Bolnički "Code 99", signal koji obaveštava medicinsko osoblje da je pacijentu potrebna reanimacija, oglasio se pet puta za manje od jedan sat, u roku od 40 minuta šestoro pacijenata imalo je srčani zastoj, a četvoro je umrlo
Ovako izveštava CNN iz jedne njujorške bolnice.
- Tako su bolesni da ih izgubimo u trenu. Razgovaraju s vama, a nekoliko minuta kasnije uvodite im cevčicu u grlo i nadate se da ćete postaviti aparat za disanje tako da im stvarno pomogne - kaže za CNN respiratorni terapeut Džuli Ison.
Novinari Si-en-ena pozvani su u prostorije univerzitetske bolnice u sastavu SUNY Univerziteta za zdravstvene nauke u Bruklinu, jedne od tri bolnice u državi Njujorku u kojoj se sada iskljucivo lece pacijent oboleli od korona virusa. Iako u urgentni centar dolazi manje ljudi nego pre epidemije, svi imaju Kovid-19, pa su samim tim bolesniji, a stopa smrtnosti je visoka. Umrlo je gotovo 25 odsto pacijenata primljenih u bolnicu.
Foto: Reuters/Flavio Lo Scalzo
Lekari se ovde susreću samo s pacijentima koji se guše zbog korona virusa, koji je zahvatio ceo svet, a koji se, kako tvrde neki naučnici, u Njujorku bliži vrhuncu.
Pacijenti neprekidno pristižu u bolnicu u Bruklinu, pa medicinsko osoblje nema vremena za odmor.
Ekipa Si-en-ena videla je kako zdravstveni radnik uvija u čaršav telo pokojnog pacijenta, koje je odneto u roku od pola sata. Nakon toga su dezinfikovali prostor i na isto mesto je doveden drugi pacijent u kritičnom stanju, sa maskom za kiseonik na licu.
Od skoro 400 obolelih od Kovida-19 koji su primljeni u bolnicu, 90 odsto su stariji od 45 godina, a 60 odsto stariji od 65, ali bolest ne pogada samo stare. Najmlađi pacijent je bilo dete od tri godine. Opisujući mlade pacijente u dvadesetim godinama lekar hitne pomoći dr Lorenco Paladino kaže da su neki plakali i zurili u prazno.
"Za njih je ovo "Uvod u anatomiju", a ne stvaran život. Ovo ne bi trebalo da vide", dodaje on.
Iako se trude da sčcuvaju smirenost, lekari, medicinske sestre, respiratorni terapeuti i bolničko osoblje koji se bore da spasu pacijente, nisu naviknuti na ovakva iskustva, na toliki broj ljudi koji se guše, učestalost hitnih poziva i toliki broj ljudi koje ne mogu da spasu.
Foto: Pixabay
- Obično imate jedan hitan poziv, kad je loš dan, možda dva, to je veoma emotivno iskustvo i uvek se pitate da li ste uradili sve što ste mogli. Mislim da je emocionalno veoma teško pripremiti se za tako kratko vreme za ovakav nivo bolesti i patnju, morbidnost i smrt. Mislim da niko od nas nije dobro pripremljen za to - kaže dr Sintija Benson, koja radi zajedno s dr Paladinom u urgentnom centru.
Od početka pandemije pre tri nedelje u SUNY univerzitetskoj bolnici umrle su 94 osobe.
Čeril Rolston, medicinska sestra i načelnica urgentnog centra, kaže da je veoma teško posmatrati pacijente kako pate bez bliskih osoba pored sebe.
"Pozvao me je sin jednog pacijenta i rekao: „Otac mi ima osamdesetak godina... Znam da će umreti... I tužan sam zato što umire sam.“
U unutrašnjosti osmospratne zgrade bolnice u naselju Ist Fletbuš, u Bruklinu, vlada potpuno drugacija atmosfera nego napolju, gde zbog zabrane kretanja vlada takoreci mrtva tišina.
- A onda uđete u urgentni centar gde vlada atmosfera užurbanosti kakvu možete videti u zonama koje je pogodila katastrofa - kaže Robert Gor, lekar hitne pomoći.
Foto: Tanjug
Najteže pacijente prikljucuju na respiratore. Složeni, skupi aparati od ogromne su važnosti u borbi protiv virusa. Guverner države Njujork Endru Kuomo tvrdi da je Njujorku potrebno još više od 30.000 respiratora. Ipak, oni nisu cudotvorni lek.
Podaci pokazuju da su izgledi za preživljavanje obolelih od kovida-19 slabi cak i ako ih prikljuce na respiratore, kaže Paladino.
Paladino spada u naučnike koji su dokazali da jedan respirator pod određenim okolnostima može da spase dva pacijenta. Iako Kuomo tvrdi da to tek treba klinicki ispitati, za Paladina je to rešenje problema nestašice.
- Brinemo šta ce biti kad jednog dana više ne bude imali dovoljno respiratora. Ne želimo da biramo izmedu dva pacijenta koji bi mogli da prežive tako što ćemo bacati novčić - kaže on.
Fenomen "citokinske oluje", preteranog imunog odgovora organizma koje za rezultat imaju teške upalne promene ima, kako se čini, ključnu ulogu u teškim oboljenjima Covida-19 i lekari su trenutno bespomoćni
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Fenomen "citokinske oluje", preteranog imunog odgovora organizma koje za rezultat imaju teške upalne promene ima, kako se čini, ključnu ulogu u teškim oboljenjima Covida-19 i lekari su trenutno bespomoćni
Ruska avijacija uništila je privremene punktove ukrajinskih snaga i centre za kontrolu bespilotnih letelica u Dnjepropetrovskoj i Hersonskoj oblasti, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
Miloš Parandilović, poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srbije i čelnik stranke Novo lice Srbije, napio se k'o letva na jednoj svadbi u Priboju, pa u tako vidno alkoholisanom stanju seo u automobil i odvezao se, saznaje Informer.
Voditeljka Informer TV Andrea Veskov uputila je javno izvinjenje Privrednoj pravnoj akademiji iz Novog Sada i njenom rektoru prof dr Milanu Počuči zbog pogrešno interpretiranog stava u vezi sa tom institucijom u poslednjem izdanju emisije Paralela.
Publika od sada ima priliku da svake srede od 17 časova na Prvom programu Radio Beograda prati novi politički tok-šou "U sredu sa Bojanom Bilbijom". Reč je o autorskom projektu koji se bavi najvažnijim političkim, geopolitičkim i društvenim temama koje oblikuju svakodnevni život građana Srbije, ali i globalne procese koji utiču na ceo svet.
Nakon gotovo svakog masovnog zločina istražitelji pokušavaju da pronađu odgovor na isto pitanje - da li je tragedija mogla da bude sprečena? U mnogim slučajevima odgovor su pronašli među papirima, beleškama i zapisima koje su počinioci ostavili iza sebe.
TS Media, multimedijalni segment Telekoma Srbija, u saradnji sa Sava Centrom, od 12. do 14. juna, organizuje besplatne večernje projekcije remasterizovanih domaćih filmskih klasika na krovu Sava Centra.
Srpska srednjovekovna tradicija puna je običaja koji bi u savremenom svetu bili potpuno neprihvatljivi, a mnogi od tih običaja prikazani su u našim fimovima i serijama.
Radoš Bajić dobitnik je nagrade "Zlatni vitez" na Međunarodnom filmskom festivalu u Sevastopolju za najbolju glavnu mušku ulogu u filmu "Čuvar ikone Svetog Đorđa".
Ako želite da znate kako nešto funkcioniše u avionu, pitajte stjuardesu. One već dovoljno dugo lete da znaju sve trikove i savete koji olakšavaju ovo iskustvo.
OpenAI navodno predstavlja "Dreaming V3" kao novu verziju sistema memorije za ChatGPT, koja bi trebalo da omogući da razgovori budu mnogo prilagođeniji svakom korisniku.
Meri Filips, poznata šminkerka mnogih slavnih dama, otkrila je trik koji pomaže da lice izgleda sveže i prirodno, a šminka ostane postojana od jutra do večeri.
Grčka već godinama važi za omiljenu letnju destinaciju srpskih turista, a posebno se izdvaja Halkidiki. Pet je razloga zašto Srbi već godinama biraju ovu destinaciju.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.