Kurti će pokušati da uspostavi punu kontrolu na severu Kosmeta, a mi moramo da raščistimo s tim da ovaj deo Srbije mora da se brani i da nam ga niko neće dati mirnim putem, kaže Dragomir Anđelković
Vruća jesen koja bi mogla biti obeležena etničkim sukobima na Kosovu i Metohiji je realan i moguć scenario, ukoliko London i Berlin na vreme ne zaustave prištinskog premijera Albina Kurtija. Njegova jednoipogodišnja vladavina obeležena je veštačkim podizanjem tenzija na severu pokrajine, gde često šalje specijalne policijske snage za posao koji je u nadležnosti sanitarne ili tržišne inspekcije. Zbog stalnih medijskih napada i ratoborne Kurtijeve retorike drastično je povećan broj etnički motivisanih napada na Srbe. Postaje „normalno” oduzimanje stoke, živine i zemlje građanima srpske nacionalnosti, dok se povratnici koji pokušaju da se vrate na vekovna ognjišta, bez suđenja drže mesecima u pritvoru zbog navodnih ratnih zločina.
Tamo gde su Srbi većina, kao u opštini Štrpce, dolazi do hapšenja bivših funkcionera pod optužbama da su se bavili kriminalom. Staru matricu da je Kosovo kolevka demokratske civilizacije, a da je kriminal koncentrisan samo na severu pokrajine, ovih dana ponovo je oživeo upravo Kurti, najavljujući time pripremu nove agresije na sever Kosova i Metohije.
Foto: AP/Photo
U susret novim vanrednim izborima na jesen, njegov pokret Samoopredeljenje objavio je u nedelju uveče skandalozni video-snimak uz propratni tekst u kojem se ističe da su za vreme Kurtijevog mandata započeli „integraciju Severa”, a da prethodna nijedna vlast u pokrajini to nije uradila za 20 godina. Srbi sa severa KiM su prikazani isključivo kao kriminalci i zločinci, koji se optužuju za šverc, laboratorije narkotika i rudarenje kripto-valuta. Tu se nisu zaustavili, već su ubrojali i rad srpskih institucija, izgradnju Sunčane doline i održavanje srpskih izbora i referenduma.
Na sve ovo upozoravao je još 29. juna predsednik Srbije Aleksandar Vučić kada je naglasio da su privremene vlasti u Prištini donele odluke kojim žele da proteraju Srbe, tako što su zabranile srpske lične karte i nakon 30. septembra prestaće da važe registarske oznake sa imenima srpskih gradova.
- Mi smo uvek spremni i bili smo uvek spremni za dijalog. Neki nisu bili suštinski za dijalog, a imali su podršku zapadnih sila. Ovo što se danas promenilo govori u kom smeru se ide - podvukao je Vučić.
Kako je naglasio, Priština je u svojoj odluci u potpunosti podržana iz stranih centara, pre svega od Velike Britanije i Nemačke, kao i drugih članica Kvinte.
- Doneli su odluke koje imaju jedini cilj, a to je da proteraju Srbe sa severa, da se napravi nova ’Oluja’, gde će oni vodeći kampanju dva meseca da ubede Srbe da se registruju pod RKS tablicama - naglasio je Vučić.
I premijerka Srbije Ana Brnabić nazvala je skandaloznom, kako odluku Prištine u vezi sa srpskim registarskim tablicama i ličnim dokumentima, tako i reakciju EU tim povodom, i istakla da suština cele priče nisu tablice, već „nastavak pritiska, terora i stalnog maltretiranja” Srba na KiM.
- I kako se Srbi na KiM tretiraju, ne samo od strane Prištine, rukovodstva u Prištini, privremenih institucija u Prištini, Albanaca na KiM, već i od strane najvećeg broja zemalja na zapadu – EU, zemalja Kvinte, što uključuje SAD - rekla je Brnabićeva i istakla da SAD čak imaju najkonstruktivniji, najpragmatičniji i najviše fer pristup, iako se njihov stav razlikuje od stava Srbije kada je u pitanju KiM.
Kaže da „svako ko misli da su suština tablice grdno se vara”.
- Suština je da se nastavlja pritisak nad Srbima na KiM, da se nastavlja teror nad njima i stalno maltretiranje i to u godini koja je počela time što su im na kraju oduzeli i pravo glasa, što je do 2022. bilo nezamislivo. I to pravo glasa za referendum u oblasti vladavine prava, a nakon što su garantovali da se to neće ponoviti za izbore 3. aprila, zemlje Kvinte, pa ni EU, nisu ništa mogle da urade, pa je Kurti bio toliko jak da uskrati to osnovno pravo Srbima na KiM - rekla je Brnabićeva za TV Pink.
Posebnu zabrinutost Beograda izaziva nereagovanje zapadnog dela međunarodne zajednice, koja nemo posmatra poteze albanskih političara, koji vode ka destabilizaciji prilika na terenu i opasnosti od izbijanja sukoba, koje Priština očigledno želi. Jasno je da Srbi sa Kosmeta neće dozvoliti da budu proganjani, ubijani, naprotiv, danas su odlučniji više nego ikada pre da neće trpeti da Priština nad njima sprovodi institucionalno nasilje. Najnovijim potezima, Priština je odnose sa Beogradom dovela do tačke ključanja.
I ministar unutrašnjih poslova Aleksandar Vulin izjavio je da je Albancima naređeno da odnose zategnu do pucanja da bi Srbija vojno reagovala, kada bi se umešali njihovi zaštitnici, nakon čega bi nastao haos. Vulin kaže da je razumljivo da je domaća javnost uznemirena najnovijim jednostranim potezima Prištine.
- Njihove gazde su rekle da se to uradi, a to je vid pritiska na Vučića da se povuče, da napusti spoljnu politiku Srbije - rekao je Vulin.
Foto: printscreen
Govoreći o oduzimanju vozila sa srpskim tablicama, Vulin kaže da je u pitanju pokušaj uvlačenja Srba sa severa KiM u rat.
- Nema od toga ništa, ali je to način da se Srbi isprovociraju i da reaguju. I onda će Stano i ostali da kažu da obe strane moraju da se uzdrže. Od čega mi da se uzdržimo? Pustite nas na miru, da Srbi na Kosovu imaju tablice, da žive normalno - rekao je Vulin i dodaje da se Velika Britanija povukla iz EU, ali ne i sa Balkana, ali da i dalje nije jasno zašto ima tolike predrasude prema Srbiji, jer, kako je rekao, ne vidi šta je Srbija ikada skrivila.
Politički analitičar Dragomir Anđelković kaže da to što Kurti radi sa registarskim tablicama je dogovoreno sa Beogradom u prethodnom periodu i u septembru ističe rok za realizaciju dogovora. Za „Politiku” ocenjuje da smo mi u velikoj meri zbog toga krivi, jer smo verovali EU da će biti pošten medijator u pregovorima i dogovarali smo se o nekim stvarima koje, očigledno, do kraja nisu bile jasne. Sad se ispostavilo da ih Brisel uvek tumači na način koji je najnepovoljniji po nas, a najbolji za EU.
- I da niko ne gura Kurtija, on bi isto to radio, jer bi mu se otvorio prostor za tako nešto. Mi smo imali aferu sličnu ovoj pre početka ukrajinske krize, kada je razmatrana mogućnost ukidanja registarskih tablica. Ovde se ne radi o stranom guranju Kurtija, već sam koristi priliku da krene u ofanzivu protiv Srbije - kaže Anđelković.
Podseća da Kurti na sever Kosova već dolazi i navodi da je bila greška kada smo ukinuli civilnu zaštitu 2016. i time omogućili albanskim paravojnim formacijama da nekažnjeno ulaze na sever.
- Na nama je sada da ih u tome onemogućimo tako što ćemo ponovo formirati civilnu zaštitu u centralnoj Srbiji, sastavljenu od Srba rođenih na KiM, a koji su nekada bili pripadnici vojnih ili policijskih snaga na Kosmetu. Tako ćemo najbolje biti spremni da se branimo od napada. Mislim da će Kurti od kraja septembra krenuti da uspostavi punu kontrolu na severu, a mi moramo da raščistimo s tim da ovaj deo Srbije mora da se brani i da nam ga niko neće dati mirnim putem. To se najbolje radi na ovaj način, bez velikog sukoba i ulaska Srbije u rat, nego preko odbrambenih institucija Srba kakvih je bilo pre desetak godina - ističe Anđelković.Antrfile
Zoran Milosavljević: Finansijski interesi iza albanskih pretenzija
Naučni saradnik Instituta za političke studije Zoran Milosavljević kaže da svi spominju da iza Kurtija stoje zemlje Kvinte, ali napominje da bi cela slika morala da se gleda mnogo šire. Za naš list kaže da treba obratiti pažnju na njihove institucije, pre svega finansijske koje su od pamtiveka prisutne u regionu.
- To su oni koji kreiraju tok mnogih stvari, od politike do geostrateških pozicija. Mnogo se licitira da iza toga stoje Nemci, Britanci, Francuzi. Sve je to tačno, ali to su ljudi iz zemalja koji štite svoje višedecenijske interesne zone i tu je sve jasno. U prvom planu su profit i moć. Sadašnja američka struktura diktira taj način politike i oni na taj način menjaju unutrašnju politiku tih država - kaže Milosavljević.
Dodaje da je za ovaj region odgovorna EU, odnosno za diplomatski uspeh i da evropske države treba da održavaju situaciju.
Kurti u čestitki SAD: Srbija pretnja miru u regionu
Premijer privremenih institucija Albin Kurti čestitao je građanima SAD Dan nezavisnosti, 4. jul, a u čestitki je pomenuo i Srbiju kao pretnju miru u regionu. U tekstu čestitke koji je objavio na svom fejsbuk nalogu doveo je u vezu Rusiju i Srbiju i napisao „da je Rusija prava demokratija, verovatno nikada ne bi izvršila invaziju na Ukrajinu”, da je Srbija istinska demokratija, ne bi, kako je naveo, „predstavljala tako ozbiljnu pretnju miru u našem regionu”.
Kurti navodi da se napori predsednika SAD Džozefa Bajdena da promoviše demokratske vrednosti širom sveta mogu shvatiti kao napori da se održi mir među narodima. Kurti takođe ocenjuje da odbojnost prema oružanom sukobu kod demokratskih država navodi autokrate poput „Putina, a pre njega Miloševića, da misle da će napadi na manje demokratske nacije proći nekažnjeno”.
Umesto da se dogovara i da idemo u pravcu normalizacije odnosa, Priština povlači nove korake u pravcu destabilizacije, izjavio je direktor Kancelarije za KiM Petar Petković i poručio da će Beograd na takvo ponašanje da reaguje na međunarodnoj sceni
Umesto da se dogovara i da idemo u pravcu normalizacije odnosa, Priština povlači nove korake u pravcu destabilizacije, izjavio je direktor Kancelarije za KiM Petar Petković i poručio da će Beograd na takvo ponašanje da reaguje na međunarodnoj sceni
Vršilac dužnosti predsednika Republike Ana Brnabić gost je emisije "Kolegijum" na Informer TV gde otvoreno govori o daljim potezima i budućoj političkoj borbi nakon jučerašnjih izbora.
U jednom noćnom klubu u Dubaiju osvanula je šokantna video poruka kojom se vođa "kavačkog" klana obraća doskorašnjem predsedniku, sada lideru opozicije Aleksandru Vučiću i slavi pobedu blokadera na izborima u Srbiji.
Zbog napada na zgradu televizije Informer i promene programske šeme, emitovanje večerašnje epizode najvećeg sportskog rijalitija Exatlon Srbija je odloženo, a na programu naše televizije do daljnjeg će se emitovati specijalni program.
Marko Škara, učesnik Exatlona, govorio je o tome kako se oseća nakon lošeg početka tima i pet poraza, posebno imajući u vidu da je u toku muška nedelja.
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici 27. oktobra obeležavaju praznik Svete Petke, jedne od najpoštovanijih svetiteljki u našem narodu. Za ovaj praznik vezuju se brojni običaji i verovanja, a posebnu simboliku ima veče uoči same svetkovine.
Lukovska Banja, smeštena na obroncima Kopaonika, sve je privlačnija destinacija za odmor, zahvaljujući toplim termalnim vodama, prelepoj prirodi i povoljnom smeštaju, koji se može pronaći već od oko 20 evra po noćenju.
Pripadnici policije u Sopotu uhapsili su u subotu uveče M. Z. (61) zbog sumnje da je počinio krivično delo nasilje u porodici, nakon što je u alkoholisanom stanju brutalno pretukao svoju majku R. Z. (83).
Cetinjaninu Vladislavu Paju Jabučaninu, privremeno je oduzeto 11 automobila i 26 umetničkih slika, a zabranjeno mu je raspolaganje zemljištem u katastarskoj opštini Konak, ukupne površine 13.411 kvadratnih metara, i suvlasničkim udelom od 1/20 u garaži površine 349 kvadrata.
Beogradska policija intenzivno traga za trojicom nepoznatih razbojnika koji su tokom vikenda u Surčinu opljačkali baku, odnevši joj veliku sumu novca, zlatni nakit, ali i psa.
Istraga lista Fajnenšel tajms otkrila je detalje tajnih komunikacija koje su 2022. godine vodili jedan američki advokat i bankar, uz pomoć bivšeg nemačkog obaveštajca, kako bi se sprečila opasnost od ruske nuklearne eskalacije u Ukrajini.
U stanu u Sankt Peterburga u Rusiji pronađena su tela starije žene i deteta - telo deteta bilo je u frižideru. Policija traga za muškarcem, partnerom ćerke stradale žene, koji se sumnjiči za dvostruko ubistvo i pokušaj ubistva.
Lazar Ristovski jedan je od najprepoznatljivijih glumaca domaće kinematografije, igrao je u kultnim filmovima, oprobao se kao reditelj, producent i pisac, a njegov životni put obeležili su veliki snovi, upornost i ljubav prema umetnosti.
Iza nekih holivudskih promašaja stoje desetine ili čak stotine miliona dolara gubitaka, pogrešne odluke producenata, skupi nastavci koji nikome nisu bili potrebni i filmovi u koje su studiji uložili ogromne pare, a publika ih nije prihvatila.
Dugometražni igrani film "Saligia" reditelja Petra Ristovskog imaće domaću premijeru 30. novembra u MTS dvorani, dok će se od 4. decembra naći u redovnoj bioskopskoj distribuciji širom Srbije.
Stare komode, trpezarijski stolovi i masivni ormari nose sentimentalnu vrednost. Godine upotrebe ostavljaju ožiljke, a jedno pogrešno čišćenje može nepovratno da ih ošteti. Uz samo nekoliko trikova, vaš omiljeni drveni komad može zasijati punim sjajem.
U braku su od 2005. godine, redovno se pojavljuju na važnim državnim događajima i žive u jednoj od najpoznatijih rezidencija na svetu. Međutim, iza zatvorenih vrata Bele kuće, život Donalda i Melanije Tramp navodno izgleda znatno drugačije od idilične slike koju javnost ima o jednom predsedničkom paru.
Komentari