Srpski član Predsedništva BiH Milorad Dodik poručio je da Republika Srpska ne želi u NATO, niti će za to dati saglasnost, i podsetio da je za svaku promenu Ustava BiH potreban sporazum dva entiteta - RS i Federacije BiH
18.08.2020
17:13
Ovo je odgovor politikologa Anđelka Kozomare na izjavu ambasadora Amerike u BiH Erika Nelsona da bi dejtonski ustav u BiH trebalo da se reformiše. Nelson je napomenuo i da je postojeći Ustav početni kao i da svaka država, pre ili kasnije, shvati da su joj potrebne neke reforme.
„Očigledno je da su BiH ustavu potrebne reforme, i Dejtona i Ustava BiH, zato što građani žele da budu deo transatlantske zajednice,“ poručio je Nelson.
Kozomara je uveren da je prava namera se da oduzme još dejtonskih ovlašćenja od RS i da se napravi centralizovana država u kojoj ne bi bilo entitetskog glasanja.
„Cilj je, dakle, da Srbi ne mogu da blokiraju bilo kakve odluke na nivou BiH. Sarajevu je bitno da uđe u NATO jer bi to omogućilo dominaciju jednog naroda nad ostalim. Takođe, žele da BiH postane centralizovana država sa jednom vojnom komandom, jednim predsednikom, dva potpredsednika, dok bi Savet ministara postao Vlada, a bila bi formirana i dodatna ministarstva“, tvrdi Kozomora.
On ocenjuje da su Zapadni agresivni metodi takvi da mnogo traže, a da, ako ništa ne prihvatimo, onda kažu da nismo kooperativni. U ovoj fazi, dodaje, oni bi bili zadovoljni i da pola od ovih predloga RS prihvati.
„Nije sporno da se menja takozvani Ustav ali to mora da bude stvar dva entiteta, da se tačno zna šta se menja, šta kome odgovara i da se onda to usvoji u parlamentu BiH“, ističe on.
Nikakve nametnute odluke velikih sila, zaključuje Kozomara, ali ni samo jednog naroda u BiH, nisu moguće po ovom pitanju niti mogu da dovedu do promena.
Profesor međunarodnog prava na banjalučkom univerzitetu dr Miloš Šolaja kaže da Bosna i Hercegovina de fakto nema Ustav, već Aneks 4 Dejtonskog mirovnog sporazuma koji je neko nazvao Ustavom. Da bi se došlo do stvarnog ustavnog uređenja BiH potreban je konsenzus sva tri naroda.
On podseća da je Aneks 4, u momentu kada je donet u okviru Dejtonskog sporazuma, prećutno prihvaćen bez da se o njemu izjašnjavalo, jer je poslužio kao sredstvo za zaustavljanje rata.
„Danas bi bilo bi dobro otvoriti tu ustavnu diskusiju ali ne na način kako to neko zamišlja, pod patronatom neke međunarodne organizacije ili Amerike kao što je to bilo 1995. To bi trebalo da bude izvorni proces samih stanovnika u BiH. Ali, to je komplikovano sada kad postoje snažne intencije u sarajevskoj politici da se ustavne promene dese pod kontrolom međunarodne zajednice, jer na taj način žele da ostvare politički cilj – unitarizaciju i centralizaciju“, ističe profesor Šolaja.
Da bi se uopšte o ovome pokrenula neka rasprava, dodaje on, morala bi da postoji stvarna želja za novo ustavno rešenje koje bi svi prihvatili i samo tako bi se održala politička stabilnost.
„Ukoliko bi se, pak, prihvatilo da se sve uradi pod rukovodstvom međunarodne zajednice, što se na neki način i nazire iz zaključka izjave američkog ambasadora, to bi bio novi uzrok konflikata i bio bi to izvor nestabilnosti. Ne bi bilo efikasno“, smatra on.
Profesor Šolaja kaže da donošenje Ustava ne podrazumeva promenu Dejtonskog sporazuma.
„Promena bi se odnosila samo na Aneks 4. Srpska i dalje ima svoj Ustav i svoj politički sistem. Američki ambasador ovom pričom očito pokazuje da je nekome u interesu da se stvori Ustav BiH. BiH je nastala kao kompilacija dva entiteta, a ovaj Ustav bi se odnosio na zajedničke institucije i na zajedničko funkcionisanje“, dodaje Šolaja.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Srpski član Predsedništva BiH Milorad Dodik poručio je da Republika Srpska ne želi u NATO, niti će za to dati saglasnost, i podsetio da je za svaku promenu Ustava BiH potreban sporazum dva entiteta - RS i Federacije BiH
Jelena Stupljanin, blokaderska glumica u pokušaju poznata po širenju najgnusnijih uvreda, našla se u žiži javnosti zbog svog gostovanja u podkastu Agelast.
Na poziv Administracije predsednika Ruske Federacije Vladimira Vladimiroviča Putina, Aleksandar Vulin, predsednik Pokreta socijalista, prisustvovaće Paradi Pobede u Moskvi, koja se održava povodom 81. godišnjice pobede nad Trojnim paktom.
Petogodišnja devojčica Natali Spasić Sančez, inače državljanka Kube, nestala je danas u Novom Sadu, a policija i roditelji apeluju na građane za pomoć.
U velikom požaru koji je zahvatio fabriku nameštaja u Svrljigu potpuno su izgorele proizvodne hale. U požaru su lakše povređeni jedan radnik i vatrogasac, dok je materijalna šteta ogromna.
Viši sud u Beogradu odredio je pritvor do 30 dana Mihajlu V. (19) osumnjičenom da je 5. maja na autobuskom stajalištu na Kanarevom brdu na podmukao način ubio Nemanju F.
Na magistralnom putu Prijepolje - Bijelo polje danas oko 14 sati došlo je do teške saobraćajne nezgode kada su se direktno sudarila dva putnička vozila.
U nastavku predistražnog postupka pokrenutog povodom dešavanja 07.04.2026. godine kada je na gradilištu na Novom Beogradu došlo do obrušavanja krana, javni tužilac je zajedno sa komisijom veštaka izašao na mesto nesreće.
Glumačke legende Pavle Vuisić, Danilo Bata Stojković, Zoran Radmilović i Miodrag Petrović Čkalja bili su veoma zahtevi za saradnju tokom snimanja serija i filmova.
Epl je ponovo zauzeo vodeću poziciju na svetskom tržištu pametnih telefona. Prema podacima istraživačke kompanije "Counterpoint Research", osnovni model Ajfon 17 bio je najprodavaniji telefon u prvom kvartalu 2026. godine i učestvovao je sa oko šest procenata u ukupnoj globalnoj prodaji.
Peškiri vremenom često izgube svoju prvobitnu mekoću i postanu grubi, tvrdi i manje prijatni za korišćenje. Iako mnogi tada pomisle da je rešenje u kupovini novih, uzrok je najčešće u pogrešnom pranju.
Pevačica Vesna Zmijanac bez dlake na jeziku govorila je o koleginici Lepoj Breni, osvrnuvši se kako na njen izgled, tako i na glasine koje je prate godinama.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar