Manastir Svetog Prvomučenika i Arhiđakona Stefana nalazi se nadomak sela Gornje Žapsko, dvadesetak kilometara od Vranja. Smešten je na proplanku i okružen gustom šumom, na visini od 670 metara nadmorske visine
Pisani izvori svedoče da je manastirska crkva, na temeljima stare, srednjevekovne, obnovljena u vreme kneza Miloša Obrenovića, mitropolita Petra (Jovanovića) i episkopa niškog Grigorija, 1843. godine. Samo nekoliko kilometara udaljen od Ristovca, nekadašnje granice sa Turskom, manastir je do oslobođenja, 1912. godine, imao značajnu stratešku i misionarsku ulogu.
Iza okuke, u samom podnožju Javora, dvadeset pet kilometara od Ivanjice, onde gde, s desne strane, strmina vodi pravo u rečicu Nosnicu, priljubljen uz stenu, stisnuo se manastir. Obnovljen i beo, sa širokim putem od sitnog kamena, čudesno se stopio s mokrom zemljom i prljavožutom jesenjom bojom šume
Početkom dvadesetog veka u njemu je osnovana Psaltirska bogoslovija ili Versko-učiteljska škola, u kojoj se školovalo oko četrdeset sveštenika. Iz jedne od mnogobrojnih svešteničkih porodica u Gornjem Žapskom, potekao je i jedan od naših najvećih bogoslova, molitvenika i propovednika dvadesetog veka, arhimandrit Justin (Popović), u skorije vreme pribrojan liku Svetih.
Njegov deda, pop-Aleksa, kao seoski paroh opsluživao je i Manastir Svetog Stefana, tako da je i mali Blagoje, potonji Prepodobni otac Justin, svoju bogočežnjivu dušu napajao na istočnicima ove svetinje.
Tridesetih godina dvadesetog veka u manastiru je utočište našao belogardejski kapetan Nikolaj Sofronjicki, koji se desetak godina sa pomena vrednom ljubavlju starao o njemu. Tokom Drugog svetskog rata, manastirski konak zapaljen je od strane Bugara.
Godine 1953. u Manastir Svetog Stefana dolazi sestrinstvo na čelu sa mati Ilarijom. Suočene sa brojnim teškoćama u prvim posleratnim godinama, monahinje su napustile ovu svetinju 1959. godine i raselile se po drugim manastirima širom Srbije. Tada je ova svetinja potpuno zapustela.
Zapušten, obrastao u trnje i korov, sav zapreten u šibljiku, čini se – čitavu večnost neokađen, bez službe, slavopoja i života, Manastir Svetog Stefana čekao je neko bolje vreme. I konačno, krajem prošlog veka, pokrenuta je inicijativa za njegovu obnovu.
Zalaganjem sveštenstva pčinjskog namesništva, na sastanku od 19. maja 1992. godine u Manastiru Svetog Stefana, doneta je odluka o obnavljanju crkve i manastirskog konaka.
Dolaskom episkopa Pahomija na katedru Bogom spasavane Eparhije vranjske (avgusta 1992. godine), kao i nekadašnjeg igumana hilandarskog, blaženopočivšeg arhimandrita Pajsija (†2003) za klirika iste, doborm voljom lokalnog sveštenstva i vernika, mnogih preduzeća i pojedinaca, započeta obnova Manastira Svetog Stefana aktivno je nastavljena.
Bilo je teško odlučiti se odakle započeti: prokrčiti put, obnoviti polusrušenu crkvu, zvonaru, sazidati konak, uvesti struju, iskopati bunar… Ali, uz pomoć Božiju, blagoslov svetog Stefana i svesrdno zalaganje svih onih koji su zavoleli ovu svetinju, manastir je polako počeo da sija svojim novim sjajem.
Već početkom 1994. godine, doselilo se sestrinstvo na čelu sa igumanijom Jefremijom. Danas ovde živi šesnaest sestara, koje se svojim skromnim pregnućima trude da ovu malu ali retko lepu svetinju na samom južnom braniku naše domovine, očuvaju i ukrase, a započetu duhovnu i materijalnu obnovu nastave.
Pored spravljanja preparata od lekovitog bilja i pčelarstva, sestrinstvo manastira Svetog Stefana bavi se i ikonopisom, u kome se neguje drevna vizantijska tradicija jajčane tehnike. Umetnosti vizantijskog ikonopisa monahinje su se naučile u Grčkoj.
Osim toga, sestrinstvo se bavi i prevođenjem i izdavanjem delâ Prepodobnog Pajsija Svetogorca, za koje ima blagoslov i pismenu dozvolu manastira Svetog Jovana Bogoslova u Surotiju, kao nosioca autorskih prava. Do sada je iz štampe izašlo jedanaest naslova. Aktivno radi i stolarska i duborezačka radionica.
Kao što svaka svetinja zrači nečim osobenim, tako i manastir Svetog Stefana odiše čudesnim, nezemaljskim mirom.
- Upravo to nebesko spokojstvo koje osećamo u manastiru i jeste ono što osmišljava život čovekov i što čitav svet sa svojim ovozemaljskim vrednostima ne može da pruži. Ljudi beže iz mnogoljudnih gradova tražeći upravo taj mir – ne prosto tišinu, nego upravo mir duše; tražeći susret sa samim izvorom mira – susret sa Bogom - govorio je blaženopočivši arhimandrit Pajsije (Tanasijević).
Upravo u tom susretu, u kom se sustiču svi putevi čovekovi, gde vreme ustupa mesto večnosti, i sam zastao kao suza između zemlje i neba, Manastir Svetog Stefana stoji kao domaćin i ćutljivi svedok.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Iza okuke, u samom podnožju Javora, dvadeset pet kilometara od Ivanjice, onde gde, s desne strane, strmina vodi pravo u rečicu Nosnicu, priljubljen uz stenu, stisnuo se manastir. Obnovljen i beo, sa širokim putem od sitnog kamena, čudesno se stopio s mokrom zemljom i prljavožutom jesenjom bojom šume
Kritika ruskih avionskih bombi FAB-3000 u zapadnim medijima je deo informacionog rata i suštinski je nesposobna, rekao je za RIA Novosti u sredu Igor Korotčenko, poznati vojni analitičar i glavni urednik časopisa Nacionalna odbrana.
Ograničenja uvoza hrane iz Ukrajine u zemlje EU doprineće produžavanju sukoba, piše Fajnenšel tajms , pozivajući se na reči ministra agrarne politike i hrane Ukrajine Mikole Solskog.
U nestabilnom vremenu u kome se nalazi čitav svet, veoma je važno da na čelu Beograda bude srpski gradonačelnik koji će zastupati očuvanje srpskih nacionalih interesa, ne dozvolivši da bilo ko promoviše secesionističku i antisrpsku politiku, izjavio je predsednik Privremenog organa grada Beograda Aleksandar Šapić.
Potrčko tajkuna i vođe prozapadne opozicije Dragana Đilasa Borko Stefanović govorio je na N1 o izbornim uslovima za izbore u Beograd gde je za debakl opozicije okrivio prostor u medijima, ali je odmah demantovan.
"Holidej" koalicija okupljena oko tajkuna Dragana Đilasa, koja je mesecima tražila neizostavno i hitno ponavljanje beogradskih izbora, održanih 17. decembra prošle godine, sada traži njihovo odlaganje. I to ni manje ni više nego za septembar ove godine.
Potpredsednik Srpske napredne stranke Vladimir Orlić oglasio se na društvenoj mreži Iks i zanimljivom objavom opisao politiku opozicije okupljene oko Dragana Đilasa.
Ambasador Srbije u Vašingtonu Marko Đurić izjavio je da Srbija danas trasira svoju spoljnu politiku prema SAD temeljnim odrednicama proisteklim iz snažne i odgovorne unutrašnje politike, jasno zacrtanih i održivih ciljeva za rast i razvoj, kao i pažljive identifikacije oblasti saradnje od interesa za našu zemlju i građane.
Direktor Centra za nestalu i zlostavljanu decu Igor Jurić izjavio je danas da u slučaju nestanka dvogodišnje devojčice Danke Ilić u Banjskom Polju kod Bora, sve okolnosti koje su dovele do ovog nestanka bude sumnju, kao i izjave bliskih ljudi devojčice koje su kontradiktorne, jer je u prvom mahu bilo teško poverovati da je devojčica od dve godina mogla da ide tako daleko da čak i policija koja je došla vrlo brzo na lice mesta nije mogla da je pronađe.
Da mržnja Dinka Gruhonjića rađa novu mržnju dokaz je nekulturno i skandalozno ponašanje Pavla Sekeruša, profesora Filozofskog fakulteta i muža dekanice Ivane Živančević Sekeruš.
Vreme u Srbiji u narednim danima moglo bi se opisati kao letnje. Temperatura će danas i za dane vikenda biti iznad 25 stepeni, a u pojedinim mestima će biti izmereno i 29 do 30.
Jedini bosanskohercegovački grad na obali, Neum, ove godine očekuje rekordan broj gostiju i poseta kakve u poslednje dve decenije nije mogao ni da zamisli, što potvrđuje činjenica da je većina smeštajnih kapaciteta popunjena čak i za postsezonu.
Devojčica Danka Ilić nestala je u utorak u 13.45 u selu Banjsko Polje kod Bora i još nije pronađena! Posle opsežne potrage u kojoj je učestvovalo na hiljade spasilaca uz pomoć helikoptera i dronova, pretraga terena je obustavljena, a istražuje se i mogućnost otmice. Na ovu temu u "Info jutru" govorio je Nebojša Perović, advokat.
Američka Centralna informativna agencija radi o glavi predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću i za to ima pomoć ljudi koji su u neposrednom okruženju šefa naše države! Ovo tvrdi Aleksandar Vulin, bivši direktor Bezbednosno-informativne agencije. Na ovu temu su u "Info jutru" govorili Milenko Jovanov, član Predsedništva SNS i Dejan Vukelić, urednik Sprskog portala.
Serijalom dokumentarnih filmova o NATO agresiji nad Srbijom obeležavamo 25 godina od početka bombardovanja naše zemlje. Za 78 dana agresije na Srbiju je bačeno 22.000 hiljade tona projektila, među kojima 37.000 hiljada zabranjenih, kasetnih bombi, bombi sa osiromašenim uranijumom. Žena koja je među prvima u našoj zemlji pričala o zastrašujućim posledicama NATO bombardovanja je doktora Danica Grujičić, ministarka zdravlja. Ona je bila gošća "Info jutra".
Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija (SB UN) večeras još jednom nije prihvatio da raspravlja o NATO agresiji na Jugoslaviju pošto za predloženi dnevni red nije glasao dovoljan broj članica tog tela. Kao i na sednici SB UN 25. marta, i na večerašnjoj, ponovo zakazanoj na zahtev Rusije, Francuska je zatražila takozvano proceduralno glasanje o dnevnom redu. Za dnevni red, odnosno raspravu o NATO agresiji na Jugoslaviju 1999. godine, večeras je glasalo šest od 15 članica Saveta bezbednosti, dok je ostalih devet bilo uzdržano. Za usvajanje dnevnog reda bilo je potrebno devet glasova. Ovu odluku, u emisiji "Info veče" Informer TV, komentarisali su analitičari Veljko Jovanović i Luka Stajić, kao i Nebojša Obrknežev iz Ruske stranke.
Danas se u Palati Pravde nastavlja suđenje roditeljima ubice iz "Ribnikara", Kosti K. Danas će biti svedočenje deteta koje se zadesilo u školi za vreme krvoprolića.
Milan Pandurеvić (37) iz Bogatića i Biljana Ćosić (52) iz istog mеsta s boravištеm u Novom Sadu, kojima sе pripisujе da su prе dvе godinе počinili otmicu njеnog klijеnta u prostituciji, uz maltrеtiranjе oštеćеnog i iznuđivanjе novca, osuđеni su jučе u novosadskom Višеm sudu prvostеpеnom prеsudom na dеsеt i šеst godina zatvora.
Policajci u Prokuplju uhapsili su D. J. (30) iz okoline Stare Pazove, zbog sumnje da je izvršio krivično delo izazivanje opšte opasnosti, saopštila je PU Prokuplje.
Rođaci Vladimira i Miljane Kecmanović, roditelja dečaka ubice Koste K. (14) za koga se sumnja da je 3. maja počinio stravičan masakr u Osnovnoj školi "Vladislav Ribnikar" na Vračaru, na sve načine pokušavaju da blokiranu imovinu te porodice prebace na sebe, nezvanično saznaje Informer!
Košarkaši Partizana sinoć su u krcatoj Beogradskoj areni poraženi od Olimpijakosa sa 74:69 u meču 32. kola Evrolige i više ništa ne zavisi od njih u trci za plasman u plej-in! Do kraja ligaškog dela ostala su još dva kola, a teoretski crno-belima bi plasman u doigravanje elitnog evropskog takmičenja mogao da donese i najveći rival - Crvena zvezda!
Srpski košarkaš Boriša SImanić (26) progovorio je o predstojećim Olimpijskim igrama i istakao da bi želeo da se priključi reprezentaciji, ukoliko se bude oporavio.
Slavni hrvatski košarkaš Toni Kukoč uživo je posmatrao meč 32. kola Evrolige između Partizana i Olimpijakosa u Beogradu (69:74), posle kog je govorio o Željku Obradoviću.
Ograničenja uvoza hrane iz Ukrajine u zemlje EU doprineće produžavanju sukoba, piše Fajnenšel tajms , pozivajući se na reči ministra agrarne politike i hrane Ukrajine Mikole Solskog.
Kafa je napitak bez koji mnogi ne mogu da započnu jutro. Neki vole gorku, neki slatku, ali jedno je sigurno, ukus koji volite dosta toga govori o vašoj ličnosti, kaže svetski psiholog Daren Stenton.
Iako se činilo da je Miljana Kulić našla sigurnu luku pored svog novog partnera Darjana, ipak njihov odnos nije toliko idiličan, te je tokom ranih jutarnjih sati došlo do okršaja između ljubavnog para.
Bivša rijaliti učesnica Jelena Golubović je tokom jednog intervjua rekla kako joj je pokojna Isidora Bijelica ostala dužna novac, a sada se oglasio i asistent književnice, pa prokomentarisao ove navode.
Majka Anite Stanojlović, Angelina, oglasila se i prokomentarisala ljubomorne scene koje njena ćerka priređuje Anđelu Rankoviću zbog njegovog stava da je normalno ostati sa bivšim partnerima u dobrom odnosu.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.