Ludaško jezero predstavlja drugo po veličini jezero Severne Bačke. Administrativno, pripada teritoriji Subotice. Neobičnog izgleda i lepote predstavlja jedinstveno jezero u Srbiji. Bogata flora i fauna, retke, zaštićene vrste i nesvakidašnje prostranstvo koje ga okružuje, učinili su da Ludaško jezero postane Specijalni rezervat prirode, ali i svojevrsni muzej na otvorenom čija raznolikost budi maštu.
Još od kamenog doba vetar je decenijama, pa i stolećima dubio jezersko okno, koje je zahvaljujući peščanim dinama sprečavalo dalje oticanje vode. Tako je vremenom nastajao prostor na kome su arheološkim istraživanjima pronađeni i ostaci najstarijeg naselja u ovom kraju. Danas Ludaško jezero okružuju naselja Ludaš, Hajdukovo i Nosa.
Ovo jezero dugačko 4 km i široko 200 do 300 m, smešteno je u depresiji na kontaktu između lesne zaravni Bačke i Subotičke peščare. Dok se zapadna obala blago izdiže iz jezera, istočna obala predstavlja lesnu terasu visoku do 6 m.
Arheološka istraživanja pokazuju da je na obali Ludaškog jezera bilo najstarije naselje u ovom kraju koja potiču iz perioda paleolita, neolita, bakarnog doba, srednjeg veka i renesansnog razdoblja. Arhaične seoske kuće Ludaša, najstarijeg salašarskog naselja okoline jezera, pripadaju najjužnijoj varijanti mađarskog ravničarskog tipa kuće.
Foto: Printskrin/youtube
Ipak, ono što Ludaško jezero čini zaista jedinstvenim, jeste raznovrsnost biljnog i životinjskog sveta koji su ovde nastanjeni. Na Ludaškom jezeru registrovano je 238 vrsta ptica. Mnoge od njih su retke i ugrožene vrste, a neke od najpoznatijih su plavokljuna patka, riđa i žuta čaplja, bukavac, barski petlovan, vodomar, modrovoljka, bela i brkata senica i ševarski cvrčić koji se gnezdi u tršćacima jezera. Najpoznatiji sisari su zec, srna, divlja svinja i vidra.
Vlažne poplavljene livade, kao i samo jezero idealno su mesto za razmnožavanje brojnih vodozemca. Tu su mali i veliki mrmoljak, barska žaba, obična češljarka, zelene žabe i zaštićena barska kornjača. Pored veoma popularnog zlatnog karaša koga je danas skoro potpuno potisnuo srebrni karaš, u jezeru živi još oko 20 vrsta riba, od kojih je najpoznatiji zaštićeni čikov. Ovde se mogu sresti i lasica, krtica, hermelin...
Foto: Printskrin/youtube
Pored bogatog životinjskog sveta, lepotu Ludaškog jezera krase i mnogobrojne biljne vrste. Prirodne retkosti su veliki kaćun, švarcenbergova bokvica, panonski zvezdan, a najveća vrednost priobalnih slatina je retki zeleni morski trozubac koji je upisan u Crvenu knjigu flore Srbije. Izuzetan je doživljaj kada na proleće jezero ukrasi blistavo žuta perunika, a na leto šarene vrbčice i konopljuše.
Ludaško jezero je prvi put zaštićeno zakonom 1955. godine (deo jezera), a od 1994. godine Uredbom Vlade Republike Srbije proglašeno Specijalnim rezervatom prirode.
Pored šetnje, odmora i razgledanja prirodnih blagodeti Ludaškog jezera, ovde možete uživati i u različitim aktivnostima i organizovanim turama. Najatraktivnije je svakako posmatranje ptica koje se organizuje od aprila do septembra meseca. Tu je i restoran na obali jezera u kome možete probati ukusne riblje specijalitete, a u blizini se nalazi i konjički centar. Ako jezero posetite na leto, nemojte propustiti tradicionalni eko-kamp, koji je ustanovljen još 1987. godine.
Da je Srbija u neka davna vremena bila prepuna aktivnih vulkana, najbolje svedoče brojne ugašene kupe vulkanskog porekla koje se nalaze širom naše zemlje.
Veruje se da je na prostoru današnje krečnjačke zaravni u okolini Raške i Starog Vlaha nekada postojalo veliko jezero. Legenda kaže da je upravo na tom mestu, na najvećoj visoravni Balkana, Sveti Đorđe ubio aždaju. Danas uspomenu na slavnu prošlost čuvaju venci sedam planina, bistra voda četiri reke veličanstvene Pešterske visoravni.
Simbol Bajine Bašte i Srbije jeste kućica izgrađena na steni i to nasred toka reke Drine. Njene fotografije obišle su svet, ali malo ko zna da je pre ove sadašnje brza Drina za ovih pola veka trajanja odnela čak šest kućica.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Da je Srbija u neka davna vremena bila prepuna aktivnih vulkana, najbolje svedoče brojne ugašene kupe vulkanskog porekla koje se nalaze širom naše zemlje.
Beograd sprema žestok odgovor za više desetina osoba i potpunu promenu odnosa prema Vladi Crne Gore ukoliko ta zemlja zabrani ulazak glavnom uredniku Informera Draganu J. Vučićeviću.
Pred Posebnim odeljenjem za borbu protiv visokotehnološkog kriminala Višeg javnog tužilaštva u Beogradu saslušan je V. J. zbog pretnji predsedniku Aleksandru Vučiću i glavnom javnom tužiocu VJT.
Samozvana organizacija „Alternativa Crna Gora“, predvođena Veskom Pejakom, pokrenula je sramnu hajku protiv vlasnika i glavnog urednika Informera Dragana J. Vučićevića!
Beogradska policija, po nalogu Trećeg osnovnog javnog tužilaštva u Beogradu, uhapsila je M. J. (37), zbog sumnje da je izvršio više krivičnih dela teška krađa i prevara.
Maloletni M. M. (15) iz Niške Banje danas je saslušan pred Višim sudom u Nišu u postupku koji se vodi protiv njegovih roditelja M. M. i M. M. M., a koji se terete za zapuštanje i zlostavljanje maloletnog lica, kao i za teška dela protiv opšte sigurnosti u saizvršilaštvu.
Viši sud u Beogradu, po predlogu Višeg javnog tužilaštva u Beogradu izdao je međunarodnu poternicu protiv dvojice muškaraca osumnjičenih da su učestvovali u ubistvu Darka Veskovića Prike u Kumodražu.
Vlasti Krima i grada Sevastopolja odlučile su danas da proglase regionalno vanredno stanje radi rešavanja ekonomskih problema, saopštio je guverner Krima Sergej Aksjonov.
Kamion sa prikolicom koji je prevozio više od 400 košnica prevrnuo se u Teksasu i ispustio milione pčela u naseljeno područje, zbog čega su hitne službe zatvorile puteve i naredile stanovnicima da ostanu u kućama.
Slavni glumac i reditelj Radoš Bajić odlučio je da svoj godišnji odmor provede u Srbiji, tačnije u svom voljenom zavičaju, selu Medveđa kraj Trstenika.
Mnogi korisnici se pitaju da li je za bateriju telefona bolje punjenje tokom noći ili brzo dopunjavanje ujutru. Stručnjaci otkrivaju koje navike zaista utiču na vek trajanja baterije, a koje su samo mitovi.
Ako vam se baterija tokom putovanja prazni mnogo brže nego inače, uzrok možda nije stari telefon, već automatski uključeni lokacioni servisi i neprekidna potraga za signalom i Wi-Fi mrežama.
Glumica Selma Hajek otkrila je da efekat prirodnog "fejsliftinga" postiže tako što kosu zateže u visoki rep ili čvrstu punđu, što vizuelno podiže crte lica.
Pevačica Milica Pavlović danas je organizovala promociju novog albuma "Caka", a tom prilikom je otkrila da joj je ideja bila da kroz muziku vrati duh nostalgije.
Specijalnim nultim danom sinoć je svečano otvoreno ovogodišnje izdanje festivala Belgrade Music Week, a čast da započnu najveći muzički događaj leta, i to višečasovnim koncertnim spektaklom, pripala je neprikosnovenom tandemu - Jali Bratu i Bubi Corelliju.
Večeras će Tašmajdan biti epicentar najvećeg muzičkog događaja godine. Sve je spremno za Južni Vetar festival, spektakl koji će na jednom mestu okupiti legende najpopularnijeg muzičkog pokreta u istoriji domaće muzike.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.