Polovina srednjoškolaca srpske manjine, koji u Hrvatskoj pohađaju nastavu na srpskom jeziku i pismu, želi da studira u Srbiji, pokazuje istraživanje Katedre za socijalnu psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Učiteljskog fakulteta i osječkog Filozofskog fakulteta
Iako većina učenika, pripadnika manjina, kod kuće uglavnom govori maternjim jezikom, Česi najčešće u porodici govore hrvatskim jezikom, a više od polovine učenika mađarske manjine u kući pođednako koriste i mađarski i hrvatski jezik.
Učenici srpske manjine, koji se školuju na srpskom jeziku i pismu, u porodici uglavnom govore srpskim jezikom, a 43,5 odsto učenika italijanske manjine u kući pođednako koristi i hrvatski i italijanski jezik, pokazalo je istraživanje pod nazivom "Obrazovni izbori i stavovi prema multikulturalizmu i asimilacionizmu većine i manjine u četiri hrvatske višeetničke zajednice".
Trećina srednjoškolaca italijanske manjine planira da nastavi školovanje u Italiji i 27,3 odsto učenika mađarske manjine u Mađarskoj, a samo deset odsto srednjoškolaca češke manjine planira studije u Češkoj.
I manjina i većina imaju pozitivan stav prema multikulturalizmu koji omogućava manjinama da zadrže kulturnih posebnosti.
Kako "Večernji list", istraživanje pokazuje i da su većinsko-manjinske razlike najizraženije u Vukovaru i okolini.
Rezultati su pokazali da je samo nastava na srpskom jeziku i pismu monoetnična, jer se 98 odsto dece izjašnjavaju kao Srbi, dok nastavu na drugim manjinskim jezicima pohađaju i učenici hrvatske većine i drugih manjina.
Monoetničnost nastave na srpskom jeziku upućuje na složenost hrvatsko-srpskih odnosa u Vukovaru, a i moguće je da uprkos sličnosti jezika, Hrvati i Srbi jezičnu posebnost doživljavaju kao srž svog identiteta.
To što polovina srednjoškolaca srpske manjine obrazovnu budućnost vidi u Srbiji upućuje na problematične (dez)integracijske procese, kažu autori istraživanja.
- Budući da polovina dece u nastavi na srpskom jeziku planira da studira u zemlji porekla, postavlja se pitanje potisnog faktora u srpskoj zajednici koji utiče na ovakve izbore dece. Naši razgovori s učenicima upućuju na to da postoje potisni faktori, izraženiji kod srpske dece nego kod druge manjinske đece, i to doživljaj diskriminiranosti, nepripadanja, osim neposrednom zavičaju, i teskobe da jezik kojim govore neće biti prihvaćen u drugim hrvatskim gradovima u kojima bi mogli da studiraju - zaključuju autori istraživanja.
U istraživanju učestvovalo 1.568 učenika osnovnih i srednjih škola, pripadnika većine i srpske, češke, italijanske i mađarske manjine, kao i 2.000 njihovih roditelja iz Vukovara i okoline, Daruvara i okoline, Istre i Baranje.
Pravo školovanja na svom jeziku i pismu najviši je oblik zaštite manjinskog identiteta, deci omogućava usvajanje jezika podrekla i negovanje manjinske kulture, ističu autori istraživanja.
Predsednik Zoran Milanović izjavio je danas da će za nekoliko dana iza Hrvatske, kako je rekao, svakako biti jedan od najneprimećenijih perioda predsedavanja jedne države Evropskom unijom
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Predsednik Zoran Milanović izjavio je danas da će za nekoliko dana iza Hrvatske, kako je rekao, svakako biti jedan od najneprimećenijih perioda predsedavanja jedne države Evropskom unijom
Moćan državnički govor koji je predsednik Srbije Aleksandar Vučić održao u Ujedinjenim nacijama otvorio je i pitanje hipotetičkog scenarija - šta bi bilo da je na njegovom mestu bio neko drugi...
Američka Centralna obaveštajna agencija (CIA) upozorila je vlade Španije, Francuske i Italije na mogućnost ruskog napada dronovima koji bi mogli biti lansirani sa trgovačkih brodova u Sredozemnom moru, objavio je španski list "El Mundo".
Šef ruske diplomatije Sergej Lavrov danas je predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću tokom susreta u Njujorku preneo pozdrave predsednika Rusije Vladimira Putina.
Prva predizborna debata o obrazovanju na tajkunskoj televiziji N1 pretvorila se u potputi debakl blokadera i lekciju iz političke dominacije potpredsednice GO SNS-a Ane Brnabić!
Potpredsednica GO SNS-a Ana Brnabić ušla je večeras direktno u "osinje gnezdo" i na predizbornoj debati u paramparčad rasturila rektorku Univerziteta umetnosti Mirjanu Nikolić, na blokaderskoj televiziji N1.
Nakon brutalnih pretnji, uvreda i poziva na linč koje su danima upućivali majkama, bakama i sestrama širom Srbije, blokaderi su sada prešli na novu fazu divljaštva - otvoreno ruganje i ponižavanje žena koje su im hrabro poručile: "Ja sam ćacika i ne plašim vas se!"
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić oglasio se na društvenoj mreži Instagram i u objavi istakao da vodi politiku isključivo u interesu Srbije.
U Crkvi Vavedenja Presvete Bogorodice u manastiru Tronoša počeli su konzervatorsko-restauratorski radovi na živopisu kupole, zbog čega se ne može služiti liturgija, ali ni obavljati obredi venčanja i krštenja.
Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) podigla je u danas objavljenom izveštaju prognozu rasta srpske privrede za 2026. godinu sa junskih 2,8 odsto na 3,1 odsto, uz ocenu da će oporavak investicija i turizam povezan sa specijalizovanom izložbom Ekspo 2027 podržati ekonomsku aktivnost.
Srećko Bogdanović (31) vatrogasac iz Bajine Bašte koji je juče spasio grupu turista od medveda u blizini turističkog centra na Tari, kaže da ljudi nisu mogli da poveruju da je zver bila na nekoliko koraka od njih.
Tačno godinu dana prošlo je od brutalne likvidacije na području Cetinja, u mestu Ugnji, kada su ubijeni u zasedi pripadnici škaljarskog klana Stefan Belada i Andrija Ivanović. Ceo slučaj ponovo je dospeo u žižu javnosti, s obzirom na to je upravo danas identifikovan treći saučesnik u planiranom i izvršenom zločinu.
Policija u Beogradu u saradnji sa Prvim osnovnim јavnim tužilaštvom u Beogradu, uhapsila je D. N.(59) zbog postoјanja osnova sumnje da јe izvršio dva krivična dela prevara.
Postoje knjige koje se pročitaju jednom i zaborave, ali i one kojima se čitaoci vraćaju godinama, koje se prenose iz generacije u generaciju i čije se stranice iznova otvaraju i dugo nakon što su prvi put objavljene.
Preminuo je Husnija Hašimović, glumac kojeg su čitave generacije gledalaca s ponosom pamtile i obožavale po kultnoj ulozi Merdžana u filmu "Dom za vešanje".
Agent veštačke inteligencije kompanije OpenAI u junu je izvršio upad u australijski državni portal sa zdravstvenim podacima i neovlašćeno pristupio fajlovima. To bi mogao da bude prvi poznati slučaj da je agent veštačke inteligencije hakovao neki državni veb-sajt, saopštile su australijske vlasti.
Mačka i hrčak postali su potpuno neočekivani najbolji prijatelji. Snimak koji je osvojio društvene mreže pokazuje mačku kako strpljivo čeka da njen mali prijatelj završi sa jelom, a ono što se događa nakon toga mnoge je raznežilo.
Sa padom temperature često se na prozorima pojavljuju zamagljenje i kapljice vode. Učestala kondenzacija može dovesti do buđi, oštećenja zaptivki i vlaženja prozorskih dasaka.
Pevačica Mirna Košanin gostovala je u emisiji "Demanti" na Informer portalu, gde je prvi put otvoreno govorila o svom ranom braku, razvodu i odnosu sa bivšim suprugom.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.