Ja sam prvi kome je žao što nismo imali konačno rešenje između Beograda i Prištine, koje bi omogućilo da Kosovo postane nezavisno... Srbija zaista ne može da bude deo EU dok ne prizna Kosovo
Nekadašnji portparol NATO Džejmi Šej pozvao je Beograd i Prištinu da odustanu od zapaljive retorike i usredsrede se na pronalaženje rešenja za slobodu kretanja, prenosi Reporteri.
Šej je u intevjuu za RSE poručio Beogradu da je za bezbednost na Kosovu odgovorna misija Kfora, koja sarađuje sa Kosovskom policijom.
Kosovu i Srbiji ostalo je nekoliko dana do 1. septembra, da pronađu rešenje za slobodu kretanja. Srbija kaže da traži kompromis, ali kosovski premijer Aljbin Kurti rekao je u sredu da će se držati prethodnih odluka o registarskim tablicama i putnim ispravama. Plašite li se eskalacije situacije na terenu, narednih dana, na severu Kosova?
- Tamo je Kfor. Preko 3.700 NATO vojnika na Kosovu je očigledno svesno situacije. Postoje od kada je problem izbio u julu. Smešteni su na glavnim putevima, posebno na severu, držeći oko na granicama i sarađujući sa Kosovskom policijom. Nadamo se da neće biti problema, neće biti blokada puteva od lokalnih Srba. Ali, siguran sam da je Kfor, znajući rok do 1. septembra, dobro pripremljen.
Nadam se, posebno posle sastanka u Briselu 18. avgusta, u organizaciji EU, da će strane (Kosovo i Srbija) odustati od svoje zapaljive retorike. Čuo sam (predsednika Srbije) Aleksandra Vučića da kaže da Priština želi da srpsko stanovništvo napusti Kosovo. Ovo je totalna glupost. Svi znamo. Dakle, odustanite od ove retorike, koja podgreva situaciju.
Takođe se nadam, kako se približavamo roku od 1. septembra, da bi EU mogla da organizuje još jedan sastanak između (kosovskog premijera Aljbina) Kurtija i Vučića, u nastojanju da se pronađe neka vrsta rešenja, posebno za modalitete primene (odluka na terenu). Mislim da su modaliteti implementacije ključni da bi se kriza smirila i da bismo mogli da idemo napred. Prisustvo NATO na Kosovu pokazuje da „situacija nije stabilna".
Bili ste portparol NATO tokom njegove intervencije za okončanje humanitarne krize na Kosovu 1999. Više od 23 godine kasnije, zbog pojačanih tenzija između Kosova i Srbije, NATO kaže da je spreman da interveniše ako stabilnost bude ugrožena. Koliko je to uznemirujuće?
- NATO mirovna misija je još uvek na Kosovu. NATO je napustio Avganistan, iako znam da je to druga priča. NATO je napustio Bosnu, koja je predata EU, pre mnogo godina. Ali NATO je još uvek na Kosovu. Naravno, više nema 40.000 vojnika, ima ih (preko) 3.700. Ali činjenica da su tamo govori da situacija još nije u potpunosti stabilizovana i normalizovana. NATO u Briselu treba da ima rezervne trupe koje mogu brzo da budu poslate na Kosovo u slučaju krize. Trebalo bi da postoji i plan evakuacije. I da, kao portparol NATO 1999. godine, ja sam prvi kome je žao što nismo imali konačno rešenje između Beograda i Prištine, koje bi omogućilo da Kosovo postane nezavisno u punom smislu reči, priznato od svojih suseda i ostatak međunarodne zajednice. Iako trenutno svi razmišljamo o Ukrajini i šest meseci od početka tamošnjeg ruskog rata, NATO takođe mora da pripazi na Balkan, naravno.
Mirovne trupe NATO su već povećale svoje prisustvo na severu Kosova. Da li je ovo neki signal?
- Kfor je morao da poveća svoje prisustvo na severu, da bi mogao da se nosi sa svim problemima. Njegova je dužnost da održava bezbednosno okruženje. Video sam da je Vučić izjavio da 'ako NATO ne može da sačuva mir, to ćemo učiniti mi Srbi'. Ne hvala! Nema potrebe. Mislim da NATO treba da pokaže Beogradu da je u potpunosti sposoban da nastavi svoj mandat, a to je da održava bezbednost, uključujući i Srbe, i da Beograd u tom pogledu nema nikakvu ulogu na Kosovu. To se odnosi i na Aljbina Kurtija, važno je ublažiti retoriku, posebno kada nema osnova, i delovati pragmatično. Mislim da je sasvim razumno da ljudi koji žive kao građani Kosova voze automobile sa kosovskim registarskim tablicama i imaju (kosovske) lične karte.
Rusija je takođe optužila Vladu Kosova i njene zapadne saveznike da krše prava Srba i pokušavaju da podstaknu nasilje. Ranije je Moskva optužena za podsticanje nestabilnosti i nemira na Balkanu. Mislite li da je Rusija možda imala udela u nedavnim protestima na Kosovu?
- Teško je reći. Sa moje današnje pozicije, kao akademika, a ne kao zvaničnika NATO, teško je to sa bilo kakvim dokazom ili sigurnošću reći. Ali istina je da je Rusija na strani Srbije. Pomogla je Srbiji da spreči članstvo Kosova u međunarodnim organizacijama, podržala kampanju Srbije za nepriznavanje Kosova.
Foto: Informer DN
Šej smatra da NATO i SAD treba da prisile Srbiju da prizna lažnu državu
Visoki ruski zvaničnik rekao je 1. avgusta da Rusija može da ponudi vojnu podršku Srbiji, ako bude potrebno. Da li bi to moglo da podstakne Beograd da postane agresivan?
- Nadam se da ne. Tačno je da je Srbija poslednjih godina dosta novca potrošila na naoružavanje i da je Rusija poklonila Srbiji neke avione MIG. Ali Srbija dobija moderniju opremu iz Kine. Kina je značajan snabdevač Beograda, posebno dronova. I moglo bi se zapitati zašto mala zemlja poput Srbije, koja želi u EU i treba da razvija svoju ekonomiju, troši toliko novca na vojsku.
Zašto tako dugo traje normalizacija odnosa Kosova i Srbije? Strane su počele pregovore od 2011. godine.
- Svi znamo da je kompromis težak. Vrlo malo ljudi je nagrađeno što su heroji kompromisa. Tako da, nažalost, moramo priznati da mirovnjaci, pomiritelji, nisu uvek ljudi koji bivaju nagrađeni. S druge strane, premijer Kurti je izabran velikom većinom (glasova), a Vučić je takođe velikom većinom pobedio na predsedničkim izborima. Dakle, obojica su u moćnoj političkoj poziciji, koja je neophodna za postizanje mira. Sve što možemo da uradimo u međunarodnoj zajednici je da upotrebimo sve poluge koje imamo da ih gurnemo u tom pravcu.
Postoji li nešto što međunarodna zajednica može da uradi, a što do sada nije uradila, da zbliži strane?
- Mi ne možemo da volimo mir više od njih. Oni to sami moraju da vole. I istina je da to može potrajati. Moramo jasno staviti do znanja i Kosovu i Srbiji da ako žele da budu deo EU, deo NATO, iako Srbija ne traži članstvo u NATO, moraju da se ponašaju kao Evropljani.
Kako vidite rešenje između Kosova i Srbije? Šta treba da sadrži sporazum između njih?
- Srbija zaista ne može da bude deo EU dok ne prizna Kosovo. Takođe, EU mora da uslovljava pomoć Kosovu njegovom spremnošću da ide napred.
Uz maksimalno distanciranje i pokušavanje sagledavanja realnog stanja, teško je dokučiti - kome danas treba novi rat na Kosovu? Jer, bilo kakva krupna destabilizacija u toj „balkanskoj zoni" neumitno bi se prelila i na druga regionalna geopolitička žarišta
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Uz maksimalno distanciranje i pokušavanje sagledavanja realnog stanja, teško je dokučiti - kome danas treba novi rat na Kosovu? Jer, bilo kakva krupna destabilizacija u toj „balkanskoj zoni" neumitno bi se prelila i na druga regionalna geopolitička žarišta
Nakon objavljivanja blokaderske liste u medijima, veliko nezadovoljstvo među subotičanima je izazvala pojava imena Nele Tonković, zaposlene u Muzeju savremene umetnosti u Subotici i funkcionerke Demokratske stranke u tom gradu.
Situacija sa požarom u Deliblatskoj peščari znatno je stabilnija i pod kontrolom, a broj aktivnih žarišta je drastično smanjen u odnosu na prethodne kritične dane, kažu pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, kao i meštani koji zajedno sa njima od početka avgusta danonoćno gase vatrenu stihiju koja guta okolna sela i šume.
Brojke koje su objavili Hrvati potvrđuju činjenice koje iznosimo u poslednjim mesecima. Turistička sezona im je zvanično pukla, a turisti glavom bez obzira beže od ustaša!
Predsednik Vlade Srbije Đuro Macut najavio je da će se na sutrašnjoj sednici Republičkog štaba za vanredne situacije analizirati aktuelna situacija izazvana nepovoljnim vremenskim uslovima i eventualne nove mere u saniranju posledica.
Ruska državljanke Ljudmila Turkova Konstantinova (27), koja je ubijena 26. jula u iznajmljenom stanu u Borči, kako Kurir nezvanično saznaje, prvi kontakt sa osumnjičenim za zločin imala je kobne noći i to preko sajta za upoznavanje!
Žene mafijaša bile su ili direktne mete zbog kriminalnih obračuna, ili kolateralne žrtve koje su se našle u društvu svojih partnera. Poznati su slučajevi koji su potresli javnost, njih je života koštalo što su bile supruge "žestokih momaka".
Više javno tužilaštvo u Beogradu podiglo je optužnicu protiv Živorada Č. (35) zbog sumnje da je sa Vorihom I. (31) vrbovao maloletnicu i primoravao je na prostituciju.
Pokušaji ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog da izazove Treći svetski rat nisu uspeli, objavio je Florijan Filipo, lider stranke Francuski patrioti, na svom nalogu na društvenim mrežama.
Pripadnik Oružanih snaga Ukrajine Sergej Gnjezdilov, javnosti poznat kao pristalica bivšeg ukrajinskog ministra odbrane Mihaila Fedorova, zapanjio je javnost predlogom o mobilizaciji žena bez dece.
Vlada nemačkog kancelara Fridriha Merca prodaje sopstvene građane pokrivajući višemilijarderske kredite za Ukrajinu, izjavila je Sara Vagenkneht, osnivačica nemačke stranke "Unija Sara Vagenkneht - Za razum i pravdu", na svojoj stranici na društvenoj mreži X.
Porodice pripadnika američke vojske i članovi Kongresa izrazili su zabrinutost zbog sve izraženije krize mentalnog zdravlja među posadom američkog nosača aviona USS Abraham Linkoln nakon izveštaja da je bilo više pokušaja mornara da skoče u more zbog rekordno dugog boravka na brodu.
Britanski seksolozi sproveli su veliko istraživanje među Evropljanima različitog uzrasta i pola o seksualnim navikama, a posebno su izdvojili odgovore na pitanje koliko su često imali seksualne odnose u poslednja tri meseca.
Stjuardesa Šeri Piters, koja iza sebe ima čak 27 godina iskustva u avio-industriji, otkrila je nekoliko korisnih trikova koji putnicima mogu pomoći da se lakše naspavaju tokom dugih letova i izbegnu iscrpljenost nakon sletanja. Kako objašnjava, izbor sedišta može imati veliku ulogu, a uz nekoliko jednostavnih saveta putovanje može biti znatno prijatnije.
Mnoge žene depiliraju ili briju intimnu regiju, međutim, britanska doktorka Eva Meleg upozorava da to može dovesti do raznih problema sa kožom intimne zone, piše "San".
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.