Činilo se kako je NATO jači od Kovida - 19! Iako se u tom periodu „pandemija zahuktavala" u barem desetak evropskih država (severni deo Italije bio je već u potpunom haosu).
Komanda američkih vojnih snaga u Evropi je 25. februara pozivala stanovništvo pojedinih gradova Belgije i Nemačke da budu strpljivi „tokom narednih četiri do pet dana" dok se vrši transport opreme i sredstava iz luka Antverpen i Bremerhaven dalje ka istoku.
Međutim, već 16. marta iz istog štaba stiže obaveštenje o otkazivanju najvećeg dela planiranih aktivnosti i modifikovanom izvođenju manjeg broja zajedničkih operacija. U međuvremenu, analizira Dušan Proroković iz Instituta za međunarodnu politiku, slike iskrcavanja američkih vojnika i opreme na evropsko tle šire se medijima i društvenim mrežama i „otvaraju vrata" za kreiranje raznih teorija.
Brane Evropu od Rusije
Vežba NATO „Defender Europe 20" planirana je mnogo ranije. Potreba za njenim organizovanjem obrazlagana je „uvežbavanjem sposobnosti vojnih snaga članica da koordiniraju pokrete velikih razmera", a u cilju zaštite spoljnih granica NATO - država. Ili - u cilju odbrane od Rusije.
To je najveća vežba NATO još od početka devedesetih, jedna od tri „najopsežnije" u poslednjih pola veka. Preko 12 koridora na teritorije 10 različitih država trebalo je rasporediti 20.000 plus još 9.000 američkih vojnika (koji su već stacionirani u Evropi), uz 17.000 iz ostalih članica (i trupe iz Gruzije i Finske). Prvi put nakon 1986. godine američka mornarica je ovako proveravala sprovođenje „preko - atlantske konvojske operacije" (prebacivanje vojnika i oko 20.000 jedinica različite vojne opreme, uključujući - artiljerijska sredstva, PVO i raketno naoružanje, oklopna vozila, vozila za posebne namene, robotizovanu vojnu tehniku i td.). General Kris Kavoli je govoreći o značaju i obimu vežbe kratko konstatovao: „Ovo je velika stvar!"
Upregnuti su i analitičari, ništa nije prepušteno slučaju, trebalo je objasniti čemu ova „velika stvar". Neki su se baš potrudili, ali ostaje opšti utisak kako nedostaje i argumentacije i inspiracije. Sve se svodi na priču o „zlim Rusima" koje treba „odvratiti".
Analitičar iz „tink - tenka" simboličnog naziva Center for America's Purpose, čija je svrha promovisanje „američke liderske uloge u svetu", čak ovoj vojnoj vežbi pokušava da učita i nekakvu religijsku dimenziju, jer je to pokazivanje da će dobro pobediti zlo! Uostalom, u opisu angažovanja ovog „trusta mozgova" se i navodi kako su SAD „sila dobra u svetu" i „prvi odgovor civilizacije" i „poslednja linija odbrane." Elem, „Branilac Evrope 20" se sprovodi zbog sprečavanja „one vrste rata koji ubija milione, koji briše narode", zbog kojeg, ako se slučajno desi „nećemo poznavati biblijski pojam mira - šalom, mir sa harmonijom i pravdom".
Foto: Reuters/AP fotomontaža
I dok su Amerikanci sve činili prethodnih četvrt veka da doprinesu deeskalaciji napetosti u Evropi, Putin je postajao sve agresivniji. I ne samo to, već kao i „druge autokrate revizionisti istorije, i on pokušava da opravda svoje postupke tražeći spoljne uzroke. On navodi širenje NATO na istok kako bi objasnio ruski bezobrazni zaokret. Problem Putinove verzije istorije je taj što ne odgovara stvarnosti." Zato je tu NATO da malo primiri Putina i objasni mu šta je stvarna verzija istorije, jer NATO je „stvoren ne da vodi rat - već da ga spreči" pošto je „najvažniji, stalni, sveobuhvatni posao NATO-a izbegavanje rata." Kao što je Hari Truman poručio „iskreno se molimo da naš današnji tok akcije uspe i održi mir bez rata" i ova vojna vežba je „odgovor na molitvu."
Provera unutrašnje hijerarhije
Ipak, uprkos ovom i sličnim literarnim uradcima, ostaje pitanje: šta su ovakvim pristupom Amerikanci želeli postići? Posmatrajući iz njihove perspektive, tačno je da imaju problem sa širenjem i jačanjem ruskog uticaja u Evropi. Ali, to je stvar koja se tiče pre svega politike i energetike, a ne „vojnog napredovanja".
Uostalom, ni u dostupnim arhivskim materijalima iz „najžešćeg" hladnoratovskog perioda nema potvrde da je planiran bilo kakav napad na zapadnoevropske države, preko geografske granice uspostavljenih interesnih sfera, osim u slučaju „agresije NATO na Sovjetski Savez". Zašto bi danas Rusija vojno atakovala na zapadnoevropske zemlje? Šta time dobija? Gde je u svemu tome računica za Moskvu? Opet, sa druge strane, rat nije opcija ni za Amerikance.
U velikoj meri opciju ne predstavlja ni provociranje Rusije ovakvim manevrima. Nikoga u Moskvi neće uplašiti, a time će svaki budući dogovori oko brojnih otvorenih pitanja postati teži, što je jednako veliki problem i za Vašington. Takođe, obrazloženje nije ni da se ovo čini kako bi Putina naterali u novu trku u naoružanju, te tako u nekom srednjem roku izazvali finansijsko prenaprezanje Rusije.
Nije realno da će i drugi put istovetna operacija proći. Sergej Lavrov je „umereno" odgovorio: „Ne možemo ignorisati vežbu NATO, ali nećemo ni svojom reakcijom provocirati nepotrebne rizike.
Zbog svega, najlogičnijim se čini da je vojna vežba trebala poslužiti za proveru kako funkcioniše hijerarhija unutar NATO preko testiranja spremnosti vojnih i civilnih struktura evropskih članica da odgovore zadatku u opsežnim manevrima koje predvode SAD. Sa jedne strane, na ovakav način se još jedanput stavlja do znanja gde je čije mesto unutar NATO i „ko kosi, a ko vodu nosi."
Foto: Reuters
Sa druge strane, Amerikancima je važno i da ovako dobiju sliku koliko sa kojom zemljom mogu koordinirati akcije, ko je kooperativan i do koje mere. Prema tome će se meriti naredni koraci u Evropi, definisati strategije i određivati ciljevi. Otuda i insistiranje da se nastavi, prvobitna odluka da čak ni pandemija neće zaustaviti vežbu. Bilo je neophodno da slike iskrcavanja američke vojske u evropskim lukama obiću ceo svet. A u samoj Evropi, da se sačekaju reakcije i „izmeri" raspoloženje.
Održavanje ne samo fizičkog prisustva u vojnim bazama u Evropi, već i političkog uticaja na EU za SAD je preduslov svih daljih akcija u zapadnoj Evroaziji. Širenje i jačanje ruskog uticaja jeste realna pretnja za američke interese. Ali je istovremeno i odličan izgovor da se evropske zemlje „nateraju" u još veću zavisnost od SAD.
Moskva pažljivo prati saopštenja SAD o mogućem prebacivanju dela američkog vojnog kontigenta iz Nemačke u Poljsku, saopštio je zamenik šefa diplomatije Rusije Aleksandar Gruško
Moskva pažljivo prati saopštenja SAD o mogućem prebacivanju dela američkog vojnog kontigenta iz Nemačke u Poljsku, saopštio je zamenik šefa diplomatije Rusije Aleksandar Gruško
Nakon divljačkih napada blokadera na Informer i njihovih pokušaja da jedinom slobodnom mediju u Srbiji zabrane da govori, u Srpskom dnevniku na našoj televiziji emitovan je prilog koji na najbolji mogući način predstavlja hrabrost ljudi koji svakog dana stoje iza imena Informer.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević reagovao je sinoć u emisiji Kolegijum na Informer TV povodom šokantne vesti da je generalna direktorka RTS-a Manja Grčić pod pritiskom i ucenama blokadera bila prinuđena da podnese ostavku posle svega nekoliko dana njihove bezvlasti.
Ideolog blokadera Dinko Gruhonjić ponovo je poslao sramne i opasne poruke građanima Srbije, i to iz Hrvatske, otvoreno preteći lideru opozicije u našoj zemlji, Aleksandru Vučiću, istovremeno pljujući po Kosovu i Metohiji (KiM).
Radio-televiziji Srbije dojavljeno je da su u objektima RTS-a postavljene bombe. Radnici su napustili zgrade i početak emitovanja Dnevnika 2 bio je odložen.
Funkcioner SNS i poznati advokat Vladimir Đukanović oglasio se objavom, poslavši jasnu poruku svima koji pokušavaju da uruše srpske nacionalne interese, tradiciju i državu!
Kandidatkinja za poslanicu i doskorašnja predsednica parlamentarnog odbora za Kosovo i Metohiju Danijela Nikolić najoštrije je osudila akciju Kosovske policije u srpskim selima Crkolez i Osojane, u opštini Istok, tokom koje su privedeni Žikica Belošević, Grujica Belošević i Obrad Tijanić. U međuvremenu, Tijanić je pušten na slobodu.
Učesnici Exatlona Mihailo Adžić i Nikola Lakić, posle bujice psovki i uvreda našli su se na korak do fizičkog obračuna, koji su njihovi saigrači jedva sprečili.
Timovi u Exatlonu odlučili su da ne menjaju kapitene, pa je Nikola Lakić sedmu nedelju zaredom kapiten Crvenih, a Strahinja Jovanić ostaje na čelu Plavih.
Meteorolog Ivan Ristić upozorio je na mogućnost obilnih padavina u Srbiji za narednih sedam dana, nakon što je objavljena nova prognoza evropskog meteorološkog modela ECMWF.
Uzgoj rotkvica zimi u plasteniku može biti veoma isplativ biznis jer se zarada kreće i do 90.000 dinara po proizvodnom ciklus, a za 300 kvadrata se ulaže oko 30.000 dinara.
Italijanski ministar odbrane Gvido Krozeto objavio je imena četvoro pripadnika italijanskih oružanih snaga koji su poginuli u padu helikoptera EUFOR-a u blizini Brčkog.
Saobraćajna policija u Beogradu sankcionisala je vozača koji je, pored nasilničke vožnje, učinio i više drugih prekršaja, među kojima su i nekorišćenje sigurnosnog pojasa i korišćenje mobilnog telefona tokom vožnje.
Na Ibarskoj magistrali, u blizini "Knez Petrol“ pumpe, oko 18.20 časova dogodila se teška saobraćajna nezgoda u kojoj je putničko vozilo udarilo u ogradu.
Beogradska filharmonija nastupila je sinoć u dvorani “Bugarska“ u Sofiji, pod dirigentskom palicom Uroša Lajovica, uz pijanistu Lukaša Vondračeka, čime se posle 45 godina vratila pred publiku u bugarskoj prestonici, saopštili su iz BF.
Istraga o smrti američke glumice Hejden Penetijer zvanično je okončana, a policija u Južnoj Karolini saopštila je da je njen smrtni slučaj okarakterisan kao nesreća.
Holivudski glumac Silvester Stalone otvoreno je priznao da je angažovanje njegove ćerke Skarlet Rouz Stalone u seriji "Tulsa King" primer nepotizma, ali smatra da roditelji imaju pravo da svojoj deci obezbede što bolje uslove za uspeh.
U prethodnim delovima GTA serijala pravila su bila kristalno jasna - završite jednu misiju, pa otključate sledeću lokaciju. Međutim, sudeći po novim informacijama, Rockstar bi u predstojećem nastavku mogao potpuno da preinači način napredovanja.
Da li ste ikada primetili voćku čije je stablo umotano u neku vrstu "zavoja"? Iako na prvi pogled deluje kao da je drvo bolesno ili teško oštećeno, reč je o mudroj baštovanskoj metodi koja mladim sadnicama pomaže da bezbedno prebrode zimu.
Pripremanje obroka unapred za nekoliko dana (poput kuvanih jela, pečenja, složenaca ili testenina) vrhunski je trik za uštedu vremena i novca tokom naporne radne nedelje. Ipak, ova korisna navika krije i tamnu stranu - rizik od trovanja hranom ako zanemarimo higijenu i temperaturna pravila.
Pevač Miroslav Ilić godinama je istraživao svoje poreklo, a kako bi otkrio odakle potiču njegovi preci, angažovao je čoveka iz Ljiga da mu napravi porodično stablo, koje je pokazalo da njegovi koreni vode do istočne Hercegovine i Crne Gore.
Pevačica Milica Ristić pokazala je deo luksuznog doma u kojem živi sa sinovima i partnerom, a raskošan enterijer, elegantni detalji i prostrane prostorije privukli su veliku pažnju.
Rijaliti učesnica Milana Mima Šarac ranije je bila u vezi sa tada oženjenim pevačem Nikolom Grujićem, a ona je nedavno objavila fotografiju na kojoj izgleda odlično.
Komentari