POLOVINA ĐAKA SRBA U HRVATSKOJ ŽELI DA STUDIRA U SRBIJI! Da je u Zagrebu "normalna vlast" ovo bi bio razlog za uzbunu - OVAKO...
Podeli vest
Polovina srednjoškolaca srpske manjine, koji u Hrvatskoj pohađaju nastavu na srpskom jeziku i pismu, želi da studira u Srbiji, pokazuje istraživanje Katedre za socijalnu psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Učiteljskog fakulteta i osječkog Filozofskog fakulteta
Iako većina učenika, pripadnika manjina, kod kuće uglavnom govori maternjim jezikom, Česi najčešće u porodici govore hrvatskim jezikom, a više od polovine učenika mađarske manjine u kući pođednako koriste i mađarski i hrvatski jezik.
Predsednik Zoran Milanović izjavio je danas da će za nekoliko dana iza Hrvatske, kako je rekao, svakako biti jedan od najneprimećenijih perioda predsedavanja jedne države Evropskom unijom
17.06.2020
16:43
Učenici srpske manjine, koji se školuju na srpskom jeziku i pismu, u porodici uglavnom govore srpskim jezikom, a 43,5 odsto učenika italijanske manjine u kući pođednako koristi i hrvatski i italijanski jezik, pokazalo je istraživanje pod nazivom "Obrazovni izbori i stavovi prema multikulturalizmu i asimilacionizmu većine i manjine u četiri hrvatske višeetničke zajednice".
Trećina srednjoškolaca italijanske manjine planira da nastavi školovanje u Italiji i 27,3 odsto učenika mađarske manjine u Mađarskoj, a samo deset odsto srednjoškolaca češke manjine planira studije u Češkoj.
I manjina i većina imaju pozitivan stav prema multikulturalizmu koji omogućava manjinama da zadrže kulturnih posebnosti.
Kako "Večernji list", istraživanje pokazuje i da su većinsko-manjinske razlike najizraženije u Vukovaru i okolini.
Rezultati su pokazali da je samo nastava na srpskom jeziku i pismu monoetnična, jer se 98 odsto dece izjašnjavaju kao Srbi, dok nastavu na drugim manjinskim jezicima pohađaju i učenici hrvatske većine i drugih manjina.
Monoetničnost nastave na srpskom jeziku upućuje na složenost hrvatsko-srpskih odnosa u Vukovaru, a i moguće je da uprkos sličnosti jezika, Hrvati i Srbi jezičnu posebnost doživljavaju kao srž svog identiteta.
To što polovina srednjoškolaca srpske manjine obrazovnu budućnost vidi u Srbiji upućuje na problematične (dez)integracijske procese, kažu autori istraživanja.
- Budući da polovina dece u nastavi na srpskom jeziku planira da studira u zemlji porekla, postavlja se pitanje potisnog faktora u srpskoj zajednici koji utiče na ovakve izbore dece. Naši razgovori s učenicima upućuju na to da postoje potisni faktori, izraženiji kod srpske dece nego kod druge manjinske đece, i to doživljaj diskriminiranosti, nepripadanja, osim neposrednom zavičaju, i teskobe da jezik kojim govore neće biti prihvaćen u drugim hrvatskim gradovima u kojima bi mogli da studiraju - zaključuju autori istraživanja.
U istraživanju učestvovalo 1.568 učenika osnovnih i srednjih škola, pripadnika većine i srpske, češke, italijanske i mađarske manjine, kao i 2.000 njihovih roditelja iz Vukovara i okoline, Daruvara i okoline, Istre i Baranje.
Pravo školovanja na svom jeziku i pismu najviši je oblik zaštite manjinskog identiteta, deci omogućava usvajanje jezika podrekla i negovanje manjinske kulture, ističu autori istraživanja.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
komentari
maks
pre 5 godina
Slobodno ih sve primite i neka se više ne vračaju. Neka se odmah tamo i zaposle jer ovdje neče.Vaše diplome ionako u HR ne znače ništa i ne priznaju se.
Predsednik Zoran Milanović izjavio je danas da će za nekoliko dana iza Hrvatske, kako je rekao, svakako biti jedan od najneprimećenijih perioda predsedavanja jedne države Evropskom unijom
Vrhovni komandant ukrajinskih oružanih snaga Aleksandar Sirski potpisao je naredbu kojom se zahteva da trupe na frontu ostanu bez rotacije najviše dva meseca.
Marko Marjanović, "blokader", žali se policiji zbog skupa SNS-a na štandu, a ne smetaju mu 25.000 neprijavljenih skupova istih "blokadera" koje podržava.
Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove saopštio je danas da mu je odbrana generala Ratka Mladića dostavila hitan zahtev za njegovo privremeno ili prevremeno puštanje na slobodu na osnovu humanitarnih razloga.
Danas, 1. maja, navršava se trideset jedna godina od hrvatske vojne operacije "Bljesak". Za samo 36 sati, tog 1. maja 1995. godine, iz Zapadne Slavonije, u planskom udaru hrvatske vojske, proterano je 15.000 Srba. U akciji je ubijeno ili nestalo 283 ljudi, među njima 56 žena i osmoro dece.
Prvi put, nakon 30 godina, Vladin Odbor za negovanje tradicije oslobodilačkih ratova uvrstio je Dan sećanja na stradale Srbe u operaciji "Bljesak" u kalendar državnih ceremonija.
Na izletištima i u turističkim centrima širom Srbije organizovani su tradicionalni prvomajski uranci povodom Međunarodnog praznika rada, 1. maja, a veliki broj građana pristigao je na Adu Ciganliju.
Vračarska grupa navodno je naručila ubistvo koje su pripremali majka, sin i maloletnik koji su danas uhapšeni u Beogradu, a kako se sumnja meta je trebalo da bude Luka Bojović.
U Osnovnoj školi "Ratko Mitrović" u Čačku dogodio se incident koji je uzmemirio roditelje, kada je učenica petog razreda donela skalpel u školu i navodno je imala spisak dece.
Na seoskom putu Mrčajevci – Vujetinci kod Čačka juče je došlo do teške saobraćajne nezgode u kojoj su tri osobe povređene, među kojima i M.V.(26) kojoj se lekari Opšte bolnice u Čačku i dalje bore za život.
"Heroji radničke kalse", "Varljivo leto `68" i "Tesna koža" samo su neka od domaćih ostvarenja koje je idealno pogledati za prvomajske praznike, a otkrivamo i zbog čega.
Kralj Čarls i kraljica Kamila priveli su kraju posetu Sjedinjenim Američkim Državama. Uoči polaska na aerodrom, srdačno su se oprostili od predsednika SAD Donalda Trampa i prve dame Melanije Tramp. Tokom tog susreta dogodio se detalj koji nije promakao pažnji prisutnih.
Kolač sa jagodama je idealan za sve koji vole voćne deserte. Po ukusu podseća na klasični žuti kolač sa višnjama, samo što su u ovoj verziji višnje zamenjene sočnim jagodama, što mu daje svežiju i nežniju aromu.
Pevačica Teodora Džehverović privodi kraju opremanje stana u Beogradu na vodi, a pratiocima na društvenim mrežama pokazala je kakav nameštaj je odabrala.
Pevačica Aleksandra Mladenović prvi novac zaradila je pomažući roditeljima na njivi, a u intervjuu za Informer otkrila je i za kakvog muškarca želi da se uda.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar