Ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Goran Vesić izjavio je da je u planu da do kraja 2024. godine na državnoj mreži puteva prvog prioriteta bude instalirano 105 novih elektro punjača, što sa postojećih osam, znači da će za godinu dana biti ukupno 113 elektro punjača na mreži državnih puteva prvog prioriteta.
Vesić je u intervjuu za časopis "Green news" naveo da je plan da se 16 odmorišta na putevima u Srbiji opremi sa po pet brzih elektro punjača, kroz projekat "Zelene stanice", u okviru kojeg JP "Putevi Srbije" traže finansijera, kroz javni poziv za koji je otvaranje ponuda zakazano za 10. januar, uz veliko interesovanje domaćih i stranih kompanija za taj posao.
Ističe da se Ministarstvo na čijem je čelu opredelilo za razvoj održivog transporta uključujući i razvoj i izgradnju neophodne infrastrukture i stanica za punjenje električnih vozila koje moraju biti javne i pristupačne svima.
Upravo zato, prateći ciljeve "Zelene agende za Zapadni Balkan", ali i evropske standarde, Ministarstvo sa "Putevim Srbije" radi na modernizaciji putne mreže, ali i na uvođenju podsticaja za vozila sa nultom emisijom štetnih gasova kroz olakšice i umanjenja, poput besplatnog punjenja na punjačima na državnim putevima prvog prioriteta i umanjenje putarine za korisnike električnih vozila, dodao je Vesić.
Ministar ističe da su električni automobili budućnost, a u tom smeru Srbiju "guraju" nove direktive i odluke Evropske unije u vezi sa planom potpune ugljenične neutralnosti i prestanka prodaje novih vozila sa unutrašnjim sagorevanjem.
- Iako Srbija nije deo EU, snažno ide ka tome da stvori uslove za ubrzanu elektrifikaciju voznog parka, kao i uslove da strana vozila u sve većem obimu koristi naše puteve, jer se Srbija ozbiljno posvetila jačanju infrastrukture za korišćenje električnih automobila (elektropunjači). To govori da postoje jasna očekivanja da će prodaja električnih automobila biti u stalnom rastu i da se očekuje da u narednih pet godina imamo značajnije učešće električnih automobila u voznom parku Srbije - napomenuo je Vesić.
Dodaje da je u Srbiji trenutno registrovano više od 2.300.000 vozila, ali je učešće električnih vozila tek oko 0,1 odsto, što je veoma malo, pa je realno očekivati značajni rast, koji će biti sve veći iz godine u godinu.
Preneo je podatke Udruženja evropskih proizvođača automobila ACEA koji kažu da se prodaja električnih automobila povećala za 62 procenta na nivou Evrope - rast prodaje električnih automobila veći od 100 odsto imaju Slovenija, Bugarska, Portugal, Belgija, Kipar, Finska i Grčka, na nemačkom tržištu, rast prodaje električnih vozila u prvih sedam meseci iznosi 37,2 procenta, dok Turska beleži povećanje od skoro 600 procenata. U prvih šest meseci 2023. godine, u ukupnoj prodaji, učešće prodaje električnih automobila u SAD bilo oko 9 odsto, u Kini 33, u Nemačkoj 35, a u Norveškoj čak 90 odsto.
- Svi ovi podaci govore da je neminovan rast prodaje električnih automobila i u Srbiji. Takođe postoje i najave o mogućem početku i proizvodnja jednog modela električnog automobila u Srbiji, što će takođe uticati na povećanje električnih automobila na našem tržištu - istakao je Vesić.
Naglasio je da je Srbija lider u regionu po pitanju dostupnosti infrastrukture za električna vozila na putevima, ali svesna da je broj elektro punjača, ipak, nedovoljan uzimajući u obzir trendove i razvoj ove industrije u Evropi.
Srbija, navodi, mora da zadovolji potrebe svojih građana, ali i potrebe koje zahteva intenzivan tranzitni saobraćaj kroz zemlju, zbog čega razvoj putne modernizacije obavezno uključuje i širenje mreže elektro punjača na državnim putevima, na čemu Ministarstvo intenzivno radi u saradnji sa upravljačem javnih puteva.
Podseća da je postavljanje javnih elektro punjača na državnim putevima prvog prioriteta započelo još 2017. godine.
- Putevi Srbije' trenutno upravljaju sa osam elektro punjača na ključnim tačkama na autoputevima odnosno na ulazima u Srbiju i to na naplatnim stanicama „Preševo“, „Šid“, „Dimitrovgrad“, „Subotica“, kao i na odmorištu Boljkovci na autoputu „Miloš Veliki“, u smeru Beograd-Čačak. U toku je sprovođenje projekta instalacije novih 10 brzih elektro punjača na putevima IA reda. Planirano puštanje u rad ovih punjača je april 2024.godine.
'Putevi Srbije' u saradnji sa resornim ministarstvom ima nameru da nove deonice autoputeva takođe oprema električnim punjačima. Na deonicama puteva IA reda u izgradnji- „Moravski koridor“ i Ruma-Šabac, do kraja 2024.godine, predviđeno je postavljanje 15 brzih elektro punjača (9 elektro punjača u 2023.godini, a 6 elektro punjača u 2024.godini). Navedeni punjači će imati snagu 100-120 kW - precizirao je ministar Vesić.
Kada je reč o podsticajima za građane i firme koje razmatraju prelazak na e-automobile, Vesić podseća da je usluga punjenja vozila na elektro punjačima na putevima sada besplatna za korisnike, čime Ministarstvo želi da pruži doprinos oživljavanju i razvoju transporta električnih vozila. Troškove električne energije u ovom trenutku snose "Putevi Srbije", a kada se steknu zakonski uslovi, biće uvedena naplata punjenja za korisnike.
Takođe, dodaje da će vozači električnih automobila od 1. januara 2024, odnosno nakon donošenja podzakonskog akta, plaćati 13 odsto jeftiniju putarinu, zahvaljujući izmenama Zakona o naknadama za korišćenje javnih dobara, čime se dodatno subvencioniše i promoviše ovaj vid transporta.
Na pitanje o baterijskom otpadu, Vesić navodi da s obzirom na zastupljenost električnih automobila, trenutno nema problema sa baterijskim otpadom, ali da će ga tek biti, s obzirom na razvoj električnih automobila i životni vek baterija, pa ozbiljnije regulisanje ove oblasti tek predstoji.
- S obzirom da baterijski optad ima vrednost, i da se primenom adekvatnih tehnologija recikliranja, delovi otpada mogu ponovo koristiti, logično se nameće da će se problem istrošenih baterija rešava preko reciklažnih centara. Za sada se svega pet do 10 odsto litijum-jonskih baterija u svetu reciklira, a vodeće automobilske kompanije, uveliko rade na razvijanju tehnologije za recikliranje i otvaraju postrojenja za tu namenu, s obzirom da je sirovina za proizvodnju baterija skupa. Reciklaža je veoma skup postupak, ali usavršavanjem tehnologije recikliranja sigurno ovaj postupak dovesti na nivo isplativosti. Realno je očekivati da će se ovaj problem rešavati globalno i da ćemo mi biti deo globalnog rešenje a da će nosioci reciklaže biti proizvođači baterija ili proizvođači električnih automobila. Problematika reciklaže i upravljanje otpadom je u nadležnosti Ministarstva zaštite životne sredine - rekao je Vesić.
Prema njegovim rečima, s obzirom da su električni automobili budućnost, a Srbija deo globalnog tržišta automobila i deo evropske mreže puteva, u skladu sa tim moramo imati iste ciljeve kao i okruženje, moramo se prilagođavati tržištu i pratiti tehnološke inovacije u ovoj oblasti, što znači, da imamo cilj za dostizanje plana potpune ugljenične neutralnosti.
- Da bi smo ovo postigli, neophodan je stalni razvoj infrastrukture za korišćenje električnih automobila, koji mora da dostigne novo razvijenijih zemalja Evrope. Da bi se olakšala kupovina električnog automobila, neohodno je redovno obezbeđivati finansijski posticaj kroz davanja raznih subvencija i davanje različitih privilegija za korišenje električnih automobila kako bi se time omasovila prodaja električnih automobila - zaključio je ministar Vesić.
Ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Goran Vesić potipisao je sa predsedstavnicima reprezentativnih sindikata u komunalnoj delatnosti Sporazum o produženju roka važenja Posebnog kolektivnog ugovora, koji će važiti do 25. marta 2027. godine.
Srbija neće dozvoliti da se njen demokratski kapacitet urušava postupanjem vansistemskih političkih grupacija, čiji je jedini cilj destabilizacija naše zemlje, poručio je Vesić.
Dan pošto je Beograd okupiran 12. aprila 1941. godine naš grad je bio izlepljen velikim plakatima na kojima je na srpskom i nemačkom jeziku napisano naređenje glavnokomandujućih nemačkih okupacionih snaga da „sve radnje, preduzeća, trgovine i banke moraju odmah biti otvorene u interesu stanovništva” uz napomenu da se ”bezrazložno zatvaranje istih kažnjava”.
Pisanje je moja velika ljubav i strast, a isti osećaj imam i prema deljenju znanja u želji da inspirišem druge da uče i svaki dan budu bolji u svom poslu, kaže ministar Goran Vesić.
Goran Vesić, ministar gradjevinarstva, saobraćaja i infrastrukture glasao je jutros u 07.21 sati na biračkom mestu broj 5 koje se nalazi u zgradi Treće beogradske gimnazije u Njegoševoj ulici br. 15 u Beogradu.
Ministar građevinarstva, saobraćaja i infrstrukture Goran Vesić u razgovoru sa građanima Batočine najavio je da će da zahtev meštana sela Brzan, biti rekonstruisan lokalni put koji je u lošem stanju.
Projekat “LIID” predstavlja naše opredeljenje da podižemo kvalitet života u lokalnim sredinama i da se krećemo u smeru održivog razvoja, istakao je Goran Vesić ministar saobraćaja i infrastrukture.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Rusija je, prema najnovijim satelitskim snimcima, počela da uvodi interkontinentalnu balističku raketu RS-28 Sarmat u operativnu upotrebu, a postoji mogućnost da je oružje, poznato i kao „Sotona 2“, već opremljeno nuklearnim bojevim glavama i stavljeno u stanje pune borbene pripravnosti.
Voditeljka Minja Miletić osvrnula se na dešavanja sa konstitutivne sednice Narodne skupštine Republike Srbije i nastupe nove većine okupljene oko "Studentske liste", u ironičnom tonu komentarišući pozivanje na "plenume", blokaderske hvalospeve na račun rukovodstva parlamenta i oštre duele u skupštinskoj sali.
Na Aranđelovdan, prema narodnom verovanju, vremenske prilike nagoveštavaju kakva nas godina očekuje. Zato mnogi Srbi već od ranih jutarnjih sati gledaju u nebo, prate da li pada kiša, provejava sneg ili se pojavljuje sunce, verujući da svaki vremenski znak nosi posebnu poruku.
U Srbiji se ujutru očekuje mestimično magla, pre podne malo do umereno oblačno i suvo vreme, a sredinom dana novo naoblačenje sa jugozapada koje će u oblastima južnije od Save i Dunava uslovljavati kišu i lokalne pljuskove.
Tri saobraćajne nezgode dogodile su se u Nišu, a u njima je povređeno ukupno pet osoba, među kojima je troje dece uzrasta 15 godina. Jedna osoba zadobila je teške povrede, saopšteno je iz niške Hitne pomoći.
Mučenje žrtava pre ubistva jedan je od najbrutalnijih načina obračuna u kriminalnom svet, objašnjava kriminolog Ratomir Antonović, povodom suđenja u Španiji za stravično ubistvo Aleksandra Kolundžića u Marbelji.
Policija u Subotici rasvetlila je dve teške krađe i, po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva u Subotici, podneće krivične prijave protiv trojice osumnjičenih.
Najmanje tri osobe su poginule, 60 je povređeno, a hiljade kuća su uništene ili teško oštećene u razornoj oluji koja je pogodila grad Tupansireta, u brazilskoj saveznoj državi Rio Grande do Sul.
Ukrajina bi mogla da pokrene dve velike operacije protiv ruskih snaga, uključujući pokušaj zauzimanja Zaporoške nuklearne elektrane i novi prodor prema Kurskoj oblasti, upozoravaju ruski vojni komentatori, koji tvrde da se na pojedinim delovima fronta već primećuju pripreme za nove napade.
Iranska Revolucionarna garda saopštila je da je oborila američku vojnu bespilotnu letelicu MQ-9 Riper iznad Ormuskog moreuza, tvrdeći da je reč o čak 58. dronu ovog tipa koji su iranske snage uništile od početka sukoba sa Sjedinjenim Američkim Državama.
Ruska vojska izvela je tokom noći snažne napade bespilotnim letelicama na ukrajinsku energetsku infrastrukturu i pomorske transportne pravce, pogodivši termoelektranu, trafostanicu i teretni brod koji je, prema tvrdnjama Moskve, prevozio robu namenjenu ukrajinskoj vojsci.
Francusko tužilaštvo potvrdilo je danas pokretanje istrage protiv glumca Žerara Depardjea, pisca Mišela Uelbeka i reditelja Gijoma Niklua zbog sumnje na seksualno nasilje tokom snimanja filma "Thalasso" 2018. godine.
Na sceni Sava centra 16. januara 2027. godine nastupiće maestro Plasido Domingo, jedna od najvećih umetničkih ličnosti u istoriji operske umetnosti na poziv srpske istaknute srpske operske umetnice, soprana Marije Jelić, najavili su organizatori.
Devedesete godine prošlog veka smatraju se zlatnim dobom filmskih trilera. Bio je to period u kojem su priče postajale mračnije, psihološki kompleksnije, a režija i filmska tehnika sve preciznije.
Umesto oslanjanja na čudesne preparate, stručnjaci ukazuju na nekoliko važnih nutrijenata koji mogu doprineti boljoj seksualnoj funkciji. Neki od njih nalaze se u namirnicama koje većina ljudi svakodnevno koristi.
Srpska pravoslavna crkva i vernici 21. novembra obeležavaju Sabor Svetog arhangela Mihaila, ova krsna slava jedna je od najvećih u Srbiji, a među onima koji ovaj dan posebno obeležavaju nalaze se i poznati pevači sa domaće estrade.
Sin Lepe Brene Viktor Živojinović i njegova devojka Aleksandra uneli su prazničnu čaroliju u svoj luksuzni stan vredan 700.000 evra, koji se nalazi na 40. spratu zgrade na Novom Beogradu, a pažnju mnogih privukla je njihova neobična jelka.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.