Đedović Handanović: Memorandum u oblasti nuklearne energije - "vetar u leđa" domaćim stručnjacima, adakemskoj i naučnoj zajednici
Podeli vest
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović potpisala je danas, zajedno sa predstavnicima pet ministarstva i 20 fakulteta, naučnih instituta i energetskih preduzeća, Memorandum o razumevanju u oblasti primene razvoja nuklearne energije u Republici Srbiji.
Memorandum potpisan u prisustovu premijera Miloša Vučevića treba da omogući okupljanje stručnih kadrova iz zemlje i inostranstva koji će raditi na ispitivanju mogućnosti za uspostavljanje programa za mirnodopsku primenu nuklearne energije u Srbiji.
Prvi potpredsednik Vlade i ministar finansija Siniša Mali i ministarka rudarstva i energegike Dubravka Đedović Handanović potpisali su danas ugovore i sporazume kojima se zaokružuje finansiranje za sprovođenje novog programa sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) vrednog 40,5 miliona evra, kojim se uvode obnovljivi izvori energije u 10 toplana u Srbiji.
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović rekla je danas gostujući na televiziji „Happy“ da su usled jakog nevremena sve ekipe širom zemlje u stanju pripravnosti i da otklanjaju prekide u snabdevanju električnom energijom
02.07.2024
12:38
- Potpisivanjem Memoranduma želeli smo da povežemo ministarstva, naše akademske i naučne institucije, da im damo „vetar u leđa“ kako bismo bili u stanju da uopšte razmotramo korišćenje nuklearne energije u našoj zemlji. Tema snabdevanja energijom je pitanje i energetske i nacionalne bezbednosti i zato je važno da na stručan i posvećen način razmotrimo sve činjenice i da ne preskočimo nijednu stepenicu na tom putu, jer nemamo prostora za greške - rekla je Đedović Handanović na panelu "Huklearna energija od prošlosti do budućnosti", kojim je otpočela javna debata o mogućnostima za korišćenje nuklearne energije u Srbiji.
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović potpisala je danas izmene kolektivnog ugovora za "Elektrodistribuciju Srbije" kojom se povećava vrednost radnog sata za oko 8.600 zaposlenih u ovom preduzeću, čime će ukupno povećanje prosečne neto zarade u odnosu na prošlu godinu biti za oko 10 odsto
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović rekla je danas na završnoj sesiji međunarodnog savetovanja „Energetika 2024“ da su kritične mineralne sirovine neophodne za brži napredak u dekarbonizaciji energetskog sektora, i da se sa tim pitanjem ne susreće samo Srbija, već i zemlje Evrope i celog sveta.
28.06.2024
17:20
Ona je dodala da izrada preliminarne tehničke studije treba da obezbedi komparativnu analizu dostupnih tehnologija na tržištu, pokaže koje su prednosti i mane mogućih rešenja i koji su tehnički, ekonomski i tržišni parametri za gradnju nuklearnih elektrana.
- To su neophodni preduslovi za donošenje informisanih odluka u budućnosti, zajedno sa razvojem obrazovnih i naučnih programa, jačanja kapaciteta u našim institutima i stvaranjem regulatornog i institucionalnog okvira - rekla je ministarka.
Korišćenje nuklearne energije predviđeno i jednim od scenarija Integrisanog nacionalnog energetskog i klimatskog plana, kao i novom Strategijom razvoja energetike, gde se razmatra uvođenje nuklearnih elektrana u elektroenergetski sistem Srbije nakon 2040.
- I kroz izradu strateških dokumenata pokazali smo da smo svesni neophodnosti da sagledamo i mogućnost korišćenja nuklearne energije da bismo zadovoljili naše potrebe za energijom u uslovima kad postepeno izlazimo iz fosilnih goriva - dodala je ona.
Ona je naglasila da je u Srbiji od 1989. na snazi zakonska zabrana izgradnje nuklearnih elektrana, uvedena kao reakcija na akcident u Černobilju 1986.
- Međutim odredbe tog zakona ne odnose se na naučnoistraživačke i istraživačko-razvojne radove, rudarsko-geološke istražne radove, obrazovanje kadrova. Regulatorni uslovi su samo jedan od elemenata, postoji niz drugih koraka koje treba da sprovedemo da bismo mogli da donesemo informisanu odluku o nuklearnoj energiji. Struka je rekla da imamo temelj koji treba da razvijamo, pre svega u smislu razvoja stručnog znanja. Postoje smernice Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) o koracima i uslovima koje treba ispuniti, a imamo i potpisane sporazume i sa kompanijama koje su nosioci znanja i tehnologija u oblasti nuklearne energije. To je važno pre svega za razvoj stručnih znanja, a ne opredeljuje nas unapred za određenog partnera ili tehnologiju - navela je ministarka.
Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike
Sandra Dokić, državna sekretarka u Ministarstvu zaštite životne sredine rekla je da je korišćenje nuklearne energije značajno u kontekstu klimatskih politika Evropske unije koja je potpisivanjem Zelenog dogovora postavila cilj da do 2050. godine dostigne klimatsku neutralnost eliminisanjem emisija ugljen-dioksida.
Dodala je da se u Evropi 26 odsto električne energije proizvodi iz nuklearnih elektrana i da Poljska, visoko zavisna od uglja kao i Srbija, planira izgradnju šest nuklearnih reaktora za proizvodnju električne energije, kao i susedne zemlje poput Rumunije.
Dr Miroslav Trajanović, državni sekretar u Ministarstvu nauke, tehnološkog razvoja i inovacija istakao je da će to ministarstvo pružiti svu neophodnu podršku kako bi se unapredili profesionalni kapaciteti neophodni za izgradnju nuklearnih elektrana za proizvodnju električne energije. Dodao je da se nuklearna energija može koristiti u energetici, medicini i nauci i da su brojne evropske zemlje, ranije skeptične po pitanju primene, odlučile da koriste nuklearnu energiju u različitim oblastima.
Đurica Tankosić, međunarodni ekspert, rekao je da je naša zemlja još osamdesetih godina prošloga veka imala ambicije da gradi nuklearna postrojenja za proizvodnju električne energije i da je potrebno nastaviti tamo gde smo stali 1985. godine.
Kada je reč o ljudskim kapacitetima, Tankosić je naglasio da za razliku od zemalja poput Egipta, Bangladeša i Jordana koje već razvijaju nuklearne programe, Srbija ima veći tehnološki i resursni potencijal.
Miodrag Mesarović, međunarodni ekspert, rekao je da se danas u 32 zemlje u svetu nuklearna energija koristi za proizvodnju električne energije, u kojima je izgrađeno 438 elektrana instalisane snage 392.000 MW. Dodao je da veliki broj zemlja ima ambiciju da uđu u nuklearni program i da su se svetski zvaničnici zbog energetske tranzicije opredelili da utrostruče kapacitete do 2050. godine.
Potpisnici Memoranduma su Institut za nuklearne nauke Vinča, JP "Nuklearni objekti Srbije", Direktorat za radijacionu i nuklearnu sigurnost i bezbednost Srbije (SRBATOM), Srpsko nuklearno društvo, Institut za fiziku, Fizički fakultet, Prirodno matematički fakultet u Novom Sadu, Prirodno matematički fakultet u Kragujevcu, Elektrotehnički fakultet (ETF), Mašinski fakultet, Tehnološko-metalurški fakultet iz Beograda, Fakultet tehničkih nauka u Novom Sadu, Elektrotehnički institut Nikola Tesla, Fakultet za fizičku hemiju, Biološki fakultet, Građevinski fakultet, Ekonomski fakultet, Medicinski fakultet. Memorandum su, pored Ministarstva rudarstva i energetike, potpisali i Ministarstvo nauke, tehnološkog razvoja i inovacija, Ministarstvo prosvete, Ministarstvo zaštite životne sredine, Ministarstvo zdravlja, kao i preduzeća "Elektroprivreda Srbije" i "Elektromreža Srbije".
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Prvi potpredsednik Vlade i ministar finansija Siniša Mali i ministarka rudarstva i energegike Dubravka Đedović Handanović potpisali su danas ugovore i sporazume kojima se zaokružuje finansiranje za sprovođenje novog programa sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) vrednog 40,5 miliona evra, kojim se uvode obnovljivi izvori energije u 10 toplana u Srbiji.
Ukrajinske snage izgubile su oko 5.500 jedinica zapadne vojne opreme u Kurskoj oblasti, čija je ukupna vrednost procenjena na oko 7,8 milijardi dolara, pokazuju proračuni agencije Sputnjik, zasnovani na podacima ruske grupe snaga „Sever“ i javno dostupnim informacijama o tržišnoj vrednosti vojne opreme.
Nevladina organizacija CRTA saopštila je da više veruje iskustvu hiljada građana nego predsedniku Srbije i stranoj tajnoj službi čiji je izveštaj on juče objavio.
Ljuban Karan, potpukovnik kontraobaveštajne službe i Zoran Spasić iz Centra za međunarodnu i bezbednosnu politiku gostujući u Info jutru komentarisali su izveštaj FSB o korišćenju zvučnog topa na protestima blokadera 15. marta.
Gosti Info jutra Miroslav Čučković, član Predsedništva SNS i Predrag Jeremić, urednik informative Pink.rs komentarisali su sednicu Skupštine Srbije, ali i druge aktuelne teme. Dve srednje škole počinju sa radom posle praznika.
Večeras od 19 sati na Informer televiziji, domaćin otvorenog studija, Igor Ćurčić, ugostiće prof. dr Miću Živojinovića, pukovnika u penziji, kao i Sulejmana Spaha, predsednika udruženja Srba muslimanske veroispovesti.
Vest naučnika da je kolosalna lignja po prvi put snimljena živa u svom prirodnom staništu, uznemirila je javnost, iako se o ovoj vrsti zna još od dvadesetih godina prošlog veka!
Sa bolešću zgrušavanja krvi - hemofilijom, u svetu živi oko 218 hiljada ljudi, a u Srbiji više od 700, saopštili su stručnjaci na jučerašnjoj konferenciji povodom obeležavanja Svetskog dana hemofilije.
Nakon usvajanja Uredbe o subvencionisanju odmora u Srbiji putem vaučera počele su i prijave ugostiteja koji će svoje smeštajne kapacitete staviti na raspolaganje korisnicima vaučera.
Dve osobe su poginule, a tri su teško povređene u stravičnoj saobraćajnoj nesreći koja se večeras dogodila kod Brezova Polja, na magistralnom putu Bijeljina–Brčko.
Dve osobe su poginule, a tri su teško povređene u saobraćajnoj nesreći koja se dogodila večeras kod Brezova Polja na magistralnom putu Bijeljina–Brčko.
Vujadin Pejanović (34), zvani Vule Balavi, koji se smatra jednim od najistaknutijih članova kriminalne grupe Dušana Stojanovića Keke, ubijen je 17. aprila 2012. godine u sačekuši ispred novobeogradskog kafića "Ki Largo".
Crvena zvezda je korak bliže direktnom plasmanu u plej-of kvalifikacija za Ligu šampiona, nakon što je Mitjiland pobedio Kopenhagen rezultatom 4:2 u derbiju danske Superlige.
Aleksandar Mitrović nastavio je golgeterski niz u Saudijskoj Arabiji, učestvujući sa golom i asistencijom u pobedi Al Hilala nad Al Kalejom rezultatom 3:0 u okviru 28. kola Saudi Pro lige.
U noći između 13. i 14. aprila ruske snage izvele su precizne udare na objekte u pograničnom delu Ukrajine, a meta su, prema tvrdnjama proruskih izvora, bili centri za planiranje operacija koje koriste strani vojni savetnici, posebno iz Velike Britanije.
Vrhovni sud Rusije zvanično je suspendovao zabranu delovanja talibanskog pokreta, čime je otvoren put za moguću formalnu saradnju Moskve sa trenutnim vlastima u Avganistanu, prenela je agencija RIA Novosti.
Na kampusu Univerziteta Florida u Talahasiju dogodila se pucnjava u kojoj je, prema prvim informacijama, ranjeno najmanje četiri osobe. Na lice mesta brzo su stigle hitne službe i vatrogasci.
Ruske snage sve češće izvode masovne napade sa više stotina vojnika i desetinama oklopnih vozila, što bi moglo značiti napuštanje dotadašnje taktike manjih pešadijskih upada, saopštila je ukrajinska vojska, prenosi agencija Rojters.
Kiril Kazakov, glavni urednik lista Minski kurir i jedan od najbližih propagandista predsednika Belorusije Aleksandra Lukašenka, javno je predložio pripajanje dela poljske teritorije Belorusiji. Ovu izjavu dao je u emisiji koju vodi Rigor Azarjonok.
Bred Pit otkrio je da se bori s poremećajem koji mu otežava život. Naime, slavni glumac ne prepoznaje lica ljudi, a to stanje naziva se prozopagnozija.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar