AfD: Lažna država Kosovo propala - Nemačka da povuče priznanje!
Podeli vest
Poslanici Alternative za Nemačku (AFD) u Bundestagu podneli su zahtev u kojem traže da Berlin povuče priznanje Kosova.
- Lažna država Кosovo je propala – odvojena posle protivpravne agresije NATO-a protiv SR Jugoslavije (1999) i uprkos jednostranom proglašenju nezavisnosti 2008. godine bez sprovedenog referenduma, uz tolerisanje proterivanja stotina hiljada Srba, Jevreja i drugih nealbanaca i nepoštovanje volje srpske manjine na severnom Кosovu, koju su priznale mnoge države, Kosovo ne samo da je najsiromašnija ‘država’ zapadnog Balkana, već je i druga najsiromašnija ‘država’ Evrope, posle Moldavije - navode oni u zahtevu.
Predsednik Stranke slobode i pravde (SSP) Dragan Đilas ocenio je da je evropski plan za normalizaciju odnosa Srbije i Kosova i Metohije neminovnost jer je javnost u Srbiji o sadržaju plana obaveštena nakon njegovog prihvatanja i da je je jedino rešenje obezbediti bolji život Srbima koji su ostali na teritoriji Kosova.
04.03.2023
17:34
Konstatuju i da na Kosovu nezaposlenost među mladima iznosi skoro 60 procenata, a ukupna nezaposlenost obuhvata skoro trećinu stanovništva.
- Najveći broj evropskih džihadista (po glavi stanovnika) u Siriji dolazio je sa Кosova - upozorava se u zahtevu koji su potpisali poslanici Petr Bistron, Markus Fronmajer, Tina Кrupale, Ojgen Šmit, dr Aleksandra Gauland, Štefan Кojter, Štefen Кotre, Matijas Mocdorf.
Oni ukazuju i da je nekadašnji premijer Кosova, koji je bio umešan u šverc heroina i trgovinu organima, bivši vođa OVК Hašim Tači optužen pred Specijalnim sudom za Кosovo u Hagu.
AfD ističe da vladu na Kosovu vodi nacionalistička stranka Samoopredeljenje, premijera Aljbina Кurtija koja u svom programu predviđa stvaranje “Velike Albanije” putem pripajanja Кosova Albaniji, uz ocenu da “Velika Albanija – koju čine Albanija, Кosovo, Preševska dolina na jugu Srbije koju naseljavaju Albanci, zapadna Severna Makedonija i deo Crne Gore” među Albancima postaje sve popularnija.
Napominju i da se prava srpske manjine na Кosovu ne poštuju, a da je od 1999. godine proterano 220.000 Srba, dok je ukupno 150 srpskih crkava i manastira na Kosovu uništeno.
- Prema izveštaju američkog Stejt departmenta o verskim slobodama, na Кosovu je zabeležen veći broj incidenata i diskriminacije Srpske pravoslavne crkve. Između ostalog, SPC se ne priznaju imovinska prava. Prema mreži ‘Evropa Nostra’ manastir Visoki Dečani, koji je Unesko 2004. godine proglasio svetskom kulturnom baštinom, spada među sedam najugroženijih kulturnih spomenika u Evropi - stoji u zahtevu.
Ukazuje se i da sve do danas kosovske vlasti blokiraju osnivanje Zajednice opština sa srpskom većinom što je dogovoreno još 2013. godine u okviru političkog dijaloga između Srbije i Кosova.
- Pri tome, čak i kosovski posmatrači primećuju da je to bio jedan od centralnih elemenata aprilskog sporazuma iz 2013. godine. Tako položaj srpske manjine na Кosovu ostaje nesiguran, kao što je bio i ranije. Prema podacima srpske vlade, na Кosovu je od 2021. godine zabeleženo 278 etnički motivisanih incidenata protiv srpske manjine - podseća AfD.
Zato je, na osnovu navedenih činjenica, prema mišljenju eksperta za međunarodno pravo, prof. Matijasa Herdegena nezavisnost Кosova sporna “zbog sumnje u sopstvenu efektivnu državnu vlast”, podseća AfD dodajuchi da, priznanje neke države nije samo povezano sa postojanjem tri obeležja države - narod, teritorija i državna vlast - nego, kako ukazuje Herdegen, i sa političkom odlukom.
- Sa ovim nije u suprotnosti ni mišljenje Međunarodnog suda pravde. Mišljenje se isključivo bavi pitanjem da li je jednostrano proglašenje nezavisnosti Кosova u suprotnosti sa međunarodnim običajnim pravom ili Rezolucijom Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija 1244. Međutim, Međunarodni sud pravde se u citiranom mišljenju nije eksplicitno bavio pitanjem da li je Кosovo uopšte smelo da traži pravo na samoopredeljenje i time na secesiju. Stručna služba Bundestaga dolazi do zaključka – ‘Ukratko, može se, dakle, reći da je zbog visokog stepena politizacije i slabe međunarodnopravne regulisanosti (povlačenja) priznanja država, povlačenje priznanja (politički) moguće’. To naglašavaju i vodeći pravnici, među kojima i profesor Šo koji kaže da - zato što je priznanje, u krajnjoj liniji, politička stvar, ma kako ona bila pravno uslovljena, odatle logički sledi da ukoliko neka država određenu političku situaciju shvata na taj način da ona opravdava povlačenje priznanja, država će preduzeti radnje koje odgovaraju njenim političkim interesima - objašnjava AfD.
Poslanici AfD ukazuju da je devet država saopštilo da povlače priznanje nezavisnosti Кosova - Somalija, Burkina Faso, Gabon, Esvatini, Libija, Gvineja, Antigva i Barbuda, Maldivi i Sveta Lucija, kao i da među članicama EU pet ne priznaje Kosovo - Grčka, Španija, Rumunija, Republika Кipar i Slovačka.
- Iako je Mađarska priznala Кosovo, ona u međunarodnim organizacijama glasa protiv Кosova. To se, takođe, odnosi i na mogući prijem Кosova u Savet Evrope - podsećaju poslanici Bistron, Fronmajer, Кrupale, Šmit, Gauland, Kojter, Кotre i Mocdorf, čiji bi zahtev uskoro mogao biti predmet rasprave u Bundestagu.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Kurtije je pomilovan od strane bivšeg režima i na svaki mogući način je pokušavao da stvori Veliku Albaniju. Ali mu to ne polazi za rukom, zato što je dosta zemalja povuklo priznanje nezavisnosti lažne države Kosovo.
Predsednik Stranke slobode i pravde (SSP) Dragan Đilas ocenio je da je evropski plan za normalizaciju odnosa Srbije i Kosova i Metohije neminovnost jer je javnost u Srbiji o sadržaju plana obaveštena nakon njegovog prihvatanja i da je je jedino rešenje obezbediti bolji život Srbima koji su ostali na teritoriji Kosova.
Spoljnopolitička prognoza za 2026. godinu, koju je izneo politički analitičar Aleksej Muhin, ukazuje na produžetak globalne nestabilnosti, nastavak sukoba u Ukrajini i ozbiljno pogoršanje odnosa među ključnim svetskim akterima.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić prisustvovao je polaganju kamena temeljca za izgradnju novog objekta Ministarstva odbrane i Generalštaba Vojske Srbije, a zatim se obratio medijima.
Goran Lazor (46) koji je ubijen u Savinom selu kod Vrbasa, navodno se sa osumnjičenima L.N. (20) i L.M.(18), koje je dobro poznavao, posvađao jer su oni u prethodnom periodu maltretirali njegovog sina.
Policiјski službenici Policiјske uprave za grad Beograd, intenzivno tragaјu za osobom sa fotografiјe koјa јe na teritoriјi opštine Novi Beograd izvršila krivično delo razboјništvo.
Pripadnici Policijske uprave za grad Beograd, UKP, u opsežnoj akciji sprovedenoj u saradnji sa nadležnim tužilaštvima na više lokacija u Beogradu, rasvetlili su krivično delo izazivanje opšte opasnosti, zaplenili veću količinu opojne droge i uhapsili tri osobe osumnjičene za ova krivična dela.
Najnoviji dokumenti Ministarstva pravde SAD otkrivaju hiljade kupovina Džefrija Epštajna na Amazonu između 2014. i 2019. godine, uključujući dečje školske uniforme, seksualne igračke, kostime sa simbolikom moći i pet primeraka romana „Lolita“ Vladimira Nabokova.
Predsednik Rusije Vladimir Putin posetio je jedan od komandnih punktova ruskih Oružanih snaga, gde mu je načelnik Generalštaba Valerij Gerasimov podneo izveštaj o stanju u zoni specijalne vojne operacije u Ukrajini.
Glumica Iskra Brajović podelila je od istorije sačuvanu novogodišnju fotograviju na kojoj je za ruke drže bivši supružnici, otac i veliki glumac Vojislav Voja Brajović i majka Ljiljana.
Glumica Mina Lazarević već neko vreme je u emotivnoj vezi sa glumcem Vladimirom Pošavcem Tušekom ali se malo zna da je on bio u braku sa njihovom koleginicom Jelenom Bosančić sa kojom ima sina.
Dok su se prolaznici u Njujorku nadali fotografiji i kratkom susretu, glumac Harison Ford imao je sasvim drugačiji plan, da mirno pređe ulicu i nastavi svojim putem.
Ponekad je dovoljan dobar film da te resetuje, pogura i natera da ponovo poveruješ u sebe. Ako ti treba inspiracija, energija ili samo mali podsetnik da je upornost jača od okolnosti, ovo su filmovi koje vredi pogledati.
Nova godina se ne dočekuje u tišini, i isto važi za ono što nosite. Ovo je noć u kojoj garderoba govori pre vas, a mi vam donosimo ideje za tri stajlinga sa kojima nema greške.
Mnogi imaju običaj da pre jela popiju čašicu ili dve rakije, bilo kod kuće ili u restoranu. Stručnjaci upozoravaju da ne poboljšava apetit, već ga kvari i uzrokuje neprijatan osećaj u stomaku.
Robot usisivači nude veliki komfor i štede vreme, ali uz čišćenje doma često prikupljaju i podatke o prostoru, navikama i rasporedu stanovanja. Kako postaju sve pametniji i povezaniji, korisnici se sve češće pitaju da li je praktičnost vredna potencijalnog rizika po privatnost.
Pečenje ribe često je mala kućna drama. Miris se zadrži satima, ukus zna da bude suv, ali zzu na scenu stupa jabuka, sastojak koji deluje nebitno, a u praksi pravi ogromnu razliku.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar