Ludaško jezero predstavlja drugo po veličini jezero Severne Bačke. Administrativno, pripada teritoriji Subotice. Neobičnog izgleda i lepote predstavlja jedinstveno jezero u Srbiji. Bogata flora i fauna, retke, zaštićene vrste i nesvakidašnje prostranstvo koje ga okružuje, učinili su da Ludaško jezero postane Specijalni rezervat prirode, ali i svojevrsni muzej na otvorenom čija raznolikost budi maštu.
Još od kamenog doba vetar je decenijama, pa i stolećima dubio jezersko okno, koje je zahvaljujući peščanim dinama sprečavalo dalje oticanje vode. Tako je vremenom nastajao prostor na kome su arheološkim istraživanjima pronađeni i ostaci najstarijeg naselja u ovom kraju. Danas Ludaško jezero okružuju naselja Ludaš, Hajdukovo i Nosa.
Ovo jezero dugačko 4 km i široko 200 do 300 m, smešteno je u depresiji na kontaktu između lesne zaravni Bačke i Subotičke peščare. Dok se zapadna obala blago izdiže iz jezera, istočna obala predstavlja lesnu terasu visoku do 6 m.
Arheološka istraživanja pokazuju da je na obali Ludaškog jezera bilo najstarije naselje u ovom kraju koja potiču iz perioda paleolita, neolita, bakarnog doba, srednjeg veka i renesansnog razdoblja. Arhaične seoske kuće Ludaša, najstarijeg salašarskog naselja okoline jezera, pripadaju najjužnijoj varijanti mađarskog ravničarskog tipa kuće.
Foto: Printskrin/youtube
Ipak, ono što Ludaško jezero čini zaista jedinstvenim, jeste raznovrsnost biljnog i životinjskog sveta koji su ovde nastanjeni. Na Ludaškom jezeru registrovano je 238 vrsta ptica. Mnoge od njih su retke i ugrožene vrste, a neke od najpoznatijih su plavokljuna patka, riđa i žuta čaplja, bukavac, barski petlovan, vodomar, modrovoljka, bela i brkata senica i ševarski cvrčić koji se gnezdi u tršćacima jezera. Najpoznatiji sisari su zec, srna, divlja svinja i vidra.
Vlažne poplavljene livade, kao i samo jezero idealno su mesto za razmnožavanje brojnih vodozemca. Tu su mali i veliki mrmoljak, barska žaba, obična češljarka, zelene žabe i zaštićena barska kornjača. Pored veoma popularnog zlatnog karaša koga je danas skoro potpuno potisnuo srebrni karaš, u jezeru živi još oko 20 vrsta riba, od kojih je najpoznatiji zaštićeni čikov. Ovde se mogu sresti i lasica, krtica, hermelin...
Foto: Printskrin/youtube
Pored bogatog životinjskog sveta, lepotu Ludaškog jezera krase i mnogobrojne biljne vrste. Prirodne retkosti su veliki kaćun, švarcenbergova bokvica, panonski zvezdan, a najveća vrednost priobalnih slatina je retki zeleni morski trozubac koji je upisan u Crvenu knjigu flore Srbije. Izuzetan je doživljaj kada na proleće jezero ukrasi blistavo žuta perunika, a na leto šarene vrbčice i konopljuše.
Ludaško jezero je prvi put zaštićeno zakonom 1955. godine (deo jezera), a od 1994. godine Uredbom Vlade Republike Srbije proglašeno Specijalnim rezervatom prirode.
Pored šetnje, odmora i razgledanja prirodnih blagodeti Ludaškog jezera, ovde možete uživati i u različitim aktivnostima i organizovanim turama. Najatraktivnije je svakako posmatranje ptica koje se organizuje od aprila do septembra meseca. Tu je i restoran na obali jezera u kome možete probati ukusne riblje specijalitete, a u blizini se nalazi i konjički centar. Ako jezero posetite na leto, nemojte propustiti tradicionalni eko-kamp, koji je ustanovljen još 1987. godine.
Da je Srbija u neka davna vremena bila prepuna aktivnih vulkana, najbolje svedoče brojne ugašene kupe vulkanskog porekla koje se nalaze širom naše zemlje.
Veruje se da je na prostoru današnje krečnjačke zaravni u okolini Raške i Starog Vlaha nekada postojalo veliko jezero. Legenda kaže da je upravo na tom mestu, na najvećoj visoravni Balkana, Sveti Đorđe ubio aždaju. Danas uspomenu na slavnu prošlost čuvaju venci sedam planina, bistra voda četiri reke veličanstvene Pešterske visoravni.
Simbol Bajine Bašte i Srbije jeste kućica izgrađena na steni i to nasred toka reke Drine. Njene fotografije obišle su svet, ali malo ko zna da je pre ove sadašnje brza Drina za ovih pola veka trajanja odnela čak šest kućica.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Da je Srbija u neka davna vremena bila prepuna aktivnih vulkana, najbolje svedoče brojne ugašene kupe vulkanskog porekla koje se nalaze širom naše zemlje.
Dok se "želu da bude nosilac" blokaderske liste Vladan Đokić baškario na Jadranskom moru, Milo Lompar, njegov glavni konkurent sa blokaderske liste "opipava" tokom leta alternative za sklapanje novih političkih saveza.
Ideolog blokadera i jedan od najostrašćenijih antisrba sa dna kace, Milan St. Protić, na sraman način je udario na sopstvenu zemlju izjavom o zločinačkoj akciji "Oluja" da "Hrvati imaju šta da slave" kada je u pitanju taj događaj, zbog čega je preko noći postao heroj "Lijepe njihove".
Lider "Srpskih suverenista" Vukša Dragović izneo je danas šokantne podatke Narodne Banke Srbije koji razotkrivaju razmere delovanja takozvane "NVO hidre" u našoj zemlji.
Politički analitičar Uroš Piper javno je raskrinkao i prozvao Slobodana Georgieva, blokaderskog urednika trovačnice Nove S, uputivši mu brutalnu poruku na društvenoj mreži Iks.
U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila danas oko 16.50 časova na Smederevskom putu, u Ulici Aleksandra Kostića, sudarila su se dva putnička automobila.
Crnogorska policija vrši pretese na teritoriji Podgorice i Kolašina tragajući za odbeglim bivšim policajcem Nebojšom Bugarinom, navodnim saradnikom vođe kavačkog klana Radoja Zvicera.
Crnogorska policija vrši pretres na teritoriji Podgorice i Kolašina u potrazi za odbeglim Nebojšom Bugarinom, navodnim saradnikom vođe "kavačkog" klana Radoja Zvicera, koji je na suđenju za šverc kokaina.
U Višem javnom tužilaštvu u Beogradu saslušano je troje osumnjičenih zbog postojanja osnova sumnje da su 2. avgusta 2026. godine po prethodnom dogovoru, zajednički učestvujući u radnji izvršenja, iz koristoljublja lišili života oštećenog R.G.
Istaknuti srpski glumac Jovo Maksić je proteran sa ognjišta tokom operacije "Oluja" kojom je izvršeno etničko čišćenje Srba sa prostora Krajine, te je sad progovorio o najtežem periodu u životu.
Tokom velikih vrućina organizmu je potrebno više tečnosti, a mnogi posežu za osvežavajućom limunadom. Ipak, stručnjaci ističu da čaj može biti još bolji izbor. Osim što rashlađuje kada se pije hladan, ledeni čaj pruža i brojne zdravstvene koristi.
Uz veliki broj rasa različitih veličina i karaktera, izbor pravog ljubimca nije uvek jednostavan. Jedna od rasa koja se često ističe kao dugovečna i nezahtevna za držanje jeste engleski toj španijel.
Tin Mlivić, nekadašnji rijaliti učesnik, zaprosio je dečka Ivicu Racića koji je inače tog dana slavio i gala rođendan, a detalji su odmah dospeli do društvenih mreža.
Tokom rasprave u kojoj se pominjala pesma "Beograd", Svetlana Ceca Ražnatović šokirala je javnost izjavom da je zapravo ona napisala taj stih, a ne Dino Merlin.
Zbog teške ekonomske situacije i manjka nastupa, pevačica Maja Odžaklijevska je prihvatila posao u vulkanizerskoj radnji kako bi obezbedila egzistenciju sebi i svojoj porodici.
Rijaliti zvezda Milica Veličković je na svom Instagram profilu podelila je fotografiju na kojoj pozira u zagrljaju rijaliti učesnika Marka Janjuševića Janjuša, čime je iznenadila mnoge pratioce.
Rijaliti zvezde Uroš Stanić i Sanja Grujić poslednjih dana privlače pažnju zajedničkim trenucima koje dele sa pratiocima, a sad su uhvaćeni golišavi na plaži.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.