ZA OVO SMO SVI KRIVI! Otpad je svuda oko nas! Umesto da nas ugrožava, ISKORISTIMO GA!
Podeli vest
Poslednjih godina sve više se govori o brizi za životnu sredinu. Među svim ekološkim temama koje skreću pažnju građana Srbije posebno se izdvajaju ružne slike divljih deponija koje stižu iz raznih krajeva naše zemlje
Srbi ne mogu da se pohvale pravilnim odnosom prema otpadu. O tome najbolje svedoče divlje deponije, kojih u našoj lepoj zemlji ima više od 3.500. Ako se tome doda i više od 120 opštinskih deponija, koje nisu u skladu sa standardima životne sredine, onda je slika potpuna. A koliko smo svesni činjenice da divlje deponije predstavljaju ogorman rizik po naše zdravlje?
14.05.2022
08:00
Kada pitate građane ko je kriv za to, oni kažu da su odgovorni državni i lokalni organi nadležni za upravljanje otpadom, koji su zakazali. Kad pitate institucije, oni će krivicu prebaciti na neodgovorne građane koji svoj komunalni otpad bacaju gde stignu. Istina je negde između. Krivi smo svi pomalo.
Premda je primarna separacija otpada u našoj zemlji regulisana zakonom, što znači da su domaćinstva, preduzeća i svi drugi proizvođači komunalnog otpada dužni da plastiku, papir, staklo i metal odlažu u za to posebno predviđene kontejnere, u praksi ovo jednostavno ne funkcioniše.
Foto: IC Žitište
Niti ima dovoljno svih tipova kontejnera (u mnogim manjim mestima nema ni dovoljno običnih kontejnera, pa ni kanti za smeće), niti su građani uvek motivisani da svoj otpad sortiraju. Pored toga, lokalne samouprave se suočavaju sa nedostatkom vozila za prevoz, nedovoljnom učestalošću odnošenja otpada i neadekvatnim rutama kretanja vozila. Sve to je doprinelo da ne postoji sistemski organizovano odvojeno sakupljanje, sortiranje i reciklaža.
Alarmantne brojke
Prema podacima Agencije za zaštitu životne sredine, samo tokom 2020. godine generisano je 2,95 miliona tona komunalnog otpada. Ukupno je sakupljeno i odloženo 2,34 miliona tona, a od tog broja je na regionalne sanitarne deponije odloženo 558.568 tona otpada, što je samo 19 odsto od ukupne proizvedene količine. Reciklirano je 455.457 tona, odnosno 15,45 odsto komunalnog otpada. Srednja dnevna količina otpada je 1,17 kg po stanovniku, što je 0,43 tone godišnje. Nažalost, tretman otpada pre odlaganja na deponije praktično ne postoji.
S druge strane, Vlada Republike Srbije je početkom godine usvojila Program upravljanja otpadom za period 2022-2031, kojim se obavezala da će se po pitanju otpada uskladiti sa propisima EU. Međutim, u ovom momentu u našoj zemlji postoji svega deset regionalnih i dve lokalne sanitarne deponije za odlaganje komunalnog otpada koje su izgrađene u skladu s tim propisima. Pritom, na njima ne završi ni 20% od ukupno 2,95 miliona tona otpada koji proizvedemo za godinu dana. Sve ostale opštinske deponije, kojih ima nešto više od 120, nisu u skladu sa važećim standardima zaštite životne sredine, a još manje su to u proseku oko 3.500 divljih deponija, koje često niču širom naše zemlje, uprkos naporima nadležnih službi da ih uklone.
Foto: RINA
Za početak, država bi trebalo da se pozabavi time da se svuda u zemlji izgrade isključivo sanitarne deponije, kako je to i planirano, koje bi obuhvatile više naselja i gradova. Takođe, na državnim i lokalnim samoupravama je da obezbede adekvatnu opremu za javno komunalna preduzeća i dovoljan broj kontejnera za različite namene, kao i da pokrenu sistemske akcije i kampanje, kojima bi se građani motivisali da počnu separaciju otpada već u svom domu.
Komunalni otpad kao energetski resurs
Samo deponovanje bez ikakvog tretmana komunalnog, industrijskog i drugih vrsta otpada, čak i na najuređenijim deponijama nije dugoročno rešenje. Sav taj otpad predstavlja neiskorišćene resurse. Osim toga što se deo otpada može dalje reciklirati, on je i fantastičan energetski resurs, veoma koristan u uslovima energetske krize. Upotreba čvrstog otpada u energetske svrhe je obnovljivi, održivi i cirkularni način na koji se rešavaju dva važna pitanja, problem sve veće količine otpada koji završi na deponijama i proizvodnje električne energije.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
komentari
Shnicla i krompirici
pre 3 godine
Srbija je najprljavija zemlja od istocnih drzava, ali eto bice bolje. Nadam se da ce vlast visoke kazne uvesti.
Jeste vaspitanje, ali država kaznama i to velikim može da "vaspita" neodgovorne i nevaspitane. U EU su novčanim kaznama prisilili ljude da se odgovorno ponašaju. Oni su kulturniji zato što su kazne velike i primenjuju se, pa to postaje način ponašanja.
Srbi ne mogu da se pohvale pravilnim odnosom prema otpadu. O tome najbolje svedoče divlje deponije, kojih u našoj lepoj zemlji ima više od 3.500. Ako se tome doda i više od 120 opštinskih deponija, koje nisu u skladu sa standardima životne sredine, onda je slika potpuna. A koliko smo svesni činjenice da divlje deponije predstavljaju ogorman rizik po naše zdravlje?
Američki napad razotkrio je slabu odbranu Venecuele: Ruski S-300 i „Buk“ nisu radili, što doprinosi teoriji da je Moskva zapravo „papirni tigar“, piše Njujork tajms.
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić sastaće se sa ambasadorom Evropske unije u Srbiji Andreasom fon Bekeratom, u četvrtak, 15. januara 2026. godine.
Predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić osvrnula se na izjavu evroposlanika Tonina Picule u vezi sa posetom delegacije EU Srbiji, koja je poslednjih dana podigla veliku prašinu u javnosit.
Tretman koji je legendarna pevačica Snežana Đurišić imala u Zagrebu samo zato što je pevala pesmu "Vidovdan", i divljački napad blokadera na Anu Bekutu u Čačku, još jednom je pokazao da će antisrpski ekstremisti vrlo lako naći zajednički jezik.
Voditeljka Kristina Vasić je u najvećem sportskom rijalitiju na svetu posetila Crveni tim i videla kulinarske sposobnosti Boška Marinkovića i Marka Milovanovića.
Televizija Informer večeras emituje specijalni program posvećen najnovijim dešavanjima u Loznici, sa fokusom na strašnu i do sada neviđenu zloupotrebu elementarne nepogode u političke svrhe.
Telo muškarca (40) pronađeno je jutros u lokvi krvi u bašti jednog poznatog kafića u centru Beograda u ulici Nikole Spasića, a sumnja se da je pao sa zgrade.
Iran već treću nedelju potresaju protesti u više od 100 gradova. U obračunima demonstranata i snaga reda stradalo je najmanje 2.500 ljudi, prema podacima američke grupe za ljudska prava, dok pojedini izvori upozoravaju da bi taj broj mogao biti drugačiji. Sve događaje vezane za situaciju u Iranu pratite uživo na Informer.rs.
Najmanje 32 osobe su poginule, a 64 su povređene nakon što je dizalica pala na voz koji je prolazio kroz tajlandsku provinciju Nakhon Ratčasima sredu ujutru.
Visina snega u Moskovskoj oblasti dostigla je rekordnih 59 centimetara dok je u Moskvi napadalo 48 centimetara, upozorio je meteorolog Jevgenij Tiškovec.
Predstava "Kuća" Nebojše Ilića, u režiji Voje Brajovića, otkazana je zbog zdravstvenog stanja glumca Branimira Brstine i neće biti izvedena u sredu, 21. januara, saopštio je danas Zvezdara teatar.
Glumica Lidija Vukićević kaže da slavni scenarista Siniša Pavić nije voleo seriju "Bolji život" jer su mu govorili da su mu sve ostale serije ličile na to kultno ostvarenje.
Američki glumac Leonardo Dikaprio izazvao je salve smeha među obožavaocima zahvaljujući svojim spontanim i živopisnim reakcijama tokom dodele Zlatnih globusa.
Glumica Radmila Živković osam godina pred smrt nije glumila i dobijala uloge, a kako je jednom prilikom otkrila, razlog tome je što mnogima nije odgovarala.
Malo ko zna da se naš legendarni glumac Bata Paskaljević zapravo zvao Mihajlo Zojić, a ime pod kojim je ušao u istoriju jugoslovenskog glumišta uzeo je po dedi Paskalju Zojiću.
Pevač Đorđe David zaprepašćen je onim što se dogodilo Ani Bekuti u Čačku, ali ne i iznenađen jer je i sam nekoliko puta bio žrtva linča zbog svojih stavova.
Pevačica Seka Aleksić izrazila je žaljenje zbog onoga što se sinoć dogodilo Ani Bekuti u Čačku, iako već mesecima podržava blokadersko nasilje širom Srbije.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar