Činilo se kako je NATO jači od Kovida - 19! Iako se u tom periodu „pandemija zahuktavala" u barem desetak evropskih država (severni deo Italije bio je već u potpunom haosu).
Komanda američkih vojnih snaga u Evropi je 25. februara pozivala stanovništvo pojedinih gradova Belgije i Nemačke da budu strpljivi „tokom narednih četiri do pet dana" dok se vrši transport opreme i sredstava iz luka Antverpen i Bremerhaven dalje ka istoku.
Međutim, već 16. marta iz istog štaba stiže obaveštenje o otkazivanju najvećeg dela planiranih aktivnosti i modifikovanom izvođenju manjeg broja zajedničkih operacija. U međuvremenu, analizira Dušan Proroković iz Instituta za međunarodnu politiku, slike iskrcavanja američkih vojnika i opreme na evropsko tle šire se medijima i društvenim mrežama i „otvaraju vrata" za kreiranje raznih teorija.
Brane Evropu od Rusije
Vežba NATO „Defender Europe 20" planirana je mnogo ranije. Potreba za njenim organizovanjem obrazlagana je „uvežbavanjem sposobnosti vojnih snaga članica da koordiniraju pokrete velikih razmera", a u cilju zaštite spoljnih granica NATO - država. Ili - u cilju odbrane od Rusije.
To je najveća vežba NATO još od početka devedesetih, jedna od tri „najopsežnije" u poslednjih pola veka. Preko 12 koridora na teritorije 10 različitih država trebalo je rasporediti 20.000 plus još 9.000 američkih vojnika (koji su već stacionirani u Evropi), uz 17.000 iz ostalih članica (i trupe iz Gruzije i Finske). Prvi put nakon 1986. godine američka mornarica je ovako proveravala sprovođenje „preko - atlantske konvojske operacije" (prebacivanje vojnika i oko 20.000 jedinica različite vojne opreme, uključujući - artiljerijska sredstva, PVO i raketno naoružanje, oklopna vozila, vozila za posebne namene, robotizovanu vojnu tehniku i td.). General Kris Kavoli je govoreći o značaju i obimu vežbe kratko konstatovao: „Ovo je velika stvar!"
Upregnuti su i analitičari, ništa nije prepušteno slučaju, trebalo je objasniti čemu ova „velika stvar". Neki su se baš potrudili, ali ostaje opšti utisak kako nedostaje i argumentacije i inspiracije. Sve se svodi na priču o „zlim Rusima" koje treba „odvratiti".
Analitičar iz „tink - tenka" simboličnog naziva Center for America's Purpose, čija je svrha promovisanje „američke liderske uloge u svetu", čak ovoj vojnoj vežbi pokušava da učita i nekakvu religijsku dimenziju, jer je to pokazivanje da će dobro pobediti zlo! Uostalom, u opisu angažovanja ovog „trusta mozgova" se i navodi kako su SAD „sila dobra u svetu" i „prvi odgovor civilizacije" i „poslednja linija odbrane." Elem, „Branilac Evrope 20" se sprovodi zbog sprečavanja „one vrste rata koji ubija milione, koji briše narode", zbog kojeg, ako se slučajno desi „nećemo poznavati biblijski pojam mira - šalom, mir sa harmonijom i pravdom".
Foto: Reuters/AP fotomontaža
I dok su Amerikanci sve činili prethodnih četvrt veka da doprinesu deeskalaciji napetosti u Evropi, Putin je postajao sve agresivniji. I ne samo to, već kao i „druge autokrate revizionisti istorije, i on pokušava da opravda svoje postupke tražeći spoljne uzroke. On navodi širenje NATO na istok kako bi objasnio ruski bezobrazni zaokret. Problem Putinove verzije istorije je taj što ne odgovara stvarnosti." Zato je tu NATO da malo primiri Putina i objasni mu šta je stvarna verzija istorije, jer NATO je „stvoren ne da vodi rat - već da ga spreči" pošto je „najvažniji, stalni, sveobuhvatni posao NATO-a izbegavanje rata." Kao što je Hari Truman poručio „iskreno se molimo da naš današnji tok akcije uspe i održi mir bez rata" i ova vojna vežba je „odgovor na molitvu."
Provera unutrašnje hijerarhije
Ipak, uprkos ovom i sličnim literarnim uradcima, ostaje pitanje: šta su ovakvim pristupom Amerikanci želeli postići? Posmatrajući iz njihove perspektive, tačno je da imaju problem sa širenjem i jačanjem ruskog uticaja u Evropi. Ali, to je stvar koja se tiče pre svega politike i energetike, a ne „vojnog napredovanja".
Uostalom, ni u dostupnim arhivskim materijalima iz „najžešćeg" hladnoratovskog perioda nema potvrde da je planiran bilo kakav napad na zapadnoevropske države, preko geografske granice uspostavljenih interesnih sfera, osim u slučaju „agresije NATO na Sovjetski Savez". Zašto bi danas Rusija vojno atakovala na zapadnoevropske zemlje? Šta time dobija? Gde je u svemu tome računica za Moskvu? Opet, sa druge strane, rat nije opcija ni za Amerikance.
U velikoj meri opciju ne predstavlja ni provociranje Rusije ovakvim manevrima. Nikoga u Moskvi neće uplašiti, a time će svaki budući dogovori oko brojnih otvorenih pitanja postati teži, što je jednako veliki problem i za Vašington. Takođe, obrazloženje nije ni da se ovo čini kako bi Putina naterali u novu trku u naoružanju, te tako u nekom srednjem roku izazvali finansijsko prenaprezanje Rusije.
Nije realno da će i drugi put istovetna operacija proći. Sergej Lavrov je „umereno" odgovorio: „Ne možemo ignorisati vežbu NATO, ali nećemo ni svojom reakcijom provocirati nepotrebne rizike.
Zbog svega, najlogičnijim se čini da je vojna vežba trebala poslužiti za proveru kako funkcioniše hijerarhija unutar NATO preko testiranja spremnosti vojnih i civilnih struktura evropskih članica da odgovore zadatku u opsežnim manevrima koje predvode SAD. Sa jedne strane, na ovakav način se još jedanput stavlja do znanja gde je čije mesto unutar NATO i „ko kosi, a ko vodu nosi."
Foto: Reuters
Sa druge strane, Amerikancima je važno i da ovako dobiju sliku koliko sa kojom zemljom mogu koordinirati akcije, ko je kooperativan i do koje mere. Prema tome će se meriti naredni koraci u Evropi, definisati strategije i određivati ciljevi. Otuda i insistiranje da se nastavi, prvobitna odluka da čak ni pandemija neće zaustaviti vežbu. Bilo je neophodno da slike iskrcavanja američke vojske u evropskim lukama obiću ceo svet. A u samoj Evropi, da se sačekaju reakcije i „izmeri" raspoloženje.
Održavanje ne samo fizičkog prisustva u vojnim bazama u Evropi, već i političkog uticaja na EU za SAD je preduslov svih daljih akcija u zapadnoj Evroaziji. Širenje i jačanje ruskog uticaja jeste realna pretnja za američke interese. Ali je istovremeno i odličan izgovor da se evropske zemlje „nateraju" u još veću zavisnost od SAD.
Moskva pažljivo prati saopštenja SAD o mogućem prebacivanju dela američkog vojnog kontigenta iz Nemačke u Poljsku, saopštio je zamenik šefa diplomatije Rusije Aleksandar Gruško
Tokom samita u Ankari Mark Rute je uputio jasnu poruku Vladimiru Putinu, a ona glasi da neće dozvoliti da se Rusija "igra" sa Alijansom i "planira" sukobe.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Moskva pažljivo prati saopštenja SAD o mogućem prebacivanju dela američkog vojnog kontigenta iz Nemačke u Poljsku, saopštio je zamenik šefa diplomatije Rusije Aleksandar Gruško
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić boravi u Parizu, gde će prisustvovati vojnoj paradi povodom obeležavanja Nacionalnog praznika Republike Francuske – Dana pada Bastilje.
Ono što mesecima kriju i pokušavaju da uviju u oblandu "mirnih protesta" i "demokratske borbe", blokaderi sada su otvoreno priznali i to gde drugde nego usred Hrvatske.
Protiv Srbije se vodi sramna kampanja čiji je cilj dehumanizacija nešeg društva i države. Tako se na blokaderkoj N1 emitovala skandalozna emisija, koja je u 56 minuta, koliko je trajala, ponizila sprske žrtve, a veličala srebreničke.
Narodni poslanik Dejan Bulatović oštro je reagovao na najnovije sramne istupe lidera lažne opozicije Dragana Đilasa, poručivši da su njegovi očajnički pokušaji da unese razdor u Srpsku naprednu stranku smešni, jadni i osuđeni na propast.
Ministar spoljnih poslova Marko Đurić izjavio je za RTS da je odluka o pokretanju strateškog dijaloga između Srbije i Sjedinjenih Američkih Država jedna od najznačajnijih vesti u odnosima dve zemlje u poslednjih nekoliko godina.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izrazio je saučešće španskom kralju Felipeu, premijeru Pedru Sančezu i građanima Španije zbog katastrofalnih požara u provinciji Almerija, u kojima je poginulo najmanje 13 ljudi.
U Srbiji će u utorak, 14. jula, biti pretežno sunčano i toplo vreme sa maksimalnim temperaturama do 33 stepena, saopštio je Republički hidrometeorološki zavod (RHMZ).
Pre stotinak godina, autohtone rase goveda služile su za rad i ishranu. Bivola danas ima u selima oko Novog Pazara, Sjenice i Tutina, ali nedavno su stigli i u Šumadiju!
Srbiju je 14. jula 2013. godine potresao jedan od najmonstruoznijih zločina u novijoj istoriji, koji je dodatno uznemirio javnost jer ga je počinio aktivni pripadnik Odreda Žandarmerije u Kraljevu, Aleksandar Krstić. Ono što je počelo kao dug od nekoliko hiljada evra pretvorilo se u dvostruko ubistvo i zverski pokušaj prikrivanja tragova spaljivanjem tela koji je zgrozio čitavu zemlju.
Telo Novopazarca Berina L. (26), pronađeno je pre dva dana u blizini graničnog prelaza Kapitan Andrejevo, na izlazu iz Bugarske prema Turskoj. Nadležni organe Bugarske sprovode istragu, a uzrok i smrt za sada nisu zvanično saopšteni. Društvene mreže su preplavile objave njegovih prijatelja i poznanika koji se od njega opraštaju.
Mirjana M. (73) brutalno je pretučena i opljačkana usred bela dana u Subotici. Nasilnik ju je oborio na beton i oteo torbu, a ona je sa teškim povredama glave završila u bolnici.
Budvanska policija uhapsila je Š. L. (25) iz Bijelog Polja, taksi vozača kod koga je utvrđeno da je upravljao vozilom pod dejstvom opojnih droga, a kod njega je pronađen i zamotuljak kokaina.
Film "Majkl" zvanično je ušao u istoriju kinematografije kao prvi biografski film koji je u bioskopima širom planete zaradio neverovatnih milijardu dolara.
Na koncertu Džej Zija neki fanovi su povraćali i padali u nesvest ispred stadiona u Njujorku nakon što je stotine ljudi bez karata divljački pokušalo nasilno da provali unutra.
Slavna kolumbijska lepotica Sofija Vergara pre dva dana je proslavila svoj 54. rođendan, a vrelim fotkama sa luksuzne jahte u Italiji raspametila je svet.
Za većinu ljudi priprema za godišnji odmor predstavlja period ispunjen pakovanjem, a kućni ljubimci to odmah primete. Evo kako da se postavite prema vašem psu pred putovanje.
Meta je tiho predstavila novu AI aplikaciju Pocket, koja korisnicima omogućava da uz pomoć jednostavnih tekstualnih komandi prave i dele sopstvene mini-igre.
Maska za lice koju mnogi povezuju sa mladalačkim izgledom Sofije Loren može se koristiti do sedam dana, a prve rezultate pruža već nakon prvog nanošenja. Koža postaje svežija, mekša i vidljivo negovana.
Prema nekim verovanjima, krvna grupa može biti povezana sa određenim osobinama ličnosti, pa čak i načinom na koji osoba doživljava ljubav, bliskost i seksualnost.
Mnogi putnici godinama koriste kofere, a da nikada nisu shvatili čemu služi skriveni rajsferšlus koji se nalazi iza unutrašnje postave, a Ispostavilo se da ovaj detalj ima veoma važnu funkciju.
Voditeljka Jovana Jeremić važi za nekog ko nema dlake na jeziku, pa je tako sada komentarisala žene sumnjivog morala koje preko intimnih odnosa dolaze do svojih ciljeva.
Pevač Žarko Gligić privukao je pažnju javnosti kada je pevao na slavlju povodom rođenja sina Milice Todorović, a sada je prvi put progovorio o detaljima sa proslave.
Pevačica Nela Vidaković progovorila je o smrti starijeg kolege Andrije Bajića i istakla da smatra da njegova udovica Mala Cana istinski tuguje za njim.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.