Srpski član Predsedništva BiH Milorad Dodik poručio je da Republika Srpska ne želi u NATO, niti će za to dati saglasnost, i podsetio da je za svaku promenu Ustava BiH potreban sporazum dva entiteta - RS i Federacije BiH
18.08.2020
17:13
Ovo je odgovor politikologa Anđelka Kozomare na izjavu ambasadora Amerike u BiH Erika Nelsona da bi dejtonski ustav u BiH trebalo da se reformiše. Nelson je napomenuo i da je postojeći Ustav početni kao i da svaka država, pre ili kasnije, shvati da su joj potrebne neke reforme.
„Očigledno je da su BiH ustavu potrebne reforme, i Dejtona i Ustava BiH, zato što građani žele da budu deo transatlantske zajednice,“ poručio je Nelson.
Kozomara je uveren da je prava namera se da oduzme još dejtonskih ovlašćenja od RS i da se napravi centralizovana država u kojoj ne bi bilo entitetskog glasanja.
„Cilj je, dakle, da Srbi ne mogu da blokiraju bilo kakve odluke na nivou BiH. Sarajevu je bitno da uđe u NATO jer bi to omogućilo dominaciju jednog naroda nad ostalim. Takođe, žele da BiH postane centralizovana država sa jednom vojnom komandom, jednim predsednikom, dva potpredsednika, dok bi Savet ministara postao Vlada, a bila bi formirana i dodatna ministarstva“, tvrdi Kozomora.
On ocenjuje da su Zapadni agresivni metodi takvi da mnogo traže, a da, ako ništa ne prihvatimo, onda kažu da nismo kooperativni. U ovoj fazi, dodaje, oni bi bili zadovoljni i da pola od ovih predloga RS prihvati.
„Nije sporno da se menja takozvani Ustav ali to mora da bude stvar dva entiteta, da se tačno zna šta se menja, šta kome odgovara i da se onda to usvoji u parlamentu BiH“, ističe on.
Nikakve nametnute odluke velikih sila, zaključuje Kozomara, ali ni samo jednog naroda u BiH, nisu moguće po ovom pitanju niti mogu da dovedu do promena.
Profesor međunarodnog prava na banjalučkom univerzitetu dr Miloš Šolaja kaže da Bosna i Hercegovina de fakto nema Ustav, već Aneks 4 Dejtonskog mirovnog sporazuma koji je neko nazvao Ustavom. Da bi se došlo do stvarnog ustavnog uređenja BiH potreban je konsenzus sva tri naroda.
On podseća da je Aneks 4, u momentu kada je donet u okviru Dejtonskog sporazuma, prećutno prihvaćen bez da se o njemu izjašnjavalo, jer je poslužio kao sredstvo za zaustavljanje rata.
„Danas bi bilo bi dobro otvoriti tu ustavnu diskusiju ali ne na način kako to neko zamišlja, pod patronatom neke međunarodne organizacije ili Amerike kao što je to bilo 1995. To bi trebalo da bude izvorni proces samih stanovnika u BiH. Ali, to je komplikovano sada kad postoje snažne intencije u sarajevskoj politici da se ustavne promene dese pod kontrolom međunarodne zajednice, jer na taj način žele da ostvare politički cilj – unitarizaciju i centralizaciju“, ističe profesor Šolaja.
Da bi se uopšte o ovome pokrenula neka rasprava, dodaje on, morala bi da postoji stvarna želja za novo ustavno rešenje koje bi svi prihvatili i samo tako bi se održala politička stabilnost.
„Ukoliko bi se, pak, prihvatilo da se sve uradi pod rukovodstvom međunarodne zajednice, što se na neki način i nazire iz zaključka izjave američkog ambasadora, to bi bio novi uzrok konflikata i bio bi to izvor nestabilnosti. Ne bi bilo efikasno“, smatra on.
Profesor Šolaja kaže da donošenje Ustava ne podrazumeva promenu Dejtonskog sporazuma.
„Promena bi se odnosila samo na Aneks 4. Srpska i dalje ima svoj Ustav i svoj politički sistem. Američki ambasador ovom pričom očito pokazuje da je nekome u interesu da se stvori Ustav BiH. BiH je nastala kao kompilacija dva entiteta, a ovaj Ustav bi se odnosio na zajedničke institucije i na zajedničko funkcionisanje“, dodaje Šolaja.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Srpski član Predsedništva BiH Milorad Dodik poručio je da Republika Srpska ne želi u NATO, niti će za to dati saglasnost, i podsetio da je za svaku promenu Ustava BiH potreban sporazum dva entiteta - RS i Federacije BiH
Spoljnopolitička prognoza za 2026. godinu, koju je izneo politički analitičar Aleksej Muhin, ukazuje na produžetak globalne nestabilnosti, nastavak sukoba u Ukrajini i ozbiljno pogoršanje odnosa među ključnim svetskim akterima.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić prisustvovao je polaganju kamena temeljca za izgradnju novog objekta Ministarstva odbrane i Generalštaba Vojske Srbije, a zatim se obratio medijima.
Političara i humanitarca Arno Gujona Informerova ekipa snimila je kako bez žurbe šeta centrom Beograda, a potom ulazi u kafanu, gde je, uz supu, razgovarao sa prijateljima.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Zrenjaninu, po nalogu glavnog јavnog tužioca Osnovnog јavnog tužilaštva u Zrenjaninu, uhapsili su D. B. (1972) iz Sremske Kamenice, zbog postoјanja osnova sumnje da јe izvršio krivično delo teška dela protiv opšte sigurnosti.
Goran Lazor (46) koji je ubijen u Savinom selu kod Vrbasa, navodno se sa osumnjičenima L.N. (20) i L.M.(18), koje je dobro poznavao, posvađao jer su oni u prethodnom periodu maltretirali njegovog sina.
Pripadnici Policijske uprave za grad Beograd, UKP, u opsežnoj akciji sprovedenoj u saradnji sa nadležnim tužilaštvima na više lokacija u Beogradu, rasvetlili su krivično delo izazivanje opšte opasnosti, zaplenili veću količinu opojne droge i uhapsili tri osobe osumnjičene za ova krivična dela.
Žena (67) izbodena u zgradi na Novom Beogradu prilikom pljačke trenutno nije životno ugrožena. Ubodne rane je zadobila, između ostalog, u glavu i u butnu kost. Takođe, konstatovan joj je pneumotoraks.
Glumica Iskra Brajović podelila je od istorije sačuvanu novogodišnju fotograviju na kojoj je za ruke drže bivši supružnici, otac i veliki glumac Vojislav Voja Brajović i majka Ljiljana.
Glumica Mina Lazarević već neko vreme je u emotivnoj vezi sa glumcem Vladimirom Pošavcem Tušekom ali se malo zna da je on bio u braku sa njihovom koleginicom Jelenom Bosančić sa kojom ima sina.
Dok su se prolaznici u Njujorku nadali fotografiji i kratkom susretu, glumac Harison Ford imao je sasvim drugačiji plan, da mirno pređe ulicu i nastavi svojim putem.
Ponekad je dovoljan dobar film da te resetuje, pogura i natera da ponovo poveruješ u sebe. Ako ti treba inspiracija, energija ili samo mali podsetnik da je upornost jača od okolnosti, ovo su filmovi koje vredi pogledati.
Nova godina se ne dočekuje u tišini, i isto važi za ono što nosite. Ovo je noć u kojoj garderoba govori pre vas, a mi vam donosimo ideje za tri stajlinga sa kojima nema greške.
Mnogi imaju običaj da pre jela popiju čašicu ili dve rakije, bilo kod kuće ili u restoranu. Stručnjaci upozoravaju da ne poboljšava apetit, već ga kvari i uzrokuje neprijatan osećaj u stomaku.
Robot usisivači nude veliki komfor i štede vreme, ali uz čišćenje doma često prikupljaju i podatke o prostoru, navikama i rasporedu stanovanja. Kako postaju sve pametniji i povezaniji, korisnici se sve češće pitaju da li je praktičnost vredna potencijalnog rizika po privatnost.
Pečenje ribe često je mala kućna drama. Miris se zadrži satima, ukus zna da bude suv, ali zzu na scenu stupa jabuka, sastojak koji deluje nebitno, a u praksi pravi ogromnu razliku.
Večeras je u emisiji "Pinkove zvezde" došlo do rasprave između repera Desingerice i Bosanca, zbog čega je kompozitor u jednom momentu napustio svoje mesto.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar