krasi ga jednostavna izrada i elegantan izgled.
Pravilna nega stopala, dobra hidratacija i nekoliko trikova pri lakiranju dovoljni su da nokti izgledaju besprekorno, a sandale nosite sa više samopouzdanja.
Iako je Miloš Teodosić rođen u Valjevu, njegovu suprugu, od koje se razvodi, Jelisavetu Orašanin, Valjevci su retko kad mogli da vide u gradu, o čemu su sad i govorili.
Orkestar Perice Jaćimovića nastupio je na velikom narodnom veselju u Kraljevu, organizovanom povodom otvaranja auto-puta, a svečanosti je prisustvovao i predsednik Srbije Aleksandar Vučić.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.