Lajčak: Formiranje ZSO zasniva se na primeni sporazuma iz 2013. i 2015.
Podeli vest
Specijalni izaslanik EU za dijalog Beograda i Prištine Miroslav Lajčak rekao je da sličnosti ili razlike između termina "samouprava za srpsku zajednicu" i "Zajednica srpskih opština" ne bi trebalo tražiti dalje od člana 7 evropskog sporazuma za KiM koji govori o potrebi da se primeni sve što je već dogovoreno u dijalogu Beograda i Prištine.
- Član 7 govori o potrebi implementacije onoga što je već dogovoreno između Srbije i Kosova - to znači da kada govorimo formiranju Zajednice/Asocijacije srpskih opština, govorimo o implementaciji sporazuma iz 2013. i 2015. godine - rekao je Lajčak u intervjuu za Euronjuz Srbija i Radio Slobodna Evropa i naglasio da taj član ne uvodi novu obavezu za Prištinu.
Specijalni izaslanik EU za dijalog Beograda i Prištine Miroslav Lajčak izjavio je da Zajednica srpskih opština (ZSO) na KiM mora biti formirana i da bez toga nema dogovora.
14.03.2023
20:39
Govoreći o formulaciji "Samouprava" ili "Zajednica srpskih optština" Lajčak kaže da se ne insisira na nazivu već na primeni onoga što je dogovoreno. - Zaista je važno to da se svi sporazumi moraju u potpunosti primeniti i to se ponavlja u svakom evropskom dokumentu. Ovo nije situacija u kojoj biramo da sprovodimo ono što nam se sviđa, a ignorišemo drugi deo dogovora. Jer u tom slučaju to bi predstavljalo ismevanje jednog ozbiljnog procesa - ukazao je Lajčak.
Na pitanje da li se odredbe člana 4 evropskog sporazuma za KiM u kojima stoji da se Srbija neće protiviti članstvu tzv. Kosova u bilo kojoj međunarodnoj organizaciji to odnosi i na Ujedinjene nacije, koje su crvena linija za Srbiju, Lajčak je odgovorio da se "javni diskurs fokusira na nešto što uopšte nije glavna tema". - Članstvo u UN je mnogo veće pitanje od odnosa Srbije i Kosova, tu postoje određene procedure, a svoju ulogu u tom postupku ima i Savet bezbednosti i pet stalnih članica SB. To su posebni odnosi. Tako da uverenje da to zavisi samo od Srbije i Kosova znači nerazumevanje kompleksnosti ovog procesa. U isto vreme, naš dogovor definiše šta bi Srbija i Kosovo trebalo da urade i obe strane se ohrabruju da se pridržavaju dogovora i aneksa - predočio je Lajčak.
On je ukazao da su posrednici pripremili detaljan aneks primene sporazuma, sa jasnim redosledom koraka, kao i vremenskim odrednicama koje bi bilo lako pratiti, ali, kako je rekao "o tome nije postignut dogovor". - Dve strane su uspele da se saglase o 12 od ukupno 18 tačaka predloga, ali nikako nismo mogli da nađemo zajednički jezik oko šest preostalih tačaka. Pokušali smo da te razlike prevaziđemo na više načina, međutim, uskoro je postalo jasno da je to nemoguće, te smo stoga predstavili novi aneks, koji je bio opštiji, manje konkretan, ali i dalje sadrži osnovna načela, a pogotovo odredbu da će obe strane u potpunosti primeniti potpisano - rekao je Lajčak.
Prema njegovim rečima ovaj dogovor je sada postao deo pregovaračkog okvira za pristupanje EU - deo poglavlja 35 kada je o Srbiji reč, ali i o (tzv.) Kosovu kroz Specijalne grupe za normalizaciju. - Mi smo kao sledeći korak pokrenuli unutrašnje procedure u okviru EU, kako bismo formalizovali ovaj dogovor u okviru evropske agende i za Srbiju i za Kosovo - rekao je Lajčak.
Na pitanje kako u okolnostima u kojima je retorika i dalje oštra, vidi normalizaciju odnosa, Lajčak je rekao da na proces normalizacije više utiče EU, nego partneri, ali da bi bilo bolje da je obrnuto. - Ipak, s obzirom na to da smo dosta radili na normalizaciji i insistirali na njoj, situacija na terenu se stabilizovala. Cela druga polovina prošle godine bi mogla da se nazove 'kriznim menadžmentom - rekao je Lajčak.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Specijalni izaslanik EU za dijalog Beograda i Prištine Miroslav Lajčak izjavio je da Zajednica srpskih opština (ZSO) na KiM mora biti formirana i da bez toga nema dogovora.
Zapadni oficir, koji je boravio na ratištu u Ukrajini, priznao je da je bio zatečen razmerama varvarstva i pljačke unutar Oružanih snaga Ukrajine (OSU), navodeći da ga je stanje na frontu podsetilo na „Divlji zapad“. Njegova svedočenja objavio je portal EurActiv.
Evropska unija potajno računa na promenu vlasti u Moskvi, ali ozbiljne analize pokazuju da je takav scenario nerealan, izjavio je poslanik Evropskog parlamenta iz Luksemburga Fernan Kartajzer, ukazujući da unutrašnja politička situacija u Rusiji ne ostavlja prostor za očekivanja o destabilizaciji vlasti.
Nakon što je napustio rijaliti Exatlon, Jovan Radulović Jodžir ostao je nekoliko dana na Dominikani i tom prilikom stigao da se kladi sa voditeljkom Kristinom Vasić.
Devojka Boška Marinkovića Tijana Šaranović u emisiji Exatlon Specijal rekla je da i u privatnom životu ponekad vidi zaveru u nekim situacijama, ali i da je za to kriva izolacija koja vlada u rijalitiju.
TV Informer uskoro počinje sa emitovanjem nove, dinamične i potpuno interaktivne emisije "Zlatna vest", koja publici donosi jedinstven spoj društvenih mreža, takmičenja i osvajanja novčanih nagrada i to uživo.
Jedan Srbin pronašao je papirić u kome je bio umotan novac sa ispisanim brojem telefona, i umesto da ga uzme sebi, on je uplatio dopunu za koju je iznos bio i namenjen.
Zaboravljeni automobil "mazda 2" polako se nameće kao jedan od najisplativijih polovnih automobila u Srbiji – pouzdan, jeftin i idealn za svakodnevnu vožnju.
Pevač Daniel Kajmakoski sinoć je otet u Beogradu nakon nastupa, a policija i dalje intenzivno traga za otmičarima koji su, posle neuspele otmice, pobegli u pravcu šume.
U Višem javnom tužilaštvu u Beogradu saslušani su Ramiz U. (28) i Enis S. (21) zbog postojanja osnova sumnje da su 5. februara 2026. godine neovlašćeno nosili ručnu bombu koju su aktivirali i bacili na jedan ugostiteljski objekat na Novom Beogradu.
Pomahnitali mladić i devojka su u subotu uveče uz pretnju nožem napali vozača autobusa na liniji 47N na Voždovcu i pokušali da mu otmu vozilo puno putnika!
Italijanski ministar spoljnih poslova Antonio Tajani izjavio je danas da ustavna ograničenja sprečavaju Italiju da se pridruži Odboru za mir za Gazu, koji je formirao američki predsednik Donald Tramp.
Ilon Mask je prošle godine najavljivao da bi SpaceX mogao da pošalje bespilotnu letelicu na Mars do kraja 2026. godine, ali taj plan će ipak biti pomeren jer je kompanija odlučila da promeni prioritete.
Evropska auto-industrija suočava se sa dramatičnim padom. Od 2019. godine nestalo je čak 378.000 radnih mesta, a samo tokom 2024. i 2025. prijavljeno je ukidanje dodatnih 166.000, navodi austrijski portal exxpress.at.
Kako je svakog dana termin od 20 sati na Prvom programu RTS-a rezervisan za domaći serijski program, publika će od večeras, 8. februara, moći da gleda novu reprizu kultne domaće serije "Selo gori, a baba se češlja", stoji u programskoj šemi.
Dejvid i Viktorija Bekam možda neće imati nikakvu ulogu u životu budućeg unuka kog njihov najstariji sin Bruklin i njegova supruga Nikola Pelc planiraju da usvoje.
Serija "Selo gori, a baba se češlja" vraća se od večeras na TV ekrane. Selo u kom se snimala serija, a koje se za ove potrebe zvalo Petlovac, danas izgleda potpuno drugačije.
Iza nezaboravnih uloga i harizme legendarnog glumca Josifa Tatića kriju se godine boemije, cigareta i alkohola koje su, kako je sam priznao, ostavile su dubok trag na njegovo zdravlje i obeležile njegovu sudbinu.
Izbacivanje šećera nije dijeta već reset tela - za 14 dana glad se smiruje, energija stabilizuje, kilogrami naglo padaju, koža čisti, a potreba za grickanjem nestaje.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar