TROVANJE, OŠTEĆENJE ORGANA, NERVNOG SISTEMA... Ovo je samo delić onoga što izazivaju teški metali iz smeća! REŠENJE POSTOJI
Podeli vest
Da li vam se nekada dogodilo da ste ubrali jabuku u voćnjaku na koji ste usput naišli? Protrljali ste je malo da skinete prašinu i taman da je zagrizete, pogled vam pade na padinu odmah ispod voćnjaka. A tamo, prava deponija. I to ne tako mala... Odmah ste bacili voćku i pobegli glavom bez obzira.
Ne samo da je prizor gadan, već je uticaj nesanitarnih opštinskih i divljih deponija na zdravlje ljudi poguban. Smeće koje je odloženo na nepropisan način i na mesta koja za to nisu predviđena ostavljaju trajne posledice kako na životnu sredinu, tako i na zdravlje čoveka.
Naime, na deponijama se generišu brojne čestice koje narušavaju ravnotežu materija u vazduhu, a koje mogu dospeti u površinske i podzemne vode.
Svaki stanovnik Srbije u proseku proizvede 1,17 kilograma dnevno, odnosno 0,43 tone otpada godišnje. Verovali ili ne, više od 80 odsto tog smeća završi na takozvanim divljim deponijama.
10.04.2022
09:00
Najopasniji su teški metali. Jedan od njih je kadmijum koji može da se akumulira u telu i dovede do trovanja organizma. Rastvorljiva jedinjenja kadmijuma, nakon što se apsorbuju u krv, utiču na nervni sistem, jetru i bubrege, a hronično trovanje dovodi do anemije i razaranja kostiju. Hrom utiče na nivo šećera u krvi, a bakar izaziva mučninu, povraćanje, bolove u stomaku, dijareju, bolove u mišićima, nenormalna mentalna stanja, glavobolju i smanjenje imunog odgovora. Olovo može da ošteti mozak i bubrege, a nikl koji je veoma toksičan metal, utiče na sluzokožu i respiratorni i digestivni sistem. Cink utiče na varenje, izaziva glavobolju, vrtoglavicu, umor, halucinacije, a opasni su i ksenobiotici, aromatični ugljovodonici, fenoli...
Pored zdravstvenih problema, taloženjem ovih teških metala ili aktiviranjem raznih hemijskih procesa na deponijama može doći do požara, zagađenja vazduha, ali i voda. Nekontrolisana procedna voda, odnosno ona koje se proceđuje iz tela deponije, a sastoje se od kiše, vode dospele sa strane ili vode nastale u samom telu deponije, meša se sa površinskom i podzemnim vodama i tako je kontaminira. Zagađena površinska voda može prouzrokovati negativne efekte po floru i faunu smanjenjem biodiverziteta i populacije osetljivih vrsta. Uz to, zagađene površinske vode ne mogu se koristiti za ljudske potrebe, a ograničena im je upotreba i u poljoprivredi.
Kako to izgleda u praksi? Ukoliko se u neposrednoj blizini smetlišta, odnosno divlje deponije nalazi neko poljoprivredno dobro ili potok ili reka, štetne čestice iz vazduha dopiru do tog zemljišta i zagađaju ga. Istovremeno, putem procedne vode, sve štetne materije prodiru u zemljište i rečne tokove. Korišćenjem takve vode za zalivanje dodatno se zagađuje poljoprivredno zemljište. Ako se žitarice, voće i povrće sa tih njiva i voćnjaka koriste u ishrani, štetne materije unećemo u organizam. Posledice po zdravlje su nemerljive.
Šokantni podaci
Dok su nesanitarne opštinske deponije ipak pod kontrolom lokalnih javno komunalnih preduzeća, divlje deponije su potpuno van kontrole i na njima završi oko 20 odsto generisanog komunalnog otpada u Srbiji.
Ako se tome doda i podatak Agencije da je u Srbiji u 2020. godini generisano 2,95 miliona tona otpada, što je slikovito rečeno blizu 300.000 teretnih vagona otpada i da bar petina završi na divljim deponijama, onda su jasne razmere problema i moguće posledice koje bi ovakvo nekontrolisano bacanje otpada moglo imati.
Procenjuje se da je u proteklih 10 godina u proseku odloženo oko 80.000 tona opasnog otpada na deponije predviđene za neopasan otpad. I to je alarm koje sve treba da nas probudi!
Najugroženiji su ljudi koji žive u neposrednoj blizini divljih deponija jer, pored opasnosti od štetnih materija koje se unose putem ishrane, njima preti i aerozagađenje. Štetne materije u vazduhu utiču na češću pojavu respiratornih bolesti, posebno kod osetljivih grupa u koje spadaju deca. U zavisnosti od sastava štetnih materija, udisanje zagađenog vazduha može uticati i na druge organe.
Širenjem putem vazduha i vode, kao i unošenjem kontaminiranih namirnica, opasnost postoji i za ostalo stanovništvo. Zato je suštinsko pitanje kako rešiti ovaj problem. Ulaganje u infrastrukturu i poštovanje zakona prvi su koraci.
Podsetimo, Srbija se guši u otpadu, a ako je verovati podacima Agencije za zaštitu životne sredine da je na teritoriji cele zemlje prijavljeno više od 3.000 divljih deponija. Na tim deponijama otpad se baca nekontrolisano i to najčešće na obalama reka, obodima puteva i u seoskim sredinama gde odnošenje otpada nije organizovano.
Tamo gde otpad organizovano odnose lokalna javno komunalna preduzeća, on najčešće završi na jednoj od 123 opštinske nesanitarne deponije koje nisu u skladu sa standardima životne sredine. Strategijom o upravljanju otpada predviđeno je zatvaranje i rekultivisanje tih deponija nakon što bude izgrađena kompletna infrastruktura za upravljanje otpadom.
Na opštinskim nesanitarnim deponijama odlaže se otpad bez prethodnog tretmana i njegova količina povećava se svake godine. Na deponijama, uključujući 11 sanitarnih izgrađenih po svim standardima, ukupno završi oko 80 odsto svog komunalnog otpada u Srbiji. Prema poslednjim podacima, iz 2020. godine, reciklirano je svega 455.457 tona ukupno skupljenog komunalnog otpada, svega 15,47 odsto.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Svaki stanovnik Srbije u proseku proizvede 1,17 kilograma dnevno, odnosno 0,43 tone otpada godišnje. Verovali ili ne, više od 80 odsto tog smeća završi na takozvanim divljim deponijama.
Poljska je zvanično podnela prijavu za učešće u programu Nuclear Sharing i nije je povukla, potvrdio je zamenik ministra nacionalne odbrane Poljske Pavel Zalevski.
Evropa postaje zavisna od ruskog đubriva kao što se dogodilo sa gasom, piše američki list "Fajnenšel tajms", pozivajući se na jednog od najvećih proizvođača đubriva za poljoprivredne kulture Svejna Torea Holzetera.
Kandidat pokreta Kreni-promeni za gradonačelnika Beograda Savo Manojlović izjavio je, gostujući na opozicionoj N1, kako opozicija samo priča o krađi izbora, a sedi u Skupštini i prima milione.
Kandidat pokreta Kreni-promeni za gradonačelnika Beograda Savo Manojlović izjavio je, gostujući na opozicionoj N1, da treba dopreti do što većeg broja ljudi koji nemaju prilike da gledaju ovu "kanalizaciju".
Brajan Brković iz pokreta "Bravo" poznat po svojim antisrpskim stavovima, te skrnavljenu srpske zastave najavio kako ide "zajedno i jako" sa Milošem Jovanovićem.
Mandatar za izbor Vlade Srbije Miloš Vučević ocenio je danas da priča dela opozicije o bojkotu izbora za njega nije ništa drugo osim rašomonijada i ocenio da to što neko bira gde će izaći, a gde neće ne znači ništa drugo osim da procenjuju gde bi možda mogli da pobede i gde mogu da kontrolišu svoje odbore.
Mandatar za sastav Vlade Srbije Miloš Vučević rekao je tokom predstavljanja svog ekspozea u Skupštini Srbije da će Beograd ostati posvećen dijalogu sa Prištinom.
Mandatar za sastav Vlade Srbije Miloš Vučević poručio je danas da će njegova vlada biti vlada kontinuiteta i da će održavati dobre odnose sa svim susedima, kao i da će njena politika biti politika mira.
U crkvi Svetog Marka u Beogradu danas je služen parastos poginulim Srbima u zločinačkoj akciji hrvatske vojske i policije „Bljesak“ izvedene 1995. godine.
Danas je 1. maj, ali je i Velika sreda koja se obeležava sasvim suprotno bez muzike, mrsne hrane i uz post, molitvu i tihovanje. Odluka mnogih da danas ipak roštiljaju ribu navela je oca Predraga Popovića da progovori o ovom i iznese stav.
Ambasador Narodne Republike Kine u Srbiji Li Minga izjavio je danas da će poseta predsednika Si Đinpinga Srbiji za nekoliko dana biti važna prekretnica koja će otvoriti novo poglavlje u istoriji srpko-kineskih odnosa.
U Info jutru o prijemu lažne države u Savet Evrope i kršenju međunarodnog prava, govorio je Veljko Odalović predsednik Vladine komisije za nestala lica.
Lider Srpske napredne stranke Miloš Vučević predstavio je juče, na sednici Predsedništva stranke sastav nove vlade. O tome, ali i mnogim drugim temama u Kolegijumu Informera govorio je medijski stručnjak Nebojša Krstić.
O sramnoj rezoluciji o nepostojećem genocidu u Srebrenici, kao i o pravoj istini se zapravo dogodilo u tom mestu, govorio je u Info jutru dr Vojislav Šešelj, lider SRS.
Krajem ovog proteklog meseca policija je uhapsila D. B. (39) iz Alibunara, zbog sumnje da je golim rukama zadavio nevenčanu ženu D. S. (42), koja je navodno bila trudna!
Policajci u Nišu uhapsili su I. V. (37) iz ovog grada zbog postojanja osnova sumnje da je zajedno sa I. L. (39) pretukao muškarca (40). Potom je kako se sumnja I.V nožem izbo I.L. te mu se na teret stavlja i krivično delo pokušaj ubistva.
Na današnji dan pre tačno godinu dana Kosta Kecamović je uzeo dva očeva pištolja i municiju i stavio ih u svoj školski ranac, a onda je kobnog 3. maja tim oružjem ubio devet učenika i radnika obezbeđanja OŠ "Vladislav Ribnikar" na Vračaru.
Trener fudbalera Partizana Albert Nađ imenovan je pre dva dana za šefa stručnog štaba crno-belih i tom prilikom potpisao je ugovor na godinu i po dana. Međutim, to suštinski ne mora ništa da znači i od više faktora zavisi koliko će se Nađ zaista zadržati na poslu o kojem je sanjao.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić prisustvovao je ceremoniji početka radova na izgradnji Nacionalnog fudbalskog stadiona u Surčinu i otkrio da će na njemu biti odigrano finale Lige Evrope 2028. godine.
Utakmica Olimpijakosa i Barselone u Atini donela je pregršt uzbuđenja, produžetak, dramu u poslednjoj sekundi, bes domaćih navijača i igrača zbog sudijskih odluka, ali i blokadu sezone!
Izgradnja Nacionalnog fudbalskog stadiona u Surčin, u okviru kompleksa EXPO 2027, počela je danas polaganjem kamena temeljca, a srpski reprezentativci su se prisutnima obratili video porukama.
Srećan sam što prisustvujem ostvarenju sna, a to je početak izgradnje Nacionalnog stadiona u Srbiji, poručio je selektor fudbalske reprezentacije Dragan Stojković Piksi.
Najmanje 63 osobe su uhapšene tokom protesta protiv predloga zakona o "stranim agentima" u Tbilisiju, a šest policajaca je povređeno u sukobima, saopštilo je ministarstvo unutrašnjih poslova Gruzije.
Predsednik Hrvatske Zoran Milanović ocenio je nedavno da je Hrvatska "dno EU" u poređenju sa bivšim socijalističkim državama i da je jedino lošija Bugarska.
Veliki broj njujorških policajaca ušao je u utorak uveče na Univerzitet Kolumbija i priveo oko 50 propalestinskih demonstranata, nekoliko sati nakon što je gradonačelnik Njujorka poručio da protest studenata koji dve nedelje paralizuje tu obrazovnu instituciju "mora odmah da se okonča".
Bliži nam se najradosniji hrišćanski praznik Vaskrs kada na veliki petak porodice simbolično farbaju jaja. A da li vodite računa koliko jaja farbate i znate li da li je paran ili neparan broj?
Popularna Nišlijka, Miljana Kulić, nikako ne može da se pomiri sa tim što njen sin Željko ne viđa oca, pa je smislila kako da ih, ukoliko njeni roditelji dozvole, spoji.
Slobodan Katanić Barbika svojevremeno se pojavio na audiciji za popularno takmičenje "Zvezde Granda" i svojom pojavom je privukao veliku pažnju javnosti.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.