Ja sam prvi kome je žao što nismo imali konačno rešenje između Beograda i Prištine, koje bi omogućilo da Kosovo postane nezavisno... Srbija zaista ne može da bude deo EU dok ne prizna Kosovo
Nekadašnji portparol NATO Džejmi Šej pozvao je Beograd i Prištinu da odustanu od zapaljive retorike i usredsrede se na pronalaženje rešenja za slobodu kretanja, prenosi Reporteri.
Šej je u intevjuu za RSE poručio Beogradu da je za bezbednost na Kosovu odgovorna misija Kfora, koja sarađuje sa Kosovskom policijom.
Kosovu i Srbiji ostalo je nekoliko dana do 1. septembra, da pronađu rešenje za slobodu kretanja. Srbija kaže da traži kompromis, ali kosovski premijer Aljbin Kurti rekao je u sredu da će se držati prethodnih odluka o registarskim tablicama i putnim ispravama. Plašite li se eskalacije situacije na terenu, narednih dana, na severu Kosova?
- Tamo je Kfor. Preko 3.700 NATO vojnika na Kosovu je očigledno svesno situacije. Postoje od kada je problem izbio u julu. Smešteni su na glavnim putevima, posebno na severu, držeći oko na granicama i sarađujući sa Kosovskom policijom. Nadamo se da neće biti problema, neće biti blokada puteva od lokalnih Srba. Ali, siguran sam da je Kfor, znajući rok do 1. septembra, dobro pripremljen.
Nadam se, posebno posle sastanka u Briselu 18. avgusta, u organizaciji EU, da će strane (Kosovo i Srbija) odustati od svoje zapaljive retorike. Čuo sam (predsednika Srbije) Aleksandra Vučića da kaže da Priština želi da srpsko stanovništvo napusti Kosovo. Ovo je totalna glupost. Svi znamo. Dakle, odustanite od ove retorike, koja podgreva situaciju.
Takođe se nadam, kako se približavamo roku od 1. septembra, da bi EU mogla da organizuje još jedan sastanak između (kosovskog premijera Aljbina) Kurtija i Vučića, u nastojanju da se pronađe neka vrsta rešenja, posebno za modalitete primene (odluka na terenu). Mislim da su modaliteti implementacije ključni da bi se kriza smirila i da bismo mogli da idemo napred. Prisustvo NATO na Kosovu pokazuje da „situacija nije stabilna".
Bili ste portparol NATO tokom njegove intervencije za okončanje humanitarne krize na Kosovu 1999. Više od 23 godine kasnije, zbog pojačanih tenzija između Kosova i Srbije, NATO kaže da je spreman da interveniše ako stabilnost bude ugrožena. Koliko je to uznemirujuće?
- NATO mirovna misija je još uvek na Kosovu. NATO je napustio Avganistan, iako znam da je to druga priča. NATO je napustio Bosnu, koja je predata EU, pre mnogo godina. Ali NATO je još uvek na Kosovu. Naravno, više nema 40.000 vojnika, ima ih (preko) 3.700. Ali činjenica da su tamo govori da situacija još nije u potpunosti stabilizovana i normalizovana. NATO u Briselu treba da ima rezervne trupe koje mogu brzo da budu poslate na Kosovo u slučaju krize. Trebalo bi da postoji i plan evakuacije. I da, kao portparol NATO 1999. godine, ja sam prvi kome je žao što nismo imali konačno rešenje između Beograda i Prištine, koje bi omogućilo da Kosovo postane nezavisno u punom smislu reči, priznato od svojih suseda i ostatak međunarodne zajednice. Iako trenutno svi razmišljamo o Ukrajini i šest meseci od početka tamošnjeg ruskog rata, NATO takođe mora da pripazi na Balkan, naravno.
Mirovne trupe NATO su već povećale svoje prisustvo na severu Kosova. Da li je ovo neki signal?
- Kfor je morao da poveća svoje prisustvo na severu, da bi mogao da se nosi sa svim problemima. Njegova je dužnost da održava bezbednosno okruženje. Video sam da je Vučić izjavio da 'ako NATO ne može da sačuva mir, to ćemo učiniti mi Srbi'. Ne hvala! Nema potrebe. Mislim da NATO treba da pokaže Beogradu da je u potpunosti sposoban da nastavi svoj mandat, a to je da održava bezbednost, uključujući i Srbe, i da Beograd u tom pogledu nema nikakvu ulogu na Kosovu. To se odnosi i na Aljbina Kurtija, važno je ublažiti retoriku, posebno kada nema osnova, i delovati pragmatično. Mislim da je sasvim razumno da ljudi koji žive kao građani Kosova voze automobile sa kosovskim registarskim tablicama i imaju (kosovske) lične karte.
Rusija je takođe optužila Vladu Kosova i njene zapadne saveznike da krše prava Srba i pokušavaju da podstaknu nasilje. Ranije je Moskva optužena za podsticanje nestabilnosti i nemira na Balkanu. Mislite li da je Rusija možda imala udela u nedavnim protestima na Kosovu?
- Teško je reći. Sa moje današnje pozicije, kao akademika, a ne kao zvaničnika NATO, teško je to sa bilo kakvim dokazom ili sigurnošću reći. Ali istina je da je Rusija na strani Srbije. Pomogla je Srbiji da spreči članstvo Kosova u međunarodnim organizacijama, podržala kampanju Srbije za nepriznavanje Kosova.
Foto: Informer DN
Šej smatra da NATO i SAD treba da prisile Srbiju da prizna lažnu državu
Visoki ruski zvaničnik rekao je 1. avgusta da Rusija može da ponudi vojnu podršku Srbiji, ako bude potrebno. Da li bi to moglo da podstakne Beograd da postane agresivan?
- Nadam se da ne. Tačno je da je Srbija poslednjih godina dosta novca potrošila na naoružavanje i da je Rusija poklonila Srbiji neke avione MIG. Ali Srbija dobija moderniju opremu iz Kine. Kina je značajan snabdevač Beograda, posebno dronova. I moglo bi se zapitati zašto mala zemlja poput Srbije, koja želi u EU i treba da razvija svoju ekonomiju, troši toliko novca na vojsku.
Zašto tako dugo traje normalizacija odnosa Kosova i Srbije? Strane su počele pregovore od 2011. godine.
- Svi znamo da je kompromis težak. Vrlo malo ljudi je nagrađeno što su heroji kompromisa. Tako da, nažalost, moramo priznati da mirovnjaci, pomiritelji, nisu uvek ljudi koji bivaju nagrađeni. S druge strane, premijer Kurti je izabran velikom većinom (glasova), a Vučić je takođe velikom većinom pobedio na predsedničkim izborima. Dakle, obojica su u moćnoj političkoj poziciji, koja je neophodna za postizanje mira. Sve što možemo da uradimo u međunarodnoj zajednici je da upotrebimo sve poluge koje imamo da ih gurnemo u tom pravcu.
Postoji li nešto što međunarodna zajednica može da uradi, a što do sada nije uradila, da zbliži strane?
- Mi ne možemo da volimo mir više od njih. Oni to sami moraju da vole. I istina je da to može potrajati. Moramo jasno staviti do znanja i Kosovu i Srbiji da ako žele da budu deo EU, deo NATO, iako Srbija ne traži članstvo u NATO, moraju da se ponašaju kao Evropljani.
Kako vidite rešenje između Kosova i Srbije? Šta treba da sadrži sporazum između njih?
- Srbija zaista ne može da bude deo EU dok ne prizna Kosovo. Takođe, EU mora da uslovljava pomoć Kosovu njegovom spremnošću da ide napred.
Uz maksimalno distanciranje i pokušavanje sagledavanja realnog stanja, teško je dokučiti - kome danas treba novi rat na Kosovu? Jer, bilo kakva krupna destabilizacija u toj „balkanskoj zoni" neumitno bi se prelila i na druga regionalna geopolitička žarišta
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Uz maksimalno distanciranje i pokušavanje sagledavanja realnog stanja, teško je dokučiti - kome danas treba novi rat na Kosovu? Jer, bilo kakva krupna destabilizacija u toj „balkanskoj zoni" neumitno bi se prelila i na druga regionalna geopolitička žarišta
Kako saznajemo iz izvora bliskih Ministarstvu spoljnih poslova Srbije, Srbija je uputila protestnu notu Hrvatskoj zbog najgrubljeg mešanja u izborni proces u našoj zemlji.
U najtežim životnim iskušenjima, kada se Nadina porodica susrela sa brojnim nemirima, ona je utehu potražila pred čudotvornom ikonom Presvete Bogorodice Lepavinske.
U centrima za obuku Vojske Srbije u Somboru, Valjevu i Leskovcu realizovana je provera osnovne individualne obučenosti vojnika koji su u septembru započeli dobrovoljno služenje vojnog roka.
Prava drama i jezivo psihičko maltretiranje odigrali su se u stanovima na riječkom Banderovu, kada je penzioner J. P., lokalni majstor, otišao kod svog komšije Lovorka Z. (55) misleći da ide na običnu sitnu popravku slavine, ali ga je dočekao pakao iz kog satima nije mogao da pobegne.
U velikoj i sinhronizovanoj akciji zagrebačke policije i USKOK-a razbijena je organizovana zločinačka mreža švercera duvana, koja je u Hrvatsku uspela da prokrijumčari čak 5,7 miliona komada cigareta, više od 7,3 tone sitno rezanog duvana i oko 4,5 tona duvana u listu.
Zagrebačka policija razbila je privatni narko-biznis u Velikoj Gorici i uhapsila muškarca (61) koji je porodična imanja pretvorio u prave plantaže opojne droge, namenjene daljoj ilegalnoj distribuciji.
Pred sudom u Holandiji počelo je procesuiranje nezapamćenog slučaja porodičnog užasa i zverstva u kom je državljanin Bosne i Hercegovine (64) optužen da je punih 13 godina seksualno zlostavljao i silovao rođenu kćerku.
Pripadnici policije u Sremskoj Mitrovici, u efikasnoj i sinhronizovanoj akciji sprovedenoj u saradnji sa pripadnicima Stanice granične policije Sremska Rača, lišili su slobode Z. B. (52) zbog postojanja osnova sumnje na prodaju droge.
Kijev se suočava sa novim problemima u snabdevanju električnom energijom zbog čega stanovnici ukrajinske prestonice ponovo kupuju petrolejske lampe iz sovjetskog perioda.
Američke vojne kompanije koriste rat u Ukrajini za testiranje novih sistema naoružanja u stvarnim borbenim uslovima protiv ruske vojske, izjavio je bivši direktor CIA i penzionisani američki general Dejvid Petreus, koji je ukrajinski front nazvao najboljom vojnom laboratorijom na svetu.
Ukrajinski dronovi pogodili su tri centra za obradu podataka ruske tehnološke kompanije Jandeks za samo četiri dana, izazvavši ozbiljne prekide u radu digitalnih servisa i dovodeći u pitanje funkcionisanje infrastrukture koja se koristi za razvoj ruske veštačke inteligencije.
Istovremena blokada Ormuskog moreuza i Bab el Mandeba mogla bi da izazove globalnu energetsku krizu, nestašicu nafte i ozbiljne poremećaje u međunarodnoj trgovini, upozoravaju analitičari Telegram kanala Rezident.
Pozorište Puž najavljuje novu predstavu za decu i odrasle "Aleksa u zemlji čuda", prema tekstu Branislava Milićevića, u realizaciji Katarine Kosmač prema režiji Slobodanke Cace Aleksić.
Mlada Luisa oduvek je maštala o tome da stane pred tablu, deli znanje i inspiriše generacije učenika. Međutim, sudbina i njeni prirodni aduti umešali su prste i naterali je na radikalan zaokret o kome danas bruji internet.
Čak i kada nosite tople jesenje čizme, hladnoća se ponekad najpre oseti upravo u stopalima. Ipak, postoji trik kako da pojačate toplotnu izolaciju postojeće obuće - dovoljno je da ispod standardnog uloška ubacite tanak sloj dodatnog materijala.
Pevač Mirza Malkoč poznat je publici u Bosni i Hercegovini, a sada želi da svoj talenat i muziku približi i publici u Srbiji, te je baš zato za Informer prokomentarisao potez kolege iz Hrvatske, Jakova Jozinovića, koji je uzazvao pravu buru!
Voditeljka Ana Radulović sinoć je bila gost kod Ognjena Amidžića i tom prilikom je govorila o sudskom sporu koji vodi sa rijaliti učesnikom Ivanom Marinkovićem.
Pevačica Teodora Džehverović privukla je pažnju fotografijama sa putovanja u Milano, a pored njenog stajlinga, mnogima je za oko zapao i modni detalj koji je nosila na ruci.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.