Ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Goran Vesić izjavio je da je u planu da do kraja 2024. godine na državnoj mreži puteva prvog prioriteta bude instalirano 105 novih elektro punjača, što sa postojećih osam, znači da će za godinu dana biti ukupno 113 elektro punjača na mreži državnih puteva prvog prioriteta.
Vesić je u intervjuu za časopis "Green news" naveo da je plan da se 16 odmorišta na putevima u Srbiji opremi sa po pet brzih elektro punjača, kroz projekat "Zelene stanice", u okviru kojeg JP "Putevi Srbije" traže finansijera, kroz javni poziv za koji je otvaranje ponuda zakazano za 10. januar, uz veliko interesovanje domaćih i stranih kompanija za taj posao.
Ističe da se Ministarstvo na čijem je čelu opredelilo za razvoj održivog transporta uključujući i razvoj i izgradnju neophodne infrastrukture i stanica za punjenje električnih vozila koje moraju biti javne i pristupačne svima.
Upravo zato, prateći ciljeve "Zelene agende za Zapadni Balkan", ali i evropske standarde, Ministarstvo sa "Putevim Srbije" radi na modernizaciji putne mreže, ali i na uvođenju podsticaja za vozila sa nultom emisijom štetnih gasova kroz olakšice i umanjenja, poput besplatnog punjenja na punjačima na državnim putevima prvog prioriteta i umanjenje putarine za korisnike električnih vozila, dodao je Vesić.
Ministar ističe da su električni automobili budućnost, a u tom smeru Srbiju "guraju" nove direktive i odluke Evropske unije u vezi sa planom potpune ugljenične neutralnosti i prestanka prodaje novih vozila sa unutrašnjim sagorevanjem.
- Iako Srbija nije deo EU, snažno ide ka tome da stvori uslove za ubrzanu elektrifikaciju voznog parka, kao i uslove da strana vozila u sve većem obimu koristi naše puteve, jer se Srbija ozbiljno posvetila jačanju infrastrukture za korišćenje električnih automobila (elektropunjači). To govori da postoje jasna očekivanja da će prodaja električnih automobila biti u stalnom rastu i da se očekuje da u narednih pet godina imamo značajnije učešće električnih automobila u voznom parku Srbije - napomenuo je Vesić.
Dodaje da je u Srbiji trenutno registrovano više od 2.300.000 vozila, ali je učešće električnih vozila tek oko 0,1 odsto, što je veoma malo, pa je realno očekivati značajni rast, koji će biti sve veći iz godine u godinu.
Preneo je podatke Udruženja evropskih proizvođača automobila ACEA koji kažu da se prodaja električnih automobila povećala za 62 procenta na nivou Evrope - rast prodaje električnih automobila veći od 100 odsto imaju Slovenija, Bugarska, Portugal, Belgija, Kipar, Finska i Grčka, na nemačkom tržištu, rast prodaje električnih vozila u prvih sedam meseci iznosi 37,2 procenta, dok Turska beleži povećanje od skoro 600 procenata. U prvih šest meseci 2023. godine, u ukupnoj prodaji, učešće prodaje električnih automobila u SAD bilo oko 9 odsto, u Kini 33, u Nemačkoj 35, a u Norveškoj čak 90 odsto.
- Svi ovi podaci govore da je neminovan rast prodaje električnih automobila i u Srbiji. Takođe postoje i najave o mogućem početku i proizvodnja jednog modela električnog automobila u Srbiji, što će takođe uticati na povećanje električnih automobila na našem tržištu - istakao je Vesić.
Naglasio je da je Srbija lider u regionu po pitanju dostupnosti infrastrukture za električna vozila na putevima, ali svesna da je broj elektro punjača, ipak, nedovoljan uzimajući u obzir trendove i razvoj ove industrije u Evropi.
Srbija, navodi, mora da zadovolji potrebe svojih građana, ali i potrebe koje zahteva intenzivan tranzitni saobraćaj kroz zemlju, zbog čega razvoj putne modernizacije obavezno uključuje i širenje mreže elektro punjača na državnim putevima, na čemu Ministarstvo intenzivno radi u saradnji sa upravljačem javnih puteva.
Podseća da je postavljanje javnih elektro punjača na državnim putevima prvog prioriteta započelo još 2017. godine.
- Putevi Srbije' trenutno upravljaju sa osam elektro punjača na ključnim tačkama na autoputevima odnosno na ulazima u Srbiju i to na naplatnim stanicama „Preševo“, „Šid“, „Dimitrovgrad“, „Subotica“, kao i na odmorištu Boljkovci na autoputu „Miloš Veliki“, u smeru Beograd-Čačak. U toku je sprovođenje projekta instalacije novih 10 brzih elektro punjača na putevima IA reda. Planirano puštanje u rad ovih punjača je april 2024.godine.
'Putevi Srbije' u saradnji sa resornim ministarstvom ima nameru da nove deonice autoputeva takođe oprema električnim punjačima. Na deonicama puteva IA reda u izgradnji- „Moravski koridor“ i Ruma-Šabac, do kraja 2024.godine, predviđeno je postavljanje 15 brzih elektro punjača (9 elektro punjača u 2023.godini, a 6 elektro punjača u 2024.godini). Navedeni punjači će imati snagu 100-120 kW - precizirao je ministar Vesić.
Kada je reč o podsticajima za građane i firme koje razmatraju prelazak na e-automobile, Vesić podseća da je usluga punjenja vozila na elektro punjačima na putevima sada besplatna za korisnike, čime Ministarstvo želi da pruži doprinos oživljavanju i razvoju transporta električnih vozila. Troškove električne energije u ovom trenutku snose "Putevi Srbije", a kada se steknu zakonski uslovi, biće uvedena naplata punjenja za korisnike.
Takođe, dodaje da će vozači električnih automobila od 1. januara 2024, odnosno nakon donošenja podzakonskog akta, plaćati 13 odsto jeftiniju putarinu, zahvaljujući izmenama Zakona o naknadama za korišćenje javnih dobara, čime se dodatno subvencioniše i promoviše ovaj vid transporta.
Na pitanje o baterijskom otpadu, Vesić navodi da s obzirom na zastupljenost električnih automobila, trenutno nema problema sa baterijskim otpadom, ali da će ga tek biti, s obzirom na razvoj električnih automobila i životni vek baterija, pa ozbiljnije regulisanje ove oblasti tek predstoji.
- S obzirom da baterijski optad ima vrednost, i da se primenom adekvatnih tehnologija recikliranja, delovi otpada mogu ponovo koristiti, logično se nameće da će se problem istrošenih baterija rešava preko reciklažnih centara. Za sada se svega pet do 10 odsto litijum-jonskih baterija u svetu reciklira, a vodeće automobilske kompanije, uveliko rade na razvijanju tehnologije za recikliranje i otvaraju postrojenja za tu namenu, s obzirom da je sirovina za proizvodnju baterija skupa. Reciklaža je veoma skup postupak, ali usavršavanjem tehnologije recikliranja sigurno ovaj postupak dovesti na nivo isplativosti. Realno je očekivati da će se ovaj problem rešavati globalno i da ćemo mi biti deo globalnog rešenje a da će nosioci reciklaže biti proizvođači baterija ili proizvođači električnih automobila. Problematika reciklaže i upravljanje otpadom je u nadležnosti Ministarstva zaštite životne sredine - rekao je Vesić.
Prema njegovim rečima, s obzirom da su električni automobili budućnost, a Srbija deo globalnog tržišta automobila i deo evropske mreže puteva, u skladu sa tim moramo imati iste ciljeve kao i okruženje, moramo se prilagođavati tržištu i pratiti tehnološke inovacije u ovoj oblasti, što znači, da imamo cilj za dostizanje plana potpune ugljenične neutralnosti.
- Da bi smo ovo postigli, neophodan je stalni razvoj infrastrukture za korišćenje električnih automobila, koji mora da dostigne novo razvijenijih zemalja Evrope. Da bi se olakšala kupovina električnog automobila, neohodno je redovno obezbeđivati finansijski posticaj kroz davanja raznih subvencija i davanje različitih privilegija za korišenje električnih automobila kako bi se time omasovila prodaja električnih automobila - zaključio je ministar Vesić.
Ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Goran Vesić potipisao je sa predsedstavnicima reprezentativnih sindikata u komunalnoj delatnosti Sporazum o produženju roka važenja Posebnog kolektivnog ugovora, koji će važiti do 25. marta 2027. godine.
Srbija neće dozvoliti da se njen demokratski kapacitet urušava postupanjem vansistemskih političkih grupacija, čiji je jedini cilj destabilizacija naše zemlje, poručio je Vesić.
Dan pošto je Beograd okupiran 12. aprila 1941. godine naš grad je bio izlepljen velikim plakatima na kojima je na srpskom i nemačkom jeziku napisano naređenje glavnokomandujućih nemačkih okupacionih snaga da „sve radnje, preduzeća, trgovine i banke moraju odmah biti otvorene u interesu stanovništva” uz napomenu da se ”bezrazložno zatvaranje istih kažnjava”.
Pisanje je moja velika ljubav i strast, a isti osećaj imam i prema deljenju znanja u želji da inspirišem druge da uče i svaki dan budu bolji u svom poslu, kaže ministar Goran Vesić.
Goran Vesić, ministar gradjevinarstva, saobraćaja i infrastrukture glasao je jutros u 07.21 sati na biračkom mestu broj 5 koje se nalazi u zgradi Treće beogradske gimnazije u Njegoševoj ulici br. 15 u Beogradu.
Ministar građevinarstva, saobraćaja i infrstrukture Goran Vesić u razgovoru sa građanima Batočine najavio je da će da zahtev meštana sela Brzan, biti rekonstruisan lokalni put koji je u lošem stanju.
Projekat “LIID” predstavlja naše opredeljenje da podižemo kvalitet života u lokalnim sredinama i da se krećemo u smeru održivog razvoja, istakao je Goran Vesić ministar saobraćaja i infrastrukture.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ruska vlada delimično je ukinula zabranu izvoza dizel goriva i odobrila plasman prvih 500.000 tona na svetsko tržište, nakon dogovora predsednika Vladimira Putina i Donalda Trampa.
NATO bi mogao da otvori novi front protiv Rusije napadom na Kalinjingradsku oblast, čime bi Moskvu primorao na drugu mobilizaciju i izazvao unutrašnju političku krizu koja bi mogla da dovede do pokušaja svrgavanja predsednika Vladimira Putina.
Diskvalifikovani učensik Exatlona Mensur Ajdarpašić smatra da nikada nije imao podršku Plavog tima, ali ističe da mu ne smeta što ga nisu birali za kapitena.
Mensur Ajdarpašić negirao je da je pretio Veljku Milićeviću i priznao da se kaje zbog postupka koji ga je koštao učešća u sportskom rijalitiju Exatlon.
Kompozitor Mensur Ajdarpašić je gostujući u emisiji "Srbija zove Dominikanu - Exatlon Srbija" govorio o tome koliko mu je teško pao rastanak od Plavog tima.
Bliskost Rade Đorđević i Mensura Ajdarpašića nije prošla nezapaženo, a iako fanovi Exatlona navijaju za romansu, njih dvoje poručuju da su samo prijatelji.
Ministar finansija u tehničkom mandatu Siniša Mali posetio je 63. Oplenačku berbu u Topoli, ističući značaj očuvanja tradicije vinogradarstva, vinarstva i narodnog stvaralaštva.
Meteorolog Ivan Ristić obelodanio je da je sa Pacifika stigao signal koji najavljuje ozbiljno zahlađenje za Srbiju i to sredinom oktobra, međutim, već ovaj vikend obeležiće oblačno vreme I povremeni pljuskovi u većem delu zemlje.
Mladić na dvotočkašu smrtno je stradao noćas u 00.39 časova u saobraćajnoj nesreći u Ulici kralja Milana kod SKC-a, kada ga je udario automobil, rečeno je u Hitnoj pomoći.
Kriminalna grupa koja je uhapšena u velikoj akciji Evropola, a među kojima su i državljani Srbije, prema pisanju slovenačkih medija, dovodi se u vezu sa "kavačkim" klanom.
Pripadnici Granične policije Bosne i Hercegovine otkrili su dva zasada biljaka koje izgledom podsećaju na indijsku konoplju na području Brčkog, a dve osobe su uhapšene.
Specijalno državno tužilaštvo je Specijalnom odeljenju Višeg suda u Podgorici nakon izvršene istrage predalo optužnicu protiv policajca Ljuba Milovića, koji je u bekstvu, kao i Harisa Monića i šestorice okrivljenih zbog sumnje da su stvorili organizovanu kriminalnu grupu i švercovali više od četiri tone kokaina iz Južne Amerike u Zapadnu Evropu.
Američki predsednik Donald Tramp ublažio je sankcije na ruski dizel i otvorio mogućnost da Moskva od izvoza goriva ostvari prihod između pet i šest milijardi dolara, nakon što je sa Vladimirom Putinom dogovorio isporuke 4,8 miliona tona.
Rusija bi od prodaje dizel goriva, dogovorene između Vladimira Putina i Donalda Trampa, mogla da ostvari prihod od čak 6,7 milijardi dolara, odnosno približno šest milijardi evra, ukoliko uspe da isporuči svih najavljenih 4,8 miliona tona, izračunao je nemački Bild.
Američki predsednik Donald Tramp izazvao je burne reakcije izjavom da bi Iran mogao da uništi Los Anđeles i San Dijego, koju je izneo tokom predizbornog skupa u Nebraski.
Glumac Tom Veling našao se u centru pažnje nakon što je na svom Instagram profilu objavio fotografiju koja je izazvala brojne reakcije na društvenim mrežama.
Glumica Demi Mur umalo je ostala bez jedne od svojih najvažnijih uloga u kultnom ostvarenju "Vatra Svetog Elma" iz 1985. godine, nakon što se na probama pojavljivala potpuno pijana i pod dejstvom teških opijata.
Ovogodišnja dobitnica prestižne Nobelove nagrade za književnost, čuvena kanadsko-islandski pesnikinja i autorka En Karson, prokomentarisala je u svom prepoznatljivom stilu odluku Švedske akademije.
Sa hladnijim danima raste rizik od kondenzacije i buđi u domu, a uzrok nisu uvek loša izolacija i vlaga spolja. Problem često stvaraju i svakodnevne navike tokom čišćenja i sušenja mokrih stvari.
Tehnika "sudoku pakovanja" sve je popularniji trik među ljubiteljima putovanja jer omogućava da sa svega nekoliko pažljivo odabranih komada garderobe napravite veliki broj različitih kombinacija.
Kačamak je jedno od onih tradicionalnih jela koje nas mirisom i ukusom vraća u detinjstvo. Nekada se često nalazio na trpezama naših baka, a njegova popularnost ne jenjava ni danas.
Pevačica Jasna Šćepanović gotovo četiri godine vodi borbu za starateljstvo nad sinom, a za to vreme, kako kaže, propušta veliki deo njegovog odrastanja.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.