Poslednjih godina sve više se govori o brizi za životnu sredinu. Među svim ekološkim temama koje skreću pažnju građana Srbije posebno se izdvajaju ružne slike divljih deponija koje stižu iz raznih krajeva naše zemlje
Kada pitate građane ko je kriv za to, oni kažu da su odgovorni državni i lokalni organi nadležni za upravljanje otpadom, koji su zakazali. Kad pitate institucije, oni će krivicu prebaciti na neodgovorne građane koji svoj komunalni otpad bacaju gde stignu. Istina je negde između. Krivi smo svi pomalo.
Premda je primarna separacija otpada u našoj zemlji regulisana zakonom, što znači da su domaćinstva, preduzeća i svi drugi proizvođači komunalnog otpada dužni da plastiku, papir, staklo i metal odlažu u za to posebno predviđene kontejnere, u praksi ovo jednostavno ne funkcioniše.
Foto: IC Žitište
Niti ima dovoljno svih tipova kontejnera (u mnogim manjim mestima nema ni dovoljno običnih kontejnera, pa ni kanti za smeće), niti su građani uvek motivisani da svoj otpad sortiraju. Pored toga, lokalne samouprave se suočavaju sa nedostatkom vozila za prevoz, nedovoljnom učestalošću odnošenja otpada i neadekvatnim rutama kretanja vozila. Sve to je doprinelo da ne postoji sistemski organizovano odvojeno sakupljanje, sortiranje i reciklaža.
Alarmantne brojke
Prema podacima Agencije za zaštitu životne sredine, samo tokom 2020. godine generisano je 2,95 miliona tona komunalnog otpada. Ukupno je sakupljeno i odloženo 2,34 miliona tona, a od tog broja je na regionalne sanitarne deponije odloženo 558.568 tona otpada, što je samo 19 odsto od ukupne proizvedene količine. Reciklirano je 455.457 tona, odnosno 15,45 odsto komunalnog otpada. Srednja dnevna količina otpada je 1,17 kg po stanovniku, što je 0,43 tone godišnje. Nažalost, tretman otpada pre odlaganja na deponije praktično ne postoji.
S druge strane, Vlada Republike Srbije je početkom godine usvojila Program upravljanja otpadom za period 2022-2031, kojim se obavezala da će se po pitanju otpada uskladiti sa propisima EU. Međutim, u ovom momentu u našoj zemlji postoji svega deset regionalnih i dve lokalne sanitarne deponije za odlaganje komunalnog otpada koje su izgrađene u skladu s tim propisima. Pritom, na njima ne završi ni 20% od ukupno 2,95 miliona tona otpada koji proizvedemo za godinu dana. Sve ostale opštinske deponije, kojih ima nešto više od 120, nisu u skladu sa važećim standardima zaštite životne sredine, a još manje su to u proseku oko 3.500 divljih deponija, koje često niču širom naše zemlje, uprkos naporima nadležnih službi da ih uklone.
Foto: RINA
Za početak, država bi trebalo da se pozabavi time da se svuda u zemlji izgrade isključivo sanitarne deponije, kako je to i planirano, koje bi obuhvatile više naselja i gradova. Takođe, na državnim i lokalnim samoupravama je da obezbede adekvatnu opremu za javno komunalna preduzeća i dovoljan broj kontejnera za različite namene, kao i da pokrenu sistemske akcije i kampanje, kojima bi se građani motivisali da počnu separaciju otpada već u svom domu.
Komunalni otpad kao energetski resurs
Samo deponovanje bez ikakvog tretmana komunalnog, industrijskog i drugih vrsta otpada, čak i na najuređenijim deponijama nije dugoročno rešenje. Sav taj otpad predstavlja neiskorišćene resurse. Osim toga što se deo otpada može dalje reciklirati, on je i fantastičan energetski resurs, veoma koristan u uslovima energetske krize. Upotreba čvrstog otpada u energetske svrhe je obnovljivi, održivi i cirkularni način na koji se rešavaju dva važna pitanja, problem sve veće količine otpada koji završi na deponijama i proizvodnje električne energije.
Srbi ne mogu da se pohvale pravilnim odnosom prema otpadu. O tome najbolje svedoče divlje deponije, kojih u našoj lepoj zemlji ima više od 3.500. Ako se tome doda i više od 120 opštinskih deponija, koje nisu u skladu sa standardima životne sredine, onda je slika potpuna. A koliko smo svesni činjenice da divlje deponije predstavljaju ogorman rizik po naše zdravlje?
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Srbi ne mogu da se pohvale pravilnim odnosom prema otpadu. O tome najbolje svedoče divlje deponije, kojih u našoj lepoj zemlji ima više od 3.500. Ako se tome doda i više od 120 opštinskih deponija, koje nisu u skladu sa standardima životne sredine, onda je slika potpuna. A koliko smo svesni činjenice da divlje deponije predstavljaju ogorman rizik po naše zdravlje?
Najnovije istraživanje agencije "Faktor plus", rađeno na uzorku od 986 ispitanika u periodu od 16. do 20. septembra, potvrdilo je potpunu dominaciju i nesalomivu podršku koju u narodu uživa politika predsednika Aleksandra Vučića i Srpske napredne stranke.
Elif Eralp (45), advokatica turskog porekla i kandidatkinja Levice, predvodila je svoju stranku na izborima u Berlinu, na kojima je osvojila 25,7 odsto glasova. Ukoliko uspe da formira većinu u pokrajinskom parlamentu, mogla bi da postane gradonačelnica nemačke prestonice.
Nosilac blokaderske liste na predstojećim izborima, Ilija Srdanović, inače osvedočeni siledžija i nasilnik koji maltretira žene, postao je predmet smehotresne prozivke na društvenim mrežama, a u pitanju je čovek koji pretenduje da bude premijer Srbije.
Urnebesan snimak na kom se vidi propali košarkaš i blokader sa dna kace Vladimir Štimac zajedno sa glavnim urednikom Informera Draganom J. Vučićevićem u Kolegijumu naše televizije, izazvao je haos na društvenim mrežama.
Balkanski dželat i premijer lažne države Aljbin Kurti iskoristio je margine 81. zasedanja Generalne skupštine UN u Njujorku za nastavak svoje otrovne kampanje i direktne napade na suverenitet i teritorijalni integritet Srbije!
Nezaustavljivi u svojoj mržnji i potpunom rastrojstvu jer znaju da ih na izborima 25. oktobra čeka istorijski debakl, blokaderi su ponovo izabrali svoju omiljenu metu, ženu i novinarku!
Nemanja Karović, kandidat blokaderske liste i gost u sinoćnjoj emisiji "Utisak nedelje" na tajkunskoj televizijji, sam je sebe i svoje političke partnere uhvatio u laži!
Večeras je u najgledanijem sportskom rijalitiju na svetu Exatlon Srbija održana napeta borba za luksuznu vilu u kojoj je pobedu odneo Crveni tim rezultatom 10:7.
Takmičar Plavog tima u "Exatlonu Srbija", reper Gazda Paja, napravio je pravu atmosferu za pamćenje kada je u emisiji "Druga strana Exatlona" zapevao svoj veliki hit "Delija".
Vatrenim navijačima Crvenog i Plavog tima poklanjamo četiri originalna Exatlon dresa, a pravila za učešće u nagradnoj igri na Instagramu su veoma jednostavna.
Policija je identifikovala i uhapsila mladića D.T. (27) iz Nikšića, koji se sumnjiči da je u decembru prošle godine provalio u crkvu Svetog Nikole u Breznima kod Plužina i ukrao novac ostavljen kao prilog.
Jovan T. (79) usmrtio je ženu od 44 godine na pešačkom prelazu kada je brzinom od oko 100 kilometara na sat prošao na crveno svetlo i proleteo kroz raskrsnicu, a nesreća na Karaburmi briše granice između sudbine, prokletstva i jezive slučajnosti.
Po nalogu Drugog osnovnog javnog tužilaštva u Beogradu, uhapšen je Miloš I. (25) zbog sumnje da je u Grockoj pretukao tri osobe i počinio krivično delo nasilničko ponašanje.
Saobraćajna policija koja kontrolu saobraćaja vrši vozilima bez spoljnih obeležja policije, danas su, u vremenskom razmaku od svega jednog časa, na državnom putu Beograd - Pančevo, na teritoriji beogradske opštine Palilula, gde je ograničenje brzine 80 kilometara na čas, iz saobraćaja isključili tri vozača zbog učinjenih prekršaja nasilničke vožnje.
Ruske snage napreduju ka Dobropolju, dok je lider DNR Denis Pušilin ukazao na značaj tog grada za snabdevanje ukrajinskih snaga u Kramatorsku i Slavjansku.
Irena Jovanović pridružuje se Ivon Jafali u novoj sezoni emisije "Mi danas" na Tanjug TV i K1 televiziji, gde će zajedno pratiti i analizirati događaje koji oblikuju političku i društvenu svakodnevicu.
Legendarni srpski glumac Petar Božović otvorio je dušu i bez ikakve zadrške govorio o svom trnovitom životnom putu, teškom detinjstvu obeleženom ratnim traumama, siromaštvu, ali i veličanstvenoj glumačkoj karijeri koja ga je uvrstila u red najvećih velikana našeg glumišta.
Glumac Teo Džejms kaže da je druga sezona serije "The Gentlemen" mnogo surovija od prve i da je njegov lik Edi sada postao mnogo pohlepniji i da želi sve.
Prema mišljenju psihologa preljubnika uvek odaje nagla promena u načinu komunikacije i ponašanju prema partnerki, a na ova 3 znaka posebno obratite pažnju.
Pevačica Jelena Karleuša otvoreno je govorila o novom životnom poglavlju ćerke Atine Tošić, koja se seli u Milano gde će studirati modu, ali i o strahovima koje kao majka ne može da sakrije.
Pevačica Anica Milenković po prvi put je javno progovorila o potresnoj sumnji da njen rođeni brat nije preminuo na porođaju, kako je rečeno njenoj majci.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.