Činilo se kako je NATO jači od Kovida - 19! Iako se u tom periodu „pandemija zahuktavala" u barem desetak evropskih država (severni deo Italije bio je već u potpunom haosu).
Komanda američkih vojnih snaga u Evropi je 25. februara pozivala stanovništvo pojedinih gradova Belgije i Nemačke da budu strpljivi „tokom narednih četiri do pet dana" dok se vrši transport opreme i sredstava iz luka Antverpen i Bremerhaven dalje ka istoku.
Međutim, već 16. marta iz istog štaba stiže obaveštenje o otkazivanju najvećeg dela planiranih aktivnosti i modifikovanom izvođenju manjeg broja zajedničkih operacija. U međuvremenu, analizira Dušan Proroković iz Instituta za međunarodnu politiku, slike iskrcavanja američkih vojnika i opreme na evropsko tle šire se medijima i društvenim mrežama i „otvaraju vrata" za kreiranje raznih teorija.
Brane Evropu od Rusije
Vežba NATO „Defender Europe 20" planirana je mnogo ranije. Potreba za njenim organizovanjem obrazlagana je „uvežbavanjem sposobnosti vojnih snaga članica da koordiniraju pokrete velikih razmera", a u cilju zaštite spoljnih granica NATO - država. Ili - u cilju odbrane od Rusije.
To je najveća vežba NATO još od početka devedesetih, jedna od tri „najopsežnije" u poslednjih pola veka. Preko 12 koridora na teritorije 10 različitih država trebalo je rasporediti 20.000 plus još 9.000 američkih vojnika (koji su već stacionirani u Evropi), uz 17.000 iz ostalih članica (i trupe iz Gruzije i Finske). Prvi put nakon 1986. godine američka mornarica je ovako proveravala sprovođenje „preko - atlantske konvojske operacije" (prebacivanje vojnika i oko 20.000 jedinica različite vojne opreme, uključujući - artiljerijska sredstva, PVO i raketno naoružanje, oklopna vozila, vozila za posebne namene, robotizovanu vojnu tehniku i td.). General Kris Kavoli je govoreći o značaju i obimu vežbe kratko konstatovao: „Ovo je velika stvar!"
Upregnuti su i analitičari, ništa nije prepušteno slučaju, trebalo je objasniti čemu ova „velika stvar". Neki su se baš potrudili, ali ostaje opšti utisak kako nedostaje i argumentacije i inspiracije. Sve se svodi na priču o „zlim Rusima" koje treba „odvratiti".
Analitičar iz „tink - tenka" simboličnog naziva Center for America's Purpose, čija je svrha promovisanje „američke liderske uloge u svetu", čak ovoj vojnoj vežbi pokušava da učita i nekakvu religijsku dimenziju, jer je to pokazivanje da će dobro pobediti zlo! Uostalom, u opisu angažovanja ovog „trusta mozgova" se i navodi kako su SAD „sila dobra u svetu" i „prvi odgovor civilizacije" i „poslednja linija odbrane." Elem, „Branilac Evrope 20" se sprovodi zbog sprečavanja „one vrste rata koji ubija milione, koji briše narode", zbog kojeg, ako se slučajno desi „nećemo poznavati biblijski pojam mira - šalom, mir sa harmonijom i pravdom".
Foto: Reuters/AP fotomontaža
I dok su Amerikanci sve činili prethodnih četvrt veka da doprinesu deeskalaciji napetosti u Evropi, Putin je postajao sve agresivniji. I ne samo to, već kao i „druge autokrate revizionisti istorije, i on pokušava da opravda svoje postupke tražeći spoljne uzroke. On navodi širenje NATO na istok kako bi objasnio ruski bezobrazni zaokret. Problem Putinove verzije istorije je taj što ne odgovara stvarnosti." Zato je tu NATO da malo primiri Putina i objasni mu šta je stvarna verzija istorije, jer NATO je „stvoren ne da vodi rat - već da ga spreči" pošto je „najvažniji, stalni, sveobuhvatni posao NATO-a izbegavanje rata." Kao što je Hari Truman poručio „iskreno se molimo da naš današnji tok akcije uspe i održi mir bez rata" i ova vojna vežba je „odgovor na molitvu."
Provera unutrašnje hijerarhije
Ipak, uprkos ovom i sličnim literarnim uradcima, ostaje pitanje: šta su ovakvim pristupom Amerikanci želeli postići? Posmatrajući iz njihove perspektive, tačno je da imaju problem sa širenjem i jačanjem ruskog uticaja u Evropi. Ali, to je stvar koja se tiče pre svega politike i energetike, a ne „vojnog napredovanja".
Uostalom, ni u dostupnim arhivskim materijalima iz „najžešćeg" hladnoratovskog perioda nema potvrde da je planiran bilo kakav napad na zapadnoevropske države, preko geografske granice uspostavljenih interesnih sfera, osim u slučaju „agresije NATO na Sovjetski Savez". Zašto bi danas Rusija vojno atakovala na zapadnoevropske zemlje? Šta time dobija? Gde je u svemu tome računica za Moskvu? Opet, sa druge strane, rat nije opcija ni za Amerikance.
U velikoj meri opciju ne predstavlja ni provociranje Rusije ovakvim manevrima. Nikoga u Moskvi neće uplašiti, a time će svaki budući dogovori oko brojnih otvorenih pitanja postati teži, što je jednako veliki problem i za Vašington. Takođe, obrazloženje nije ni da se ovo čini kako bi Putina naterali u novu trku u naoružanju, te tako u nekom srednjem roku izazvali finansijsko prenaprezanje Rusije.
Nije realno da će i drugi put istovetna operacija proći. Sergej Lavrov je „umereno" odgovorio: „Ne možemo ignorisati vežbu NATO, ali nećemo ni svojom reakcijom provocirati nepotrebne rizike.
Zbog svega, najlogičnijim se čini da je vojna vežba trebala poslužiti za proveru kako funkcioniše hijerarhija unutar NATO preko testiranja spremnosti vojnih i civilnih struktura evropskih članica da odgovore zadatku u opsežnim manevrima koje predvode SAD. Sa jedne strane, na ovakav način se još jedanput stavlja do znanja gde je čije mesto unutar NATO i „ko kosi, a ko vodu nosi."
Foto: Reuters
Sa druge strane, Amerikancima je važno i da ovako dobiju sliku koliko sa kojom zemljom mogu koordinirati akcije, ko je kooperativan i do koje mere. Prema tome će se meriti naredni koraci u Evropi, definisati strategije i određivati ciljevi. Otuda i insistiranje da se nastavi, prvobitna odluka da čak ni pandemija neće zaustaviti vežbu. Bilo je neophodno da slike iskrcavanja američke vojske u evropskim lukama obiću ceo svet. A u samoj Evropi, da se sačekaju reakcije i „izmeri" raspoloženje.
Održavanje ne samo fizičkog prisustva u vojnim bazama u Evropi, već i političkog uticaja na EU za SAD je preduslov svih daljih akcija u zapadnoj Evroaziji. Širenje i jačanje ruskog uticaja jeste realna pretnja za američke interese. Ali je istovremeno i odličan izgovor da se evropske zemlje „nateraju" u još veću zavisnost od SAD.
Moskva pažljivo prati saopštenja SAD o mogućem prebacivanju dela američkog vojnog kontigenta iz Nemačke u Poljsku, saopštio je zamenik šefa diplomatije Rusije Aleksandar Gruško
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Moskva pažljivo prati saopštenja SAD o mogućem prebacivanju dela američkog vojnog kontigenta iz Nemačke u Poljsku, saopštio je zamenik šefa diplomatije Rusije Aleksandar Gruško
Više javno tužilaštvo (VJT) u Beogradu oglasilo se hitno povodom slučaja Aleksandra Radića, vojnog analitičara koji je 15. marta 2025. bio jedan od prvih koji su lažno optužili državu za upotrebu zvučnog topa na protestu u Beogradu, otkrivši šta mu se stavlja na teret.
Vlada Srbije povećala je iznose akciza na naftne derivate za oko 12,5 odsto u odnosu na prethodni period, a novi iznosi primenjivaće se od danas do do 28. juna, objavljeno je u Službenom glasniku.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je tokom vanrednog uključenja na Informer TV potvrdio da će roboti koji su igrali Moravac u Kini "nastupiti" u Beogradu u subotu 27. juna.
Jedan od najuglednijih svetskih ekonomista i ekspert u oblasti održivog razvoja, profesor sa Kolumbija univerziteta, Džefri Saks izjavio je da su američke sankcije uvedene Naftnoj industriji Srbije zbog većinskog ruskog vlasništva u kompaniji nezakonite i jednostrane i istakao da SAD ne mogu da kažu Srbiji da ne sarađuje sa Rusijom.
Andrijana Arnautović, generalni sekretar Srpske radikalne stranke (SRS), iznela je teške optužbe na račun politikanta Vladana Đokića, koji bi trebalo da je rektor Univerziteta u Beogradu, i poručila kako bi on trebalo da završi u zatvoru.
Portal "Autonomija", medij pod kontrolom Dinka Gruhonjića, iskoristio je incident prilikom kog je demoliran automobil njegovog sina za širenje histerije i napade na vlast u Srbiji.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić dao je odgovor koji niko nije očekivao kada su ga novinari tokom konferencije za medije pitali kako komentariše to da ga je šef pokreta Kreni-Promeni Savo Manojlović stavio na svoj spisak za hapšenje.
Nutricionistkinja Dženifer Palijan upozorila je da se svežina i bezbednost mlevenog mesa ne mogu procenjivati samo na osnovu boje ili roka trajanja, već da je prilikom kupovine važno obratiti pažnju i na samo pakovanje proizvoda.
Nacionalni registar nebezbednih proizvoda objavio je opoziv više modela putničkih vozila marki "audi", "citroen" i "bmw" sa tržišta Srbije zbog različitih bezbednosnih nedostataka koji u određenim situacijama mogu povećati rizik od nezgoda i povreda putnika.
Od 1. jula 2026. godine na snagu stupaju nove, strože saobraćajne odredbe u Nemačkoj. Pojedini prekršaji biće znatno rigoroznije kažnjavani, a za kupovinu ili prodaju kaznenih poena predviđene su kazne koje dostižu čak 30.000 evra.
Meteorolog Ivan Ristić procenjuje da će najtopliji dani ovog leta biti oko 25. jula, kada termometri u Srbiji mogu pokazati neverovatnih 42 stepena. To potvrđuje i zvanična prognoza RHMZ koja najavljuje topliji i suvlji jul sa toplotnim talasima i do 55 tropskih dana u sezoni.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Kruševcu uhapsili su P. M. (50) iz okoline ovog grada zbog postoјanja osnova sumnje da јe izvršio krivično delo nasilničko ponašanje.
Tokom izricanja presude roditeljima dečaka-ubice, Vladimiru i Miljani Kecmanović sudija je do detalja obrazložio presudu i izneo kako je izgledao život maloletnog Koste K. pre nego što je izvršio masakr u OŠ "Vladislav Ribnikar".
Darko Vesković (46) ubijen je u danas oko 16 časova u kafiću u Kumodražu, a usmrtio ga je muškarac u crnoj majici sa kačketom na glavi za kojim je policija pokrenula akciju Vihor.
Biljana Čekić, mlada glumica koja je osvojila srca publike dirljivom ulogom u filmu i seriji "Dara iz Jasenovca", krajem prošle godine proslavila je svoj 18. rođendan.
Glumica Biljana Čekić, koja se proslavila ulogom devojčice Dare u potresnom filmu "Dara iz Jasenovca", doživela je saobraćajnu nesreću u mestu Verići kod Banjaluke.
Tokom juna, meseca posvećenog projektu „Film živi“, publika je ponovo imala priliku da otkrije vanvremenska dela srpske i jugoslovenske kinematografije u savremenom 4K ruhu.
Romi Čejs, danas jedna od najzapaženijih poljskih influenserki i plus-sajz model prošla je put koji mnogi opisuju kao pravi "životni šok". Od mirnog školskog života do glamura, kamera i miliona pratilaca - sve se promenilo nakon odlaska u Sjedinjene Američke Države.
Gugl uvodi novu funkciju privatnosti za Android uređaje koja će korisnicima jasno prikazivati kada neka aplikacija pristupa ili koristi podatke o njihovoj lokaciji.
Bivša zadrugarka Ljuba Pantović komentarisala je žestoke sukobe Maje Marinković i Asmina Durdžića u rijalitiju "Zadruga 9 Elita", a potom je oplela po Staniji Doborjević.
Pevačica Ivana Šašić komentarisala je razvod njene koleginice Dragane Mirković i Tonija Bijelića i istakla da je biznismen glavni krivac za krah njihovog braka.
Između televizijske voditeljke Jovane Jeremić i partnera pevačice Mine Kostić, javnosti poznatog kao Kasper, došlo je do javne razmene oštrih reči i optužbi.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.