Poslanici Alternative za Nemačku (AFD) u Bundestagu podneli su zahtev u kojem traže da Berlin povuče priznanje Kosova.
- Lažna država Кosovo je propala – odvojena posle protivpravne agresije NATO-a protiv SR Jugoslavije (1999) i uprkos jednostranom proglašenju nezavisnosti 2008. godine bez sprovedenog referenduma, uz tolerisanje proterivanja stotina hiljada Srba, Jevreja i drugih nealbanaca i nepoštovanje volje srpske manjine na severnom Кosovu, koju su priznale mnoge države, Kosovo ne samo da je najsiromašnija ‘država’ zapadnog Balkana, već je i druga najsiromašnija ‘država’ Evrope, posle Moldavije - navode oni u zahtevu.
Konstatuju i da na Kosovu nezaposlenost među mladima iznosi skoro 60 procenata, a ukupna nezaposlenost obuhvata skoro trećinu stanovništva.
- Najveći broj evropskih džihadista (po glavi stanovnika) u Siriji dolazio je sa Кosova - upozorava se u zahtevu koji su potpisali poslanici Petr Bistron, Markus Fronmajer, Tina Кrupale, Ojgen Šmit, dr Aleksandra Gauland, Štefan Кojter, Štefen Кotre, Matijas Mocdorf.
Oni ukazuju i da je nekadašnji premijer Кosova, koji je bio umešan u šverc heroina i trgovinu organima, bivši vođa OVК Hašim Tači optužen pred Specijalnim sudom za Кosovo u Hagu.
AfD ističe da vladu na Kosovu vodi nacionalistička stranka Samoopredeljenje, premijera Aljbina Кurtija koja u svom programu predviđa stvaranje “Velike Albanije” putem pripajanja Кosova Albaniji, uz ocenu da “Velika Albanija – koju čine Albanija, Кosovo, Preševska dolina na jugu Srbije koju naseljavaju Albanci, zapadna Severna Makedonija i deo Crne Gore” među Albancima postaje sve popularnija.
Napominju i da se prava srpske manjine na Кosovu ne poštuju, a da je od 1999. godine proterano 220.000 Srba, dok je ukupno 150 srpskih crkava i manastira na Kosovu uništeno.
- Prema izveštaju američkog Stejt departmenta o verskim slobodama, na Кosovu je zabeležen veći broj incidenata i diskriminacije Srpske pravoslavne crkve. Između ostalog, SPC se ne priznaju imovinska prava. Prema mreži ‘Evropa Nostra’ manastir Visoki Dečani, koji je Unesko 2004. godine proglasio svetskom kulturnom baštinom, spada među sedam najugroženijih kulturnih spomenika u Evropi - stoji u zahtevu.
Ukazuje se i da sve do danas kosovske vlasti blokiraju osnivanje Zajednice opština sa srpskom većinom što je dogovoreno još 2013. godine u okviru političkog dijaloga između Srbije i Кosova.
- Pri tome, čak i kosovski posmatrači primećuju da je to bio jedan od centralnih elemenata aprilskog sporazuma iz 2013. godine. Tako položaj srpske manjine na Кosovu ostaje nesiguran, kao što je bio i ranije. Prema podacima srpske vlade, na Кosovu je od 2021. godine zabeleženo 278 etnički motivisanih incidenata protiv srpske manjine - podseća AfD.
Zato je, na osnovu navedenih činjenica, prema mišljenju eksperta za međunarodno pravo, prof. Matijasa Herdegena nezavisnost Кosova sporna “zbog sumnje u sopstvenu efektivnu državnu vlast”, podseća AfD dodajuchi da, priznanje neke države nije samo povezano sa postojanjem tri obeležja države - narod, teritorija i državna vlast - nego, kako ukazuje Herdegen, i sa političkom odlukom.
- Sa ovim nije u suprotnosti ni mišljenje Međunarodnog suda pravde. Mišljenje se isključivo bavi pitanjem da li je jednostrano proglašenje nezavisnosti Кosova u suprotnosti sa međunarodnim običajnim pravom ili Rezolucijom Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija 1244. Međutim, Međunarodni sud pravde se u citiranom mišljenju nije eksplicitno bavio pitanjem da li je Кosovo uopšte smelo da traži pravo na samoopredeljenje i time na secesiju. Stručna služba Bundestaga dolazi do zaključka – ‘Ukratko, može se, dakle, reći da je zbog visokog stepena politizacije i slabe međunarodnopravne regulisanosti (povlačenja) priznanja država, povlačenje priznanja (politički) moguće’. To naglašavaju i vodeći pravnici, među kojima i profesor Šo koji kaže da - zato što je priznanje, u krajnjoj liniji, politička stvar, ma kako ona bila pravno uslovljena, odatle logički sledi da ukoliko neka država određenu političku situaciju shvata na taj način da ona opravdava povlačenje priznanja, država će preduzeti radnje koje odgovaraju njenim političkim interesima - objašnjava AfD.
Poslanici AfD ukazuju da je devet država saopštilo da povlače priznanje nezavisnosti Кosova - Somalija, Burkina Faso, Gabon, Esvatini, Libija, Gvineja, Antigva i Barbuda, Maldivi i Sveta Lucija, kao i da među članicama EU pet ne priznaje Kosovo - Grčka, Španija, Rumunija, Republika Кipar i Slovačka.
- Iako je Mađarska priznala Кosovo, ona u međunarodnim organizacijama glasa protiv Кosova. To se, takođe, odnosi i na mogući prijem Кosova u Savet Evrope - podsećaju poslanici Bistron, Fronmajer, Кrupale, Šmit, Gauland, Kojter, Кotre i Mocdorf, čiji bi zahtev uskoro mogao biti predmet rasprave u Bundestagu.
Predsednik Stranke slobode i pravde (SSP) Dragan Đilas ocenio je da je evropski plan za normalizaciju odnosa Srbije i Kosova i Metohije neminovnost jer je javnost u Srbiji o sadržaju plana obaveštena nakon njegovog prihvatanja i da je je jedino rešenje obezbediti bolji život Srbima koji su ostali na teritoriji Kosova.
Poslanik Nemačke alternative za Nemačku (AfD) u Bundestagu, Tobijas Tajih, oglasio se u posebnom videu i oštro osudio napad na televiziju Informer u Beogradu, poručivši da nasilje i pritisci na medije nisu prihvatljiv način političke borbe.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Predsednik Stranke slobode i pravde (SSP) Dragan Đilas ocenio je da je evropski plan za normalizaciju odnosa Srbije i Kosova i Metohije neminovnost jer je javnost u Srbiji o sadržaju plana obaveštena nakon njegovog prihvatanja i da je je jedino rešenje obezbediti bolji život Srbima koji su ostali na teritoriji Kosova.
U Skupštini Srbije, nešto posle 10 časova, počela je konstitutivna sednica novog saziva parlamenta, na kojoj su potvrđeni mandati i bira se novo rukovodstvo, a kojoj prisustvuje 244 kandidata za poslanike.
Lider opozicije Aleksandar Vučić žestoko je kritikovao izlaganje poslanika Studentske liste Jugoslava Gašića, koji je predložio Aleksandra Čupića za predsednika Skupštine Srbije.
Devojke iz Crvenog tima govorile su o borbi za individualnu medalju, a Anđela Pešikan istakla je da joj je žao što njena cimerka Lana Erić nije uspela da dođe do nje.
Prema prognozi Republičkog hidrometeorološkog zavoda Srbije (RHMZ) večeras se na severu zemlje očekuje kiša, dok meteorolog Ivan Ristić najavljuje da prve pahulje stižu početkom decembra.
Neobičan prizor zatekli su prolaznici u Valjevu kada su ugledali psa kako sedi na mestu vozača u parkiranom automobilu, za volanom, kao da se sprema da krene u vožnju.
U Srbiji najmlađi zavisnik od novih tehnologija ima samo četiri godine i ide na odvikavanje na Institut za mentalno zdravlje u Beogradu, upozoravaju stručnjaci.
Visokopozicionirani pripadnik "škaljarskog klana" Janko Vukadinović zaustavljen je na kapiji Istražnog zatvora u Spužu, odakle je odmah vraćen u pritvorsku sobu zbog istrage Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) pokrenute zbog sumnje da je učestvovao u ubistvu Saše Klikovca.
Predsednica Vrhovnog suda Crne Gore donela je odluku kojom je delimično odobren zahtev okrivljenog Aca Đukanovića za audio-vizuelno snimanje glavnog pretresa u krivičnom postupku koji se protiv njega vodi pred Osnovnim sudom u Nikšiću.
Izreka „žena je četvrti stub kuće“ naglašava ključnu ulogu žene u očuvanju porodice, doma i svakodnevnog života, a neke su u javnosti poznate zbog svojih bračnih veza sa ljudima sa one strane zakona.
Teška saobraćajna nezgoda dogodila se jutros oko 7.30 časova u Ugrinovcima, kada je automobil marke Kia, kojim je upravljao muškarac (29), udario pešaka (71), koji je od siline udarca odbačen u kanal pored puta.
Jedna osoba je povređena večeras kada je vozilo sletelo sa puta u šumu u Stalovu, na teritoriji opštine Priština. Na lice mesta odmah su izašle spasilačke ekipe, policija i Hitna pomoć.
Jemenski Huti saopštili su danas da su lansirali ukupno pet dronova ka dve pumpne stanice na važnom saudijskom naftovodu "Istok–Zapad", u oblasti glavnog grada Saudijske Arabije Rijada.
Velike vojne vežbe "Koalicija 2.0", koje se održavaju u Poljskoj, potvrđuju da Francuska i druge članice takozvane "Koalicije voljnih" ozbiljno razmatraju raspoređivanje multinacionalnih snaga u Ukrajini, izjavila je danas portparolka Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova.
Predstojeći sastanak Vladimira Putina, Donalda Trampa i Si Đinpinga mogao bi da donese ozbiljne probleme upravo Rusiji, ukoliko Sjedinjene Američke Države i Kina postignu dogovor kojim bi se ograničila ekonomska saradnja Pekinga i Moskve.
Alis Rufo, ministarka-delegat u francuskom Ministarstvu oružanih snaga, potvrdila je da u Ukrajini postoji francuska vojna struktura koja se bavi obukom ukrajinskih vojnika, kao i održavanjem i popravkom vojne opreme.
Glumac Bojan Dimitrijević, publici najpoznatiji po ulozi Pikca iz serije "Vratiće se rode", danas je postao narodni poslanik u novom sazivu Narodne skupštine Srbije.
Glumica Eva Ras oštro je reagovala na napad na glumicu Lidiju Vukićević, koju su polili jogurtom ispred Narodne skupštine Srbije i iskritikovala pristalice Studentske liste.
Glumica Jelena Đukić, nekadašnja supruga pokojnog reditelja i omiljenog tragača iz kviza "Potera" Milorada Milinkovića, biće deo novog saziva Narodne skupštine Srbije nakon vanrednih parlamentarnih izbora održanih 25. oktobra 2026. godine.
Slavsko žito neće postati gnjecavo ako ga nakon kuvanja dobro ocedite i potpuno ohladite pre mlevenja. Ovaj jednostavan trik pomaže da zadrži rastresitu teksturu i lep ukus čak i nakon osvećenja vinom.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.