Smešten na istoku Srbije u blizini Despotovca, manastir Manasija predstavlja jedno od najstarijih zdanja srednjovekovne Srbije. Zadužbina je velikog srpskog vladara despota Stefana, sina cara Lazara i smatra se spomenikom kulture od velikog značaja.
Ovaj manastir opasan je visokim i jakim zidinama, a tačno vreme početka njegove gradnje i dalje je nepoznato. Osim istorijskog, ovaj manastir ima i ogroman kulturni značaj, s obzirom na to da je odmah po osnivanju, u okvirnu njegovih zidina, počela sa radom "Resavska škola" koja je imala značajni uticaj na razvijanje srpske književnosti.
"Resavska škola" tada je bila prepisivačka radionica i bila je izvor pisanih dela i prevoda i posle pada despotovine. Prepisivači su bili monasi, koji su se u manastir Manasija uselili odmah posle izgradnje, a njihova dela naširoko su važila za pouzdane izvore informacija.
Manastirski kompleks sastoji se iz crkve Svete Trojice, velike trpezarije ili takozvane "škole" i tvrđave sa 11 kula od kojih je najveća "Despotova kula". Od 1954. godine Manasija postaje ženski manastir, a nekoliko decenija kasnije za potrebe rastućeg sestrinstva sagrađen je i savremeni konak koji se nalazi na istočnom delu porte.
Foto: Tanjug
Mošti despota Stefana
Jedna od najvećih misterija bila je ta što se nikako nije moglo tačno utvrditi gde počivaju mošti despota Stefana, neki su smatrali da su one u Manasiji, dok su mnogi mislili da one leže upravo u manastiru Koporin. Međutim, višedecenijska nagađanja prekinuta su analizom ostatka koja su pronađena u Manasiji i prema njoj je, sa 99,93%, utvrđeno da su ostaci pripadali despotu Stefanu.
U toku viševekovne turske okupacije, manastir je više puta pustošen i razaran. Sa crkve je bio skinut olovni krov, pa je više od jednog veka crkvena građevina prokišnjavala i dve trećine fresaka je nepovratno propalo.
Ipak, i pored velikih oštećenja koja je ova svetinja pretrpela i dalje se oseća neverovatan mir u porti. Dvorište je prelepo uređeno, sa puno zelenila, a osoblje koje radi veoma je ljubazno. Freske odlikuje autentičan kolorit i umetnički stil, budući da su ga oslikali najbolji umetnici Vizantije u to vreme.
U manastirskoj radnji pored raznog asortimana, možete kupiti i domaće proizvode koji se prave upravo u manastiru. Takođe imaju i liniju kozmetika koja ima delotvorna dejstva na razna oboljenja kože, zglobova itd.
O knjizi „Srbi u vihoru novog svijeta: Srbija i Srpska pred izazovima” i našoj istoriji, govorio je u Info danu njen autor sociolog prof. dr Milimir Mučibabić.
Stav Nikole Tesle prema zdravlju i bolesti iz današnje perspektive zvuči kao da je bio ”čudotvorac” koji je razumeo da bol ima fizičku, psihičku i emocionalnu komponentu u sebi.
Tog 17. jula 1946. godine streljan je Dragoljub Draža Mihailović, komandant Jugoslovenske vojske u Otadžbini. Mnogi detalji o hapšenju, suđenju i smrti Dragoljuba Mihailovića i danas su obavijeni velom tajne, a njegov lik i delo izazivaju brojne polemike i kontroverze. Nešto od onoga što je general govorio u svoju odbranu ipak je sačuvano.
U selu Račak na Kosovu i Metohiji, opština Štimlje, pre 25 godina, 15. januara 1999. dogodio se oružani sukob srpske policije i pripadnika albanskih terorističkih formacija, takozvane OVK.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
O knjizi „Srbi u vihoru novog svijeta: Srbija i Srpska pred izazovima” i našoj istoriji, govorio je u Info danu njen autor sociolog prof. dr Milimir Mučibabić.
Grupa blokadera, koju je činilo svega desetak okupljenih, uprkos pozivima koje su upućivali putem svojih grupa, pojavila se danas u memorijalnom kompleksu Slobodište u Kruševcu, tokom posete ministarke za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Milice Đurđević-Stamenkovski.
Više javno tužilaštvo u Beogradu odbacilo je krivičnu prijavu protiv bivšeg načelnika Policijske uprave za grad Beograd Veselina Milića za pomaganje u ubistvu Aleksandra Nešovića, dok krivična prijava za neprijavljivanje ubistva ostaje.
Samo nekoliko dana nakon što je otvoreno pozvao na prekrajanje postojećih granica između Srbije i Hrvatske, kao i otimanje delova srpskih gradova u korist hrvatske države, premijer te zemlje Andrej Plenković povukao je novi skandalozan potez.
Pripadnici Gledalačko-obaveštajne službe Informera (GOSI) snimili su šta propali košarkaš i blokaderski siledžija Vladimir Štimac radi u trenutku dok traje besmisleno zgubidansko okupljanje ispred Vlade Srbije u srcu Beograda.
Voditeljka Informer TV Andrea Veskov uputila je javno izvinjenje Privrednoj pravnoj akademiji iz Novog Sada i njenom rektoru prof dr Milanu Počuči zbog pogrešno interpretiranog stava u vezi sa tom institucijom u poslednjem izdanju emisije Paralela.
Publika od sada ima priliku da svake srede od 17 časova na Prvom programu Radio Beograda prati novi politički tok-šou "U sredu sa Bojanom Bilbijom". Reč je o autorskom projektu koji se bavi najvažnijim političkim, geopolitičkim i društvenim temama koje oblikuju svakodnevni život građana Srbije, ali i globalne procese koji utiču na ceo svet.
U Višem javnom tužilaštvu u Beogradu saslušani su Veljko T. (27) i Nikola M. (28) zbog postojanja osnova sumnje da su 6. juna 2026. godine na teritoriji opština Grocka pokušali da na podmukao način liše života oštećenog M.N.
Policija u Zrenjaninu, u saradnji sa Pokrajinskom insprekcijom za zaštitu životne sredine, a po nalogu glavnog javnog tužioca Osnovnog javnog tužilaštva, uhapsila je šezdesettrogodišnjeg kineskog državljanina H. J. zbog sumnje da je izvršio krivično delo unošenje opasnih materija u Srbiju i nedozvoljeno prerađivanje, odlaganje i skladištenje opasnih materija.
Broj žrtava zemljotresa koji je u ponedeljak pogodio oblast Sarangani na filipinskom ostrvu Mindanao, porastao je na 41, a više od 450 ljudi je povređeno, saopštila je agencija za vanredne situacije.
Iako su prve informacije o obaranju helikoptera "Apač" ostavljale prostor za spekulacije o protivvazdušnim raketama, američki mediji prenose da je reč o asimetričnom napadu iz vazduha.
Nakon što je javno uputio otvoreno pismo ruskom predsedniku Vladimiru Putinu sa predlogom za prekid vatre i sastanak, ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski je objasnio da je ta inicijativa bila deo šire, koordinisane diplomatske strategije.
Glumac Entoni Gidera, poznat po ulozi u filmu "Kum 3", preminuo je u 65. godini, tri nedelje nakon što mu je srce iznenada stalo iz za sada nepoznatih razloga.
Sve više ljudi traži prirodnije načine zaslađivanja hrane i pića, a med se pritom često nameće kao opcija. Dijetetičarke Lauren Manaker i Karlin Remedios su otkrile koliko je to dobro za zdravlje.
Bjanka Sensori je režirala spot za pesmu "Gemini Season", a u jednoj od prvih scena pojavljuje se u provokativnom kostimu dok muze kravu, nakon čega joj se pridružuje Kanje Vest, kome predaje posudu sa mlekom.
Istraživači iz kompanije SafeBreach otkrili su bezbednosni propust u Gugl Geminiju na Android uređajima koji je mogao da omogući napadačima da utiču na rad ovog AI asistenta.
Pevačica Andreana Čekić oklevala je da se javi koleginici Aleksandri Bursać sa kojom je imala zategnut odnos, a zatim progovorila o odnosima na estradi.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.