Rusija je ušla u Ukrajinu i time ozvaničila kraj američke svetske hegemonije, koju smo od milošte zvali „Novi svetski poredak" (1989-2022) Šta će dalje biti videćemo
SAD je u tipičnoj Tukididovoj zamci. Dok američka dominacija ubrzano slabi, Vašington je u iskušenju da ugled spasava ratom protiv rivala u usponu - Rusije i Kine.
No, angloamerička imperija je u fazi senilnosti, i to ne samo zbog Bajdena. Nensi Pelosi (82), predsednica američkog Donjeg doma, u zvaničnom obraćanju, Ukrajinu hladnokrvno zove „Hungari". A Liz Tras (45), britanska ministarka diplomatije, meša Baltičko i Crno more, dok tokom zvaničnog sastanka s Lavrovom izjavljuje da su Rostov i Voronjež u Ukrajini.
I takva sklerotična i analfabetska politička elita da parira Putinu i Đinpingu? Pa, teško.
Ali, da se držimo mi naše muke. Veselin Simonović, danas već direktor Nove.rs, objavio je sledeće: „Predložio sam urednicima (Nove.rs) da sve najvažnije kandidate na svim izbornim nivoima (u Srbiji) pitaju da li podržavaju teritorijalni integritet Ukrajine" - kao test pitanje „za koga glasati".
Dakle, isti oni koji nam uši probiše s „prihvatanjem realnosti na terenu" i da smo „Kosovo dobili ratom, pa onda i izgubili ratom", odjednom su se setili „međunarodnog prava" i „teritorijalnog integriteta".
Eno, koliko još pre neki dan, Biljana Srbljanović na pitanje zašto Zapad (suprotno Badinterovom 3. zaključku) samo Srbiji nije priznao njene ju-granice, odgovara: "Po principu pobednika. Ko je jači. To je međunarodno javno pravo oduvek".
E, pa lepo. Ako je za Kosovo međunarodno javno pravo „ko je jači", onda ne možete sada da se žalite kako Rusi krše međunarodno pravo. Ne, oni baš poštuju to vaše pravo. Baš doslovno kako ga je objasnila ova naša velika humanistkinja i pacifistkinja.
Međutim, kvislinški trbuhozborci sada pokušavaju da nas nahvataju na nedoslednost. „Putin je ovim zabio nož u leđa Srbiji u njenoj borbi za Kosovo", podučava nas samozvana „doktorka političkih nauka" Aleksandra Jerkov. Ona kaže da je Putin, priznajući Donjeck i Lugansk, zapravo retrospektivno legitimisao zapadno priznanje Kosova.
Foto: Beta
Neće biti. Međunarodno pravo je vrsta opšteg dogovora kojim sve strane javno preuzimaju tačno određene obaveze. Ne može ona strana koja ga je dvaput brutalno prekršila - najpre zločinom protiv mira (1999), a onda priznanjem protivpravne secesije (2008) - sada da se žali da neko drugi „krši međunarodno pravo".
To ste pravo, gospodo, ubili 1999. i 2008. Tada ste, i pored svih upozorenja, bezobzirno uveli Srbljanovićkino „pravo jačega". Zato sad ne možete da se žalite na ma šta.
Jednako je bezobrazan pokušaj da se Ukrajina uvede kao „test pitanje" u naše predizborne borbe. Time se pokušava izbaciti Srebrenica i Kosovo, lakmus test svake autokolonijalne ideologije i petokolonaške politike.
Ranije su otvoreno propagirali da se prizna „genocid" u Srebrenici. „Stranka slobode i pravde saopštila je da svaki 11. jul, Dan sećanja na genocid u Srebrenici, treba da bude posvećen srebreničkim žrtvama", javila je Beta 11. jula 2020. „Sadašnje vlasti nastavljaju s negiranjem i relativizovanjem genocida u Srebrenici", ocenila je, isti dan i Demokratska stranka.
Nazovimo stvari pravim imenom - genocidom", rekao je za Srebrenicu, godinu pre toga, Dobrica Veselinović.
Da se u naš krivični zakonik unese kazna od 90 dana zatvora za negiranje „genocida" u Srebrenici, založio se i Srđan Dragojević, sadašnji Ponošev savetnik („U slučaju maloletnih lica, roditelji idu na odsluženje kazne".
Ideju kažnjavanja „negatora" podržala je i Biljana Srbljanović. „Ili si negator ili nisi - oni insistiranjem na negaciji genocida postaju živi dokaz da je zakon neophodan i da se mora primenjivati".
Onda su, pred ove izbore, iznenada promenili ploču, te počeli da govore da oni samo poštuju skupštinsku Deklaraciju o Srebrenici (2010). U njoj se, navodno, prećutno priznaje genocid. To je među prvima ustvrdio Radomir Lazović, na šta se zatim nadovezao i Ponoš.
Ipak, za razliku od Lazovića, Ponoš nije bio izričit da rezolucija priznaje genocid. Samo je rekao da će je poštovati - mada je ostavljao utisak da misli isto što i Lazović. Provladine novine odmah su ga napale da se time otvoreno „složio se da je u Srebrenici bio genocid".
Jedan provladin analitičar čak je zatražio da se Deklaracija, kojom se, po njemu, „posredno prihvata da se dogodio genocid, jer se poziva na presude Haškog tribunala" poništi u narednoj Skupštini. Time je unošenje konfuzije u javnost podignuto na enti stepen.
Koga zanima, izvorni tekst Deklaracije (20/2010-3) može se naći ovde <https://www.pravno-informacioni-sistem.rs/SlGlasnikPortal/eli/rep/sgrs/skupstina/deklaracija/2010/20/1/reg>. U njemu se, najpre, uopšte ne pominje Haški tribunal, već Međunarodni sud pravde. A ni za Srebrenicu se nigde ne upotrebljava reč „genocid". Samo „priznanje" glasi ovako: „Skupština najoštrije osuđuje zločin izvršen nad bošnjačkim stanovništvom u Srebrenici jula 1995. godine, na način utvrđen presudom Međunarodnog suda pravde".
Izraz „na način utvrđen" uopšte se ne odnosi na kvalifikaciju zločina. Odnosi se na način na koji je zločin izvršen. Kako kažu pravnici: „način je u krivičnom pravu radnja izvršenja, a ne pravna kvalifikacija". Ratni zarobljenici streljani su, bez suda, tada i na tom mestu, i taj deo presude MSP-a se prihvata. Ali, nema govora da se Deklaracijom automatski pristaje i na pravnu kvalifikaciju zločina. Pogotovo ne u smislu retardiranih presuda Haškog tribunala.
Za Deklaraciju je, da podsetim, tada glasao i SPS. Zar bi prefrigani Dačić pristao da sebi namakne omču „genocidaša" oko vrata? Uostalom, da je Deklaracija faktičko priznanje, ne bi Marinika Tepić, šest godina docnije, podnela „Predlog rezolucije o genocidu u Srebrenici".
Foto: Reuters/Fotoilustracija
Srbija nikada, ni posredno i neposredno, nije pristala na diskurzivno nasilje o „genocidu" u Srebrenici. A Savet bezbednosti UN, koji je osnivač i nadređen Haškom tribunalu, odbio je 2015. britansku rezoluciju o srebreničkom „genocidu". Nikada na tu neistinu nećemo, ni otvoreno i prećutno, da pristanemo. Zato su Srebrenica i Kosovo, a ne Ukrajina, ordalija za svakog srpskog političara koji želi naše glasove.
Srbija je samo za doslednu primenu međunarodnog prava. Bespravlje je počelo s Kosovom (2008). Odatle ima započeti i vraćanje u pravne okvire. Dakle, samo od Kosova. A Srbi sankcije da uvode drugim narodima neće i ne mogu. Znamo koliko običan svet zbog njih strada. Ako ih nismo uvodili zbog našeg Kosova (2008), e vala nećemo ih uvoditi ni zbog Ukrajine (2022).
Eto tako Srbi misle. A kolonijalni ološ, kako na vlasti, tako i u opoziciji, možda im se ovo ne sviđa. Onda neka lepo nađu neki drugi narod kome će zasesti na grbaču.
Sukob Rusije i Ukrajine uznemirio je svet, a ako bi do njega stvarno došlo ni Srbija ne bi bila pošteđena! Kakva bi bila pozicija naše zemlje ako bi eventualno došlo do rata? Sagovornici Informera smatraju da naša zemlja ne bi mogla da izbegne pritisak NATO Alijanse
Cene benzina u Sjedinjenim Američkim Državama podiže to što Ukrajina uništava naftne rafinerije u Rusiji, izjavio je danas američki predsednik Donald Tramp, i izneo tvrdnju da na cenu goriva ne utiče situacija u Ormuskom moeruzu.
Zamenik predsednika Saveta bezbednosti Rusije Dmitrij Medvedev upozorio je Sjedinjene Američke Države da bi pokušaj uništavanja ruske satelitske mreže „Rasvet“ mogao da izazove otvoreni rat u svemiru.
Predsednik SAD Donald Tramp potpisao je novi paket sankcija protiv Rusije kojim Bela kuća dobija široka ovlašćenja da uvede carine do 100 odsto državama koje kupuju najveće količine ruske nafte i gasa ili pomažu Moskvi da zaobiđe postojeća ograničenja.
Demokrate u Predstavničkom domu SAD pokušale su da uz novi paket teških sankcija protiv Rusije otvore Ukrajini još 15 milijardi dolara za kupovinu oružja i vojnih usluga, ali njihov amandman za sada nije dobio prolaz ka glasanju u punom sastavu Predstavničkog doma.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Sukob Rusije i Ukrajine uznemirio je svet, a ako bi do njega stvarno došlo ni Srbija ne bi bila pošteđena! Kakva bi bila pozicija naše zemlje ako bi eventualno došlo do rata? Sagovornici Informera smatraju da naša zemlja ne bi mogla da izbegne pritisak NATO Alijanse
Nosilac liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija", Aleksandar Vučić, brutalno je razmontirao potpunu histeriju blokadera koji danima beže od svake vrste dijaloga i televizijskih debata.
Exatlon 2 dobio je novu takmičarku Crvenog tima Millu Ivanovski koja je veoma aktivna na društvenim mrežama gde se može videti da je prava lepotica u sjajnoj formi.
Takmičar Plavog tima Boris Stanojević otkrio je kako je uživao u prednostima koje bolji smeštaj u Exatlonu Srbija donosi i da se osećao kao da je kod kuće.
Nosilac liste "Aleksandar Vučić- Ujedinjena Srbija" Aleksandar Vučić rekao je danas na predizbornom skupu u Valjevu da će ukoliko dobije poverenje građana u rekontrukciju valjevske bolnice biti uloženo 35 miliona evra i da će se nastaviti sa ulaganjem u putnu infrastrukturu još više.
Policijske potrage za osumnjičenima koji pokušavaju da umaknu nakon krađa, razbojništava i drugih krivičnih dela neretko dobijaju neočekivane obrte. Dok se u Sloveniji traga za muškarcem i ženom osumnjičenim za dva razbojništva u Ljubljani, slični slučajevi zabeleženi su i u Srbiji i regionu - od hapšenja na granici do pronalaska begunca na mestu na kojem se najmanje očekivao.
Saobraćajna policija u Podgorici uhapsila je N.K. (22) iz Tuzi, nakon što je na magistralnom putu Podgorica–Tuzi upravljao vozilom brzinom od 157 kilometara na sat, na delu puta gde je ograničenje 80 km/h.
Policijski službenici Uprave za organizovani i teški kriminalitet i Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske uhapsili su u Doboju u Bosni i Hercegovini V. B., državljanina Crne Gore. Proverama je utvrđeno da je za njim Nemačka raspisala međunarodnu Interpolovu crvenu poternicu.
Večeras se u mestu Lovreć u Splitsko - dalmatinskoj županiji u Hrvatskoj dogodila teška saobraćajna nesreća u kojoj je jedna osoba poginula, a druga je lakše povređena.
U Tuzli u Bosni i Hercegovini je 3. oktobra u ulici Maršala Tita prijavljen slučaj pokušaja samoubistva, potvrđeno je iz Operativnog centra MUP-a Tuzlanskog kantona.
Leopard je kasno u subotu uveče ušao u jednu kuću u okrugu Mahasamund u Indiji i napao šest članova porodice, pri čemu je troje zadobilo teške povrede, a porodica je uspela da zaključa životinju u jednoj prostoriji.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je večeras da ukrajinske odbrambene snage nisu izvodile nikakve operacije u vodama Bugarske, gde su prethodno napadnuta dva civilna broda, od kojih je jedan potonuo, a drugi je teško oštećen.
Izjave sa Zapada o mogućem povratku vojne infrastrukture i vojnih objekata u Avganistan apsolutno su neprihvatljive, rekao je sekretar ruskog Saveta za bezbednost Sergej Šojgu.
Turski glumac Fejaz Duman, poznat domaćoj publici po ulozi u seriji "Žena" i reditelj Tunč Davut bili su gosti manifestacije Dani turskog filma u Jugoslovenskoj kinoteci sa ostvarenjem "Posečeno drvo”, kandidatom za Oskara za najbolji međunarodni film.
Holivudska glumica Konstans Zimer, zvezda popularnih serija "Svita", "Nerealno" i projekta "Ljubavna priča", šokirala je javnost i fanove širom sveta priznanjem da se u potpunoj tajnosti, poslednjih sedam meseci, borila sa rakom dojke.
Međunarodni beogradski sajam knjiga biće održan od 23. do 31. oktobra, pod sloganom "Reči grade svet", u halama Beogradskog sajma, najavili su danas organizatori.
Novi domaći film „Ruka pravde“, u režiji Nemanje Ćeranića i produkciji TS Media i Tracktor Production, biće premijerno prikazan 10. oktobra 2026. godine na 53. Međunarodnom filmskom festivalu FEST, u okviru prestižnog Gala programa.
Slavni holivudski glumac Majkl Daglas (82) uzdrmao je javnost novim autobiografskim zapisima pod nazivom "One Helluva Ride", u kojima je bez cenzure progovorio o turbulencijama u braku sa 25 godina mlađom koleginicom Ketrin Zita-Džouns.
Ako volite domaće piroške, ali vam se ne čeka da kvasac odradi svoj posao, postoji mnogo brža varijanta. U ovom receptu kvasac nije potreban, jer se testo pravi uz pomoć kefira i malo sode bikarbone.
Korisnici besplatne i osnovne verzije Geminija uskoro će biti ograničeni na jednostavniji model, dok će napredni modeli biti dostupni samo uz skuplje pretplate.
Pevačica Jelena Kostov iskritikovala je ljude koji konstantno kukaju kako nemaju vremena za određene stvari, pa je otkrila da ne voli da izlazi i da je njen muž srećan zbog toga.
Pevačica Slađana Dragaš Alegro, pojavila se na rođendanu frizera Cece Ražnatović, Stevana Radivojevića, u ležernom izdanju, pa je spomenula svoju mezimicu Milu.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.