MALA SRPSKA SVETA GORA! Klisura čiji manastiri odolevaju vekovima - Ovo su njihove SLAVE
Ovčarsko - kablarska klisura poznata je i pod nazivom "mala srpska Sveta Gora" i krase je čak deset manastira koji opastaju vekovima.
10.04.2023
22:05
printscreen
Srbija
Pravoslavni hramovi imali su izuzetno bitnu ulogu u srednjem veku, u njima su donošene istorijske odluke, bili su centar administracije, u njima se odvijao početak opismenjavanja ljudi.
Za vreme dinastije Nemanjića ,ali i kasnije, bilo je uobičajno da vladar za vreme upravljanja državom podigne zadužbinu koja će ostati iza njega. One danas čine primer posebne ere u arhitekturi, dok njihove freske predstavljaju vredne riznice srednjevekovnog slikarstva.
Stoga su zadužbine, koje su ostavili vladari naše najpoznatije dinastije, od višestrukog značaja za srpsku kulturu i istoriju. Bogati srednjevekovnim umetničkim delima, neki od njih su pod zaštitom UNESCO-a.
Manastir Žiča se nalazi u blizini Kraljeva, datira iz XIII veka kao zadužbina srpskog kralja Stefana Prvovenčanog. U izgradnji ovog pravoslavnog hrama učestvovao je i Rastko Nemanjić poznatiji kao Sveti Sava.
Foto: Printscreen You Tube
Unutrašnjost crkve tj. njeni zidovi čuvaju pravo kulturno – istorijsko blago u dva sloja fresaka: prvi i stariji sloj, nastao oko 1220. godine svrstava se u takozvano Zlatno doba srpskog slikarstva a drugi, mlađi sloj, živopisan, nastao za vreme kralja Milutina, naslikan je pod uticajem Renesanse Paleologa, a po mišljenju mnogih stručnjaka Žiča je bila uzor u graditeljstvu tokom srednjeg veka.
Manastir je više puta uništavan, pljačkan i rušen za vreme napada Tartara, Turka i nemačke okupacije. Obnavljan je između svetskih ratova a najznačajniji radovi restauracije završeni su 1987.godine
Đurđeve Stupove podigao je u drugoj polovini XII veka veliki župan Stefan Nemanja, neposredno po njegovom preuzimanju prestola i posvetio ih svetom Đorđu. Manastir je deo Svetske kulturne baštine i pod zaštitom je UNESCO-a. Ovo zdanje značajno je i po svojoj arhitekturi za koju se smatra da je bila uzor u građevinarstvu na području tadašnje Srbije i Balkana.
Po svedočenju Stefana Prvovenčanog, sina i biografa župana Stefana Nemanje, njegov se otac zavetovao, prilikom svog utamničenja u jednoj pećini, da će kada se domogne slobode i prestola sagraditi manastir i posvetiti ga svetom Đorđu.
Foto: printscreen
Nemanja je ispunio svoj zavet: Đurđevi Stupovi izgrađeni su na izuzetnom položaju, na istaknutom uzvišenju i to na zemlji koja je bila u posedu dinastije Nemanjića. Novi konak izgrađen 2002. godine omogućio je da se posle skoro tri veka Đurđevim Stupovima vrate monasi i ponovo začuje liturgija.
Manastir Gračanica nalazi se na levoj obali reke Gračanke u istoimenom naselju u neposrednoj blizini Prištine. Podignut je početkom XIV veka i zadužbina je kralja Miilutina.
Prema narodnom predanju kralj je baš ovde zaspao uoči bitke i sanjao anđela koji mu je predskazao da će bitku dobiti, ali da u znak zahvalnosti mora da podigne manastir na tom mestu, što je on i učinio. Pomenuti hram predstavlja izuzetan primer arhitekture.
Foto: informer.rs/A.G.
Gračanica kao verski lokalitet čuva i umetničko blago srednjeg veka. Freske na unutrašnjim zidovima crkve predstavljaju najveće dostignuće dvorske slikarske škole kralja Milutina.
Manastir Ljubostinja predstavlja zadužbinu kneginje Milice. Srednjovekovni manastir potiče sa kraja XIV i početka XV veka. Nalazi se u blizini Trstenika i Vrnjačke banje. Ktitorka manastira Ljubostinja kneginja Milica, posle prepuštanja prestola svom sinu Stefanu u njemu se zamonašila i dobila ime Evgenija.
Foto: wikipedia
Kneginja Milica je posle zamonašenja u Ljubostinji tu okupila udovice srpske vlastele koja je izginula u Kosovskoj bici a između ostalih, tu je bila i Uglješina žena Jefimija, jedna od prvih srpskih umetnica i književnica. Jefimija je na svili, zlatnim koncem, izvezla čuveni pohvalni pokrov knezu Lazaru.
Manastir Banjska zadužbina je jednog od najmoćnijih vladara iz dinastije Nemanjića, kralja Stefana Uroša II Milutina.
Ova srednjevekovna riznica srpske arhitekture i kulture potiče iz XIV veka i 2007.godine obeleženo je sedam vekova njenog postojanja. Manastir Banjska, koji se nalazi na Kosovu i Metohiji u blizni Zvečana, bio je jedan od najvećih feudalnih poseda zbog velikog zemljišta i okolnih sela kojim je ktitor darivao svoju zadužbinu.
Najveći ponos manastira Banjska bilo je takozvano "banjsko zlato", opevano u narodnim pesmama i zabeleženo u putopisima iz toga doba. Naime, "banjsko zlato" činili su tanki zlatni listići kojima je oblagana pozadina fresaka. Danas su ostali samo fragmenti tog živopisa. Po želji Ktitora utvrđenje je građeno po ugledu na studeničku Svetu Bogorodicu. Manastir je više od petstotina godina bio u ruševinama, ali je obnovljen 2004.godine.
Ono što je ostalo je monumentalna skulptura Bogorodice sa malim Hristom u krilu, koja se danas čuva u crkvi Sokolici nedaleko od samog manastira dok se delovi kamenih ukrasa i manastirske fasade čuvaju u Narodnom muzeju u Beogradu i Arheološkom muzeju u Skoplju.
Manastir Mileševa jedan je od najpoznatijih srednjevekovnih manastira u Srbiji, potiče iz prve polovine XIII veka.
Zadužbina je kralja Vladislava, najpoznatija je po freski "Beli anđeo" koja se i danas tamo nalazi. Mileševska crkva posvećena je prazniku Vaznesenja Gospodnjeg, sagrađena je u raškom stilu, po ugledu na vladarske zadužbine podignute pre nje, Studenicu i Žiču. Pored svog izuzetnog duhovnog značaja, manastir Mileševa, zahvaljujući svojim freskama, jedan je od prvih spomenika mlade srpske umetnosti.
Foto: printskrin
Romanski stil u kome je Mileševa sagrađena bio je karakterističan za područje tadašnjeg sprskog primorja a prilagođen je potrebama Pravoslavne crkve. Jednostavna, ozidana sigom, crkva je prvobitno imala samo jednu kupolu da bi prilikom restauracija dobila još jednu.
Intersatno je da 1235. godine Mileševska crkva dobila je još jednu, spoljašnju pripratu, koju je kralj Vladislav sagradio da bi u njoj sahranio svog strica, Svetog Savu.
To što je telo svetitelja sahranjeno u Mileševi još više je povećalo ugled i do tada poštovanog manastira. Jedna od prvih srpskih štamparija radila je u ovom manastiru tokom XV veka, što pokazuje da se u Mileševi od duhovnih i kulturnih aktivnosti nije uzdržavalo ni u izuzetno teškim uslovima.
Foto: printskrin
Freske Mileševe ubrajaju se u najbolja evropske ostvarenja iz XIII veka a jedna od najpoznatijih svakako je čuveni Beli Anđeo. Pored toga, od izuzetnog značaja su portreti prvih Nemanjića, kao i kompozicije Skidanje sa krsta i Rođenje.
Zbog svega ovoga ova srednjevekovna zadužbina Nemanjića zaštićena je kao prirodni, kulturni i istorijski kompleks od izuzetnog značaja.
Manastir Ravanica predstavlja zadužbinu kneza Lazara, potiče iz XIV veka i smeštena je u podnožju Kučajskih planina.
Knez je svoju zadužbinsku crkvu posvetio je prazniku Vaznesenja Gospodnjeg i ogradio je čvrstim odbrambenim bedemima sa sedam kula, a srednjevekovno zdanje oslikano je svega nekoliko godina pred Kosovski boj.
Foto: printskrin
Nakon čuvene Kosovske bitke 1389. godine i Lazareve pogibije, njegove mošti su iz prištinske crkve Vaznesenja prenesene u njegovu zadužbinu Ravanicu, što je od ovog manastira učinilo mesto hodočašća sprskog naroda. Osim toga, Ravanica je postala kulturni centar u kome se negovala pisana reč kao i usmeno narodno stvaralaštvo pa je tako najveći broj narodnih pesama posvećenih Kosovu i kosovskim junacima nastao baš na ovom mestu.
Tokom vekova Ravanica je često bila mesto sukoba sa turskim osvajačima što se i vidi po onome što je ostalo od srednjevegovnog pravoslavnog hrama. Manastirski živopis danas je u teškom stanju pa su čitavi delovi zidova goli.
Manastir Sopoćani potiče iz prve polovine XIII veka, zadužbina je trećeg sina Stefana Prvovenčanog, kralja Stefana Uroša Prvog. Hram nastao u blizni Novog Pazara, na mestu gde se oformila srednjevekovna srpska država, posvećen je Svetoj Trojici.
Lepota kojom je zasenio ostale verske zadužbine služila ga je i vekovima kasnije i donela mu je svetsku slavu. Kralj Stefan Uroš je za živopisanje unutrašnjosti crkve unajmio neke od najboljih carigradskih umetnika, koji je tada važio za kulturnu prestonicu sveta.
Foto: instagram/buducnostsrbijeav
Na oslikavanju je bio angažovan veći broj umetnika od kojih su dvoje ponajboljih oslikavali oltarski prostor i naos. Nažalost, do danas je ostala nepoznanica ko su bili ovi veliki umetnici kojima u tom vremenu nije bilo ravnih.
Iako je manastir više od dva veka stajao otkriven, mnoge freske su sačuvane, pretpostavlja se zahvaljujući kvalitetu kreča. Sopoćani su dobili naziv po slovenskoj reči "sopot" koja je označavala izvor. Veliki broj grobnica otkriven prilikom arheoloških iskopavanja svedoči o velikom broju iskušenika koji su vekovima boravili u ovom manastiru a blizina tadašnjeg prestonog grada Rasa doprinela je da manastir ne oskudeva u materijalnim dobrima.
Manastir Visoki Dečani izuetno je vredna građevina, hram iz XIV veka. Zadužbina je Stefana III Dečanskog i pod zaštitom je UNESCO-a zbog svih umetničkih i kulturnih vrednosti koje čuva vekovima.
Epitet "visoki" Dečani su dobili zbog toga što manastirska crkva predstavlja najveću i najvišu očuvanu građevinu srednjevekovne Srbije ali i zbog skupocenih materijala najvišeg kvaliteta od kojih je sazidana.
Foto: printscreen
Visoki Dečani 2004. godine uvrstio na listu Svetske kulturne baštine, uz obrazloženje da su "njegove freske jedan od najvrednijih primera renesanse Paleologa u vizantijskom slikarstvu i dragocen zapis o životu u XIV veku".
Manastir Studenica uništavana je nekoliko puta, ali bez obzira na to još uvek čuva bogatu riznicu fresaka XIII i XIV veka. Osnovao ju je Stefan Nemanja u XII veku, a njegove mošti se i danas nalaze u tom zdanju. Manastir se nalazi pod zaštitom UNESCO-a.
Iako jedan od najzančajnijih hramova Srpske Pravoslavne Crkve, Studenica je važno kulturno dobro zbog radova koji svedoče o srednjevekovnoj umetnosti koji su poznati stručnoj javnosti iz celog sveta. Manastirski kompleks čine četiri crkve: Bogorodična, Kraljeva, crkva Nikoljača i još jedna crkva koja je očuvana u temeljima.
Foto: Youtube printscreeen
Impresivna zadužbina oblikovana vizantijsko – raškim stilom, posvećena Uspenju presvete Bogordice, pretrpela je značajna oštećenja tokom turske vladavine i od 14 crkava u manastirskom kopleksu danas su sačuvane tri.
Početkom XVII veka nekadašnjii duhovni politički i kulturni centar je izgubio dobar deo istorijskih spisa i umetničkih dobara u požaru i zemljotresu. Restauracija tokom XIX i XX veka vratila je ono što mi danas poznajemo kao Studenicu. Bogorodičina crkva je građena u vizantijskom stilu sa određenim primesama romanike, pravcem koji je bio dominatan na zapadu.
Još jedna zadužbina Nemanjića koja je pod zaštitom UNESCO-a, a pri tom su zidovi tog manastirskog kompleksa bili svedoci nekih od najznačajnijih događaja u istoriji pogotovo kada je reč o srpskoj pravoslavnoj crkvi.
Njen značaj je u tome što je bila osnovana kao prva autokefalna crkva. Osnivač je bio Sveti Sava. On je organizovao prvu samostalnu srpsku crkvu u XIII veku koja se zvala Žička, da bi potom postala Pećka arhiepiskopija.
Foto: printskrin
Ugled i uticaj te crvke je rastao, a najzaslužniji za to je bio Car Stefan Dušan koji ju je i izdigao na nivo patrijaršije. Međutim, kao i svi spomenici pravoslavne vere na ovim prostorima i ovaj kompleks je imao dinamičnu i nestabilnu istoriju uslovljenu različitim osvajačima. Sredinom XV veka Pećka Patrijaršija gubi samostalnost da bi je braća Sokolovići povratili sto godina kasnije. Tada su pravoslavni Srbi došli pod jednu zajedničku crkvenu vlast.
Ovaj skup crkava nalazi se nadomak Peći, kraj Pećke Bistrice, a komšinica je i Rugovska klisura. Sedište srpskih arhiepiskopa i patrijarha ovde se vekovima nalazilo i oduvek je ovaj manastir okupljao teologe, pisce, slikare i svi oni su ostavljali svoja svoja umetnička svedočenja o ovom duhovnom kompleksu.
Manastir Hilandar možda je i najpoznatija zadužbina Nemanjića, nalazi se na Svetoj gori (Atos), na istočnom kraku grčkog poluostrva Halkidiki.
Ova autonomna monaška zajednica je četvrta po redu u hijerarhiji svetogorskih manastira i broji oko pedeset monaha koji i danas žive tipiku koji je odredio Sveti Sava. Ovo je jedan od najpoznatijih manastira – zadužbina u našem narodu, baš zato što su ga zajedno podigli župan Stefan Nemanja i njegov najmlađi sin Rastko Nemanjić – Sveti Sava 1198.godine, sa 30 metara visokim bedemima kako bi ga zaštitili od gusara i njihovih pljačkaških pohoda. Manastirski kompleks je podignut na ruševinama jednog starog manastira, a njegov uticaj ne samo na religiju već i na kulturu Srbije bio je osetan kroz celu istoriju.
Foto: Informer DN
Monasi Hilandara imali su značajan udeo u razvijanju srpske književnosti i kulture, a najuspešniji među njima dolalizili su u Srbiju na vodeće položaje u crkvi. Upravo zbog te činjenice da su se tu i obrazovali budući mislioci i umetnici mnogi Hilandar smatraju prvim srpskim univerzitetom. Danas je manastir Hilandar sveto mesto hodočašća za pravoslavne vernike, ali i značajna riznica kulture.
Manastir uvučen u grčke planine i zaštićen visokim bedemima od pljački i pustošenja uspeo je da izbegne sudbinu većine srpskih svetih hramova. Tako je i do danas sačuvan veliki broj fresaka i pisanih radova pa se sa razlogom smatra riznicom srednjevekovne srpske umetnosti. Hilandar kao i svaki drugi manastir živi od rada.
Požar koji je zahvatio manastir u martu 2004.godine odneo je više od polovine korisnih površina. Mnogo toga što je preživelo vekove promena, bojeva i istorijskih pljački nestalo je u tom nesrećnom događaju. Obnova je počela te godine, a više od 60% manastira obnovljeno je do prošle godine.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Pulen Vrhovne tužiteljke Zagorke Dolovac, član Visokog saveta tužilaštva Predrag Ćetković danas je tokom sednice Saveta grubo uvredio bugarski narod i prijateljsku državu Bugarsku, inače članicu Evropske unije.
27.02.2026
12:27
Blokaderi sa Ekonomskog fakulteta u Beogradu skinuli su blokaderskog advokata i ideologa Zdenka Tomanovića sa liste, saznaje Informer.
27.02.2026
11:34
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić obratio se javnosti iz Astane, gde se nalazi u zvaničnoj poseti Kazahstanu.
27.02.2026
12:03 >> 12:28
Današnja sednica Skupštine grada najbolje pokazuje odnos blokaderske opozicije prema građanima Beograda i platama koje primaju, izjavio je Aleksandar Mirković, šef odborničke grupe SNS u Skupštini grada Beograda.
27.02.2026
12:45
Rat među blokaderima dobija na intezitetu iz dana u dan.
27.02.2026
12:40
Bivši učesnik Exatlona Jovan Radulović Jodžir uradio je tetovažu u čast svog saigrača i prijatelja Radojice Lazića, a sad je podelio scenu koja ga je inspirisala da nacrta maslačak na nozi.
27.02.2026
10:18
Pošto je eliminisana u polufinalu Exatlona, Anabela Zonai je pošteno nahvalila ostale učesnike i generalno pozitivno govorila o iskustvu na Dominikani, pa onda zapevala hit Saše Matića "Kralj izgubljenih stvari".
27.02.2026
09:00
Nekadašnji kapiten Crvenog tima Radojica Lazić posle eliminacije iz Exatlona rekao je da je prezadovoljan učinkom i da mu je takmičenje na Dominikani najlepše iskustvo u životu.
27.02.2026
07:00
U finale Exatlona plasirali su se Marko Nikolić, Nevena Petrović, Andrej Bedić i Milica Balać, a ispali su Radojica Lazić i Anabela Zonai.
26.02.2026
23:05
Radojica Lazić se naljutio na Marka Nikolića jer mu je tokom borbe sa Andrejom Bedićem u jednom trenutku zasmetao prilikom gađanja.
26.02.2026
22:42
Profesor doktor Vladan Petrov, predsednik Ustavnog suda gostujući u Prvim info komentarisao je situaciju u državi i način na koji mediji plasiraju informacije.
27.02.2026
09:56
Dejan Jelača, srpski glumac koji živi i radi u Americi gostujući u Info jutru otkrio je kakav je život preko okeana i kako Amerikanci gledaju na poteze svog predsednika Donalda Trampa.
26.02.2026
12:00
Miljan Damjanović, potpredsednik SRS i Marko Šćepanović, savetnik ministra Ivice Dačića gostujući u Info jutru komentarisali su zlurade komentare na račun zdravstvenog stanja ministra spoljnih poslova.
26.02.2026
10:53
Zbog najnovijih šokantnih vesti o ministru Ivici Dačiću, lideru SPS, koji je u bolnici i u životnoj je opasnosti najnoviju epizodu ‘Eksatlona’ emitovaćemo u nešto kasnijem terminu, iza 21.30.
25.02.2026
21:15
Na Odeljenju psihijatrije Opšte bolnice u Požarevcu noćas u 1.45 sati je izbio požar.
27.02.2026
10:29
Više javno tužilaštvo u Pančevu podnelo je je optužnicu Višem sudu u Pančevu protiv okrivljenog Z. M. (52) iz Sefkerina zbog sumnje da je 26. novembra prošle godine u garaži svoje kuće u Sefkerinu nedozvoljeno držao veću količinu oružja.
27.02.2026
11:27
Vaso R. (43) u utorak je prvostepenom presudom osuđen na dve godine i tri meseca zbog prebijanja Srpkinje Dejane Ć. (22) u kafiću u Beranama u kojem je ona radila. Kako se saznaje, Vaso ju je napao zbog sukoba koji je imao sa njenim tadašnjim poslodavcem Milivojem Mićom B.
27.02.2026
07:00
Osječko-baranjska policija je u utorak uhapsila muškarca (39) s prebivalištem u Srbiji.
27.02.2026
08:36
Masovna tuča dogodila se juče u centru Trebinja.
27.02.2026
12:23
Avganistan je napao pakistanski nuklearni centar, ima žrtava, javlja Ariana njuz, najveća privatna medijska mreža u Avganistanu.
27.02.2026
12:13
Najmanje 228 talibanskih boraca je ubijeno, dok je 314 povređeno u napadima na ciljeve talibanske vlade u Avganistanu, rekao je portparol pakistanske vojske, dodajući da su uništena 74 talibanska položaja, a 18 zarobljeno.
27.02.2026
11:34
Švedska prvi put uvodi zatvore za maloletnike od 13 godina naviše, što bi trebalo bi iz temelja da promeni način na koji se društvo nosi s najmlađim počiniocima teških krivičnih dela.
27.02.2026
11:04
Rat u Ukrajini, 1465. dan.
27.02.2026
07:00 >> 10:43
U emisiji “Specijal o Katarini Velikoj”, koja se bavi manje poznatim detaljima iz ruske istorije, otvorena je i priča o admiralu Marku Ivanoviću Vojinoviću, slavnom vojskovođi poreklom iz Herceg Novog.
27.02.2026
13:03
Glumica Amanda Sajfred naći će se u glavnoj ulozi u filmu "Priča o En Li", gde će glumiti ženskog Hrista, a ovaj film stigao je i u domaće bioskope.
27.02.2026
12:27
Režiser, scenarista i producent Park Čan-vuk biće predsednik žirija na 79. Kanskom filmskom festivalu (12-23. maj), objavili su organizatori.
27.02.2026
10:56
Snimak iz studija otkriva kako su Nikola Simić, Đuza Stojiljković, Ljubiša Bačić i Nada Blam davali glasove likovima iz crtanog filma "Nindža kornjače", pokazujući ozbiljnost i profesionalizam u dečjem programu osamdesetih i devedesetih.
27.02.2026
10:09
Hale Beri je gostujući u podkastu "Seks sa Emili" kod voditeljke Emili Mors, iskreno pričala o intimnim odnosima, ženskom zadovoljstvu i promeni stava koju je stekla sa godinama.
27.02.2026
09:24
Mnogi se za uklanjanje korova oslanjaju na sol, sirće ili hemijske preparate, ali iskusni baštovani tvrde da postoji jednostavniji način kao što su papirne novine.
27.02.2026
11:40
Kremasti rižoto sa piletinom je jednostavno jelo, lagano, ali istovremeno ukusno i zasitno, idealno za porodični ručak.
27.02.2026
13:00
Poznata šminkerka Nina Soriano ističe da obrve imaju ključnu ulogu u načinu na koji naše lice deluje, pravi oblik može u potpunosti promeniti celokupan utisak.
27.02.2026
12:20
Da li je pravo vreme za nadogradnju na S26 Ultra, je dilema koju ljubitelji Samsunga sada imaju. Samsung Galaxy S26 Ultra nesumnjivo jeste unapređen, ali ostaje pitanje koliko su te novine vama lično bitne.
27.02.2026
10:20
Američki striming servis Netfliks odustao je danas od nadmetanja za preuzimanje kompanije Vorner bros diskaveri (WBD), čime je otvoren put da konkurentski Paramaunt skajdens finalizuje sporazum vredan 111 milijardi dolara za preuzimanje jednog od najpoznatijih holivudskih studija.
27.02.2026
10:42
Bivši zadrugar Marko Miljković poklonio je svojoj supruzi Luni Đogani putovanje na Maldive povodom 30. rođendana, a ona je snimkom sa odmora nasmejala sve.
27.02.2026
12:51
Ove sedmice održava se muzičko takmičenje "PZE 2026", a sada je otkriveno koliki su honorari članova žirija.
27.02.2026
12:19
Nekadašnji direktor "Granda", Saša Popović 1. marta prošle godine je izgubio bitku sa bolešću, a njegova porodica objavila je čitulju povodom godišnjice smrti.
27.02.2026
11:39
Voditeljka Jovana Jeremić veoma je aktivna na Instagramu, a sada je privukla pažnju jednom fotografijom, te je otkrila šta joj se dogodilo.
27.02.2026
10:49
Usvojena ćerka milionera Filipa Ceptera, Ema Cepter neretko šokira pratioce na Instagramu provokativnim izdanjima, što je i sada slučaj.
27.02.2026
10:15
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar