U prvim decenijama 20. veka samo je šačica najbogatijih ljudi u Srbiji sebi mogla da priušti automobil. Ta industrija bila je tek u povoju, vozila je bilo malo i bila su jako skupa.
Da ste kojim slučajem početkom 20. veka živeli u Beogradu i bili dovoljno bogati da posedujete automobil, makar bili i čeličnog zdravlja, svakodnevno biste posećivali apoteke. Zašto? Jednostavno zato što su apoteke bile jedina mesta gde je bilo moguće kupiti - benzin! A bez benzina vaš auto, ma koliko skup i napredan za ono vreme bio, ne bi stigao daleko!
Zabeleženo je da je prvi automobil u Beograd stigao 3. aprila 1903. godine. Bio je marke "Nesselsdorf", tipa B, i kupio ga je Boža Radulović, bogati beogradski veleposednik, direktno iz fabrike za 12 hiljada kruna koliko je u tom momentu u srpskoj prestonici koštala i kompletno opremljena kuća i to u kakvom boljem delu grada.
Ipak, koliko god bogati i uticajni prvi vlasnici automobila u Srbiji bili, vrlo brzo su se suočili sa jednim nepremostivim problemom - Gde nabaviti benzin? Jer, u čitavoj kraljevini nije postojala nijedna benzinska pumpa!
Rešenje za ovaj nepredviđeni problem bilo je krajnje neočekivano.
Foto: facebook.com
Po benzin u – apoteku?!
Prva apoteka u Beogradu otvorena je još 1830. godine i do početka 20. veka ljudi su se već bili navikli da tu kupuju lekove, ali i ne samo njih! Tadašnje apoteke imale su prilično širok spektar proizvoda koji je, osim lečenja, mogao poslužiti i u domaćinstvu. Na tom spisku nalazio se i benzin koji se prodavao u malim, staklenim flašama i, mimo medicine, uglavnom služio za skidanje fleka sa odeće i za punjenje upaljača (ko je imao sreće da ga poseduje).
I sad… ako je automobil bio dizelaš, njegovo pokretanje bilo je u neku ruku lakše. Petroleja je u ono vreme bilo u svakoj prodavnici mešovite robe jer se koristio za osvetljenje. Međutim, ako je vašem skupocenom ljubimcu bio je potreban benzin, jedino rešenje je bilo da krenete od apoteke do apoteke i kupujete njihove celokupne zalihe benzina koji na sve to nije bio uopšte jeftin.
Osim što je koštao pravo malo bogatstvo, ovaj benzin bio je i prilično upitnog kvaliteta, pa se smatra da zbog toga prvi automobili na ulicama Srbije nikada nisu mogli da razviju brzine koje su mogli po evropskim drumovima. Ipak, njihovi vlasnici nisu imali izbora.
Srećom po njih, priča o automobilima, benzinu i pumpama u Srbiji, tek je počinjala.
Foto: facebook.com
Točilac i pumpa - Revolucija u razvoju naftne industrije!
Sa porastom broja automobila u Srbiji, rasle su i muke njihovih vlasnika da nabave dovoljne količine benzina. Sporo, ali postepeno, sazrela je svest da prodaja po apotekama jednostavno više ne zadovoljava potrebe rastuće industrije.
I tako je, nakon Prvog svetskog rata, kod kafane "Topola", na uglu ulica Kralja Aleksandra i Dečanske (na današnjem Trgu Nikole Pašića, pa u pravcu skupštine, otprilike na mestu gde stoje žardinjere sa cvećem) postavljena prva benzinska stanica.
Ok, stanica je možda prevelika reč! Ispravnije bi bilo reći da je tu postavljen stub na kome se nalazila brodska pumpa ispod koje je bilo postavljeno bure sa benzinom pored kog je po ceo dan sedeo točilac i čekao mušterije.
Ako biste želeli da kupite benzin, došli biste tu i onda bi zaposleni iz bureta ispumpavao benzin u posudu sa skalom u litrima na vrhu stuba i onda odatle crevom sipao u rezervoar automobila. Čitav postupak bio je prilično dug i naporan, ali je nakon nekadašnjeg celodnevnog skupljanja bočica po apotekama, ipak predstavljao revoluciju.
U skladu sa platežnom moći onih koji su sebi u to vreme mogli da priušte automobil, i benzin je bio prilično skup, ali to nije sprečilo razvoj. Ubrzo su po čitavom Beogradu krenule da "niču" benzinske pumpe, a počelo je i "tržišno nadmetanje" među različitim dobavljačima koji su nudili različite "marke" benzina.
Hiljade ljudi zatvorilo je oči kada je američki hirurg Majkl De Bejki iz Hjustona u operacionoj sali Druge hirurške klinike u Beogradu malenom automatskom testerom presekao grudnu kost svom pacijentu uživo na televiziji.
Najagresivniji negatori istorije, okupljeni u Društvu za istraživanje trostrukog logora Jasenovac, izdali su nedavno novu knjigu izvesnog Josipa Pečarića o devet godina aktivnosti, sa glavnim ciljem da se "dokaže" da je najveće stratište iz epohe NDH samo mit.
Mnogi građani Srbije Novu godinu dočekuju dva puta – po zvaničnom gregorijanskom i, 13 dana kasnije, po julijanskom kalendaru, iako je "revidirani" ili "novi julijanski kalendar" čiji je tvorac srpski naučnik Milutin Milanković najprecizniji u odnosu na tropsku godinu.
Veruje se da je na prostoru današnje krečnjačke zaravni u okolini Raške i Starog Vlaha nekada postojalo veliko jezero. Legenda kaže da je upravo na tom mestu, na najvećoj visoravni Balkana, Sveti Đorđe ubio aždaju. Danas uspomenu na slavnu prošlost čuvaju venci sedam planina, bistra voda četiri reke veličanstvene Pešterske visoravni.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Hiljade ljudi zatvorilo je oči kada je američki hirurg Majkl De Bejki iz Hjustona u operacionoj sali Druge hirurške klinike u Beogradu malenom automatskom testerom presekao grudnu kost svom pacijentu uživo na televiziji.
Stravičan zločin protiv istine i ljudskosti odigrao se na društvenoj mreži Iks, gde je zbog najprljavije kampanje laži i linča tragično okončan život mladog policijskog službenika Vasilija Lalovića (33).
Ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić izjavio je da je policajac Vasilije Lalović izvršio samoubistvo nakon brutalnih lažnih optužbi i napada blokadera i opozicionih partija na njega i njegovu porodicu.
Lider SNS-a Miloš Vučević reagovao je na nezapamćeni izliv mržnje i otvoreni poziv na linč predsednika Srbije Aleksandra Vučića i ministra Darka Glišića.
Nakon što je blokaderska NVO CRTA izašla u javnost sa famoznim istraživanjem po kom blokaderi imaju 10 odsto prednosti u odnosu na Srpsku naprednu stranku i predsednika Aleksandra Vučića, srpsku političku scenu zapljusnuo je talas priznanja da je to istraživanje lažno.
Član Glavnog odbora SNS dr Uglješa Mrdić oštro je reagovao na umobolne objave blokadera povodom tragične smrti policajca Vasilija Lalovića ali i strahovitog poziva na linč predsednika Vučića i ministra Darka Glišića.
U najnovijoj epizodi emisije „Na merama“ videćete šta je to rastužilo perjanicu Đilasove stranke Borka Stefanovića, gde voli da boravi propali političar Srđan Milivojević, kuda se to zaputio samozvani revolucionar Aleksandar Jovanović Ćuta, kako vreme provodi bivša ministarka zdravlja Danica Grujičić...
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" videli ste gde najviše voli da “dokoniše” blokaderski profesor Jovo Bakić, kako penzionerske dane provode blokaderi Dušan Petričić i Žarko Korać, o čemu “pripoveda” blokaderski analitičar Cvijetin Milivojević, zašto je samozvani revolucionar Predrag Voštinić teški licemer, sa kime je to u društvu bila glumica blokaderka Anđelka Prpić...
Snežana Paunović, ministarka državne uprave i lokalne samouprave gostujući u Info jutru objasnila je zašto se našla na udaru različitih struktura na Kosovu i Metohiji, ali i u centralnom delu Srbije.
Zaplena više od 770 kilograma čistog kokaina u italijanskoj luci Vado Ligure, u regionu Ligurija, privukla je ogromnu pažnju tamošnjih medija. Pored činjenice da je reč o jednoj od najvećih zaplena u poslednje vreme, pažnju istražitelja privukao je nesvakidašnji detalj — na velikom broju paketa nalazile su se nalepnice sa zastavom Srbije.
Radnica V. R. (61) teško je povređena nakon što je pala kroz otvoreni prostor sa trećeg na drugi sprat magacinskog dela objekta preduzeća "Put Gross" u Bijelom Polju.
Potpredsednik Vlade Republike Srbije i ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić izjavio je da su pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, UKP, Službe za borbu protiv organizovanog kriminala, u saradnji sa Službom za kriminalističko-obaveštajni rad i PU u Požarevcu, uhapsili dve osobe kod kojih je pronađena veća količina droge.
Jedan od osumnjičenih u istrazi o sabotaži gasovoda "Severni tok" je tokom prisluškivanog telefonskog razgovora priznao da je radio za Službu bezbednosti Ukrajine (SBU).
Dok se u Ukrajini šire tvrdnje da je predsednik Volodimir Zelenski smenio glavnokomandujućeg Oružanih snaga Ukrajine Oleksandra Sirskog, na frontu se desio težak udarac koji je definitivno pojačao pritisak na vojni vrh.
Bivši ukrajinski ministar odbrane Mihail Fedorov mogao bi da se priprema za obračun sa predsednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim i kandidaturu za najvišu državnu funkciju.
Vilem Defo otkrio je da mu je uloga Isusa Hrista u filmu "Poslednje Hristovo iskušenje" bila fizički najzahtevnija u karijeri, a da je zbog nje privremeno i oslepeo.
Mračno kupatilo i visoka vlaga nisu prepreka, već idealno okruženje za prave sobne biljke. Zaboravite na plastično cveće, uz samo pet pažljivo odabranih vrsta.
Pevačica i nekadašnja rijaliti učesnica, Milica Dugalić, pojavila se u Šimanovcima na žurki Elite, te je pokazala da se oseća i izgleda odlično uprkos bitki koju vodu sa opakom bolešću.
Bivša učesnica "Elite 7" Marijana Zonjić pojavila se na proslavi nakon superfinala "Elite 9" u društvu čoveka sa kojim ima dete, i ovo je prvi put da se pojavila sa njim u javnosti.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.