Činilo se kako je NATO jači od Kovida - 19! Iako se u tom periodu „pandemija zahuktavala" u barem desetak evropskih država (severni deo Italije bio je već u potpunom haosu).
Komanda američkih vojnih snaga u Evropi je 25. februara pozivala stanovništvo pojedinih gradova Belgije i Nemačke da budu strpljivi „tokom narednih četiri do pet dana" dok se vrši transport opreme i sredstava iz luka Antverpen i Bremerhaven dalje ka istoku.
Međutim, već 16. marta iz istog štaba stiže obaveštenje o otkazivanju najvećeg dela planiranih aktivnosti i modifikovanom izvođenju manjeg broja zajedničkih operacija. U međuvremenu, analizira Dušan Proroković iz Instituta za međunarodnu politiku, slike iskrcavanja američkih vojnika i opreme na evropsko tle šire se medijima i društvenim mrežama i „otvaraju vrata" za kreiranje raznih teorija.
Brane Evropu od Rusije
Vežba NATO „Defender Europe 20" planirana je mnogo ranije. Potreba za njenim organizovanjem obrazlagana je „uvežbavanjem sposobnosti vojnih snaga članica da koordiniraju pokrete velikih razmera", a u cilju zaštite spoljnih granica NATO - država. Ili - u cilju odbrane od Rusije.
To je najveća vežba NATO još od početka devedesetih, jedna od tri „najopsežnije" u poslednjih pola veka. Preko 12 koridora na teritorije 10 različitih država trebalo je rasporediti 20.000 plus još 9.000 američkih vojnika (koji su već stacionirani u Evropi), uz 17.000 iz ostalih članica (i trupe iz Gruzije i Finske). Prvi put nakon 1986. godine američka mornarica je ovako proveravala sprovođenje „preko - atlantske konvojske operacije" (prebacivanje vojnika i oko 20.000 jedinica različite vojne opreme, uključujući - artiljerijska sredstva, PVO i raketno naoružanje, oklopna vozila, vozila za posebne namene, robotizovanu vojnu tehniku i td.). General Kris Kavoli je govoreći o značaju i obimu vežbe kratko konstatovao: „Ovo je velika stvar!"
Upregnuti su i analitičari, ništa nije prepušteno slučaju, trebalo je objasniti čemu ova „velika stvar". Neki su se baš potrudili, ali ostaje opšti utisak kako nedostaje i argumentacije i inspiracije. Sve se svodi na priču o „zlim Rusima" koje treba „odvratiti".
Analitičar iz „tink - tenka" simboličnog naziva Center for America's Purpose, čija je svrha promovisanje „američke liderske uloge u svetu", čak ovoj vojnoj vežbi pokušava da učita i nekakvu religijsku dimenziju, jer je to pokazivanje da će dobro pobediti zlo! Uostalom, u opisu angažovanja ovog „trusta mozgova" se i navodi kako su SAD „sila dobra u svetu" i „prvi odgovor civilizacije" i „poslednja linija odbrane." Elem, „Branilac Evrope 20" se sprovodi zbog sprečavanja „one vrste rata koji ubija milione, koji briše narode", zbog kojeg, ako se slučajno desi „nećemo poznavati biblijski pojam mira - šalom, mir sa harmonijom i pravdom".
Foto: Reuters/AP fotomontaža
I dok su Amerikanci sve činili prethodnih četvrt veka da doprinesu deeskalaciji napetosti u Evropi, Putin je postajao sve agresivniji. I ne samo to, već kao i „druge autokrate revizionisti istorije, i on pokušava da opravda svoje postupke tražeći spoljne uzroke. On navodi širenje NATO na istok kako bi objasnio ruski bezobrazni zaokret. Problem Putinove verzije istorije je taj što ne odgovara stvarnosti." Zato je tu NATO da malo primiri Putina i objasni mu šta je stvarna verzija istorije, jer NATO je „stvoren ne da vodi rat - već da ga spreči" pošto je „najvažniji, stalni, sveobuhvatni posao NATO-a izbegavanje rata." Kao što je Hari Truman poručio „iskreno se molimo da naš današnji tok akcije uspe i održi mir bez rata" i ova vojna vežba je „odgovor na molitvu."
Provera unutrašnje hijerarhije
Ipak, uprkos ovom i sličnim literarnim uradcima, ostaje pitanje: šta su ovakvim pristupom Amerikanci želeli postići? Posmatrajući iz njihove perspektive, tačno je da imaju problem sa širenjem i jačanjem ruskog uticaja u Evropi. Ali, to je stvar koja se tiče pre svega politike i energetike, a ne „vojnog napredovanja".
Uostalom, ni u dostupnim arhivskim materijalima iz „najžešćeg" hladnoratovskog perioda nema potvrde da je planiran bilo kakav napad na zapadnoevropske države, preko geografske granice uspostavljenih interesnih sfera, osim u slučaju „agresije NATO na Sovjetski Savez". Zašto bi danas Rusija vojno atakovala na zapadnoevropske zemlje? Šta time dobija? Gde je u svemu tome računica za Moskvu? Opet, sa druge strane, rat nije opcija ni za Amerikance.
U velikoj meri opciju ne predstavlja ni provociranje Rusije ovakvim manevrima. Nikoga u Moskvi neće uplašiti, a time će svaki budući dogovori oko brojnih otvorenih pitanja postati teži, što je jednako veliki problem i za Vašington. Takođe, obrazloženje nije ni da se ovo čini kako bi Putina naterali u novu trku u naoružanju, te tako u nekom srednjem roku izazvali finansijsko prenaprezanje Rusije.
Nije realno da će i drugi put istovetna operacija proći. Sergej Lavrov je „umereno" odgovorio: „Ne možemo ignorisati vežbu NATO, ali nećemo ni svojom reakcijom provocirati nepotrebne rizike.
Zbog svega, najlogičnijim se čini da je vojna vežba trebala poslužiti za proveru kako funkcioniše hijerarhija unutar NATO preko testiranja spremnosti vojnih i civilnih struktura evropskih članica da odgovore zadatku u opsežnim manevrima koje predvode SAD. Sa jedne strane, na ovakav način se još jedanput stavlja do znanja gde je čije mesto unutar NATO i „ko kosi, a ko vodu nosi."
Foto: Reuters
Sa druge strane, Amerikancima je važno i da ovako dobiju sliku koliko sa kojom zemljom mogu koordinirati akcije, ko je kooperativan i do koje mere. Prema tome će se meriti naredni koraci u Evropi, definisati strategije i određivati ciljevi. Otuda i insistiranje da se nastavi, prvobitna odluka da čak ni pandemija neće zaustaviti vežbu. Bilo je neophodno da slike iskrcavanja američke vojske u evropskim lukama obiću ceo svet. A u samoj Evropi, da se sačekaju reakcije i „izmeri" raspoloženje.
Održavanje ne samo fizičkog prisustva u vojnim bazama u Evropi, već i političkog uticaja na EU za SAD je preduslov svih daljih akcija u zapadnoj Evroaziji. Širenje i jačanje ruskog uticaja jeste realna pretnja za američke interese. Ali je istovremeno i odličan izgovor da se evropske zemlje „nateraju" u još veću zavisnost od SAD.
Moskva pažljivo prati saopštenja SAD o mogućem prebacivanju dela američkog vojnog kontigenta iz Nemačke u Poljsku, saopštio je zamenik šefa diplomatije Rusije Aleksandar Gruško
Tokom samita u Ankari Mark Rute je uputio jasnu poruku Vladimiru Putinu, a ona glasi da neće dozvoliti da se Rusija "igra" sa Alijansom i "planira" sukobe.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Moskva pažljivo prati saopštenja SAD o mogućem prebacivanju dela američkog vojnog kontigenta iz Nemačke u Poljsku, saopštio je zamenik šefa diplomatije Rusije Aleksandar Gruško
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić oglasio se iz Pariza gde će prisustvovati danas vojnoj paradi povodom obeležavanja Nacionalnog praznika Republike Francuske – Dana pada Bastilje i još jednom pokazao šta znači voditi nezavisnu, suverenu i ponosnu politiku, ostavivši komšije iz Hrvatske u potpunom šoku i neverici.
Ugledni američki ekonomista i jedan od najuticajnijih svetskih analitičara Džefri D. Saks uputio je dramatično upozorenje javnosti i vlastima u Beogradu, istakavši da Srbija nikako ne bi trebalo da žuri sa pristupanjem Evropskoj uniji, jer se Brisel danas ponaša potpuno nerazumno i vodi samoubilačku politiku.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić poslao je danas moćnu i važnu poruku sa vojne parade u Parizu nakon što su svi mediji počeli da bruje o tome da je njemu, ali i našoj zemlji, ukazana velika čast na tom svečanom događaju.
Dok nam dežurni autošovinisti, zapadni plaćenici i lažni borci za ljudska prava svakodnevno drže pridike o "evropskim vrednostima", "demokratiji" i "slobodi govora", stvarnost ih je još jednom brutalno demantovala i pokazala kakav teror vlada na tom istom Zapadu.
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić juče je, nakon svečane večere u Jelisejskoj palati, najavio da će do povećanja penzija doći od decembra, a do povećanja plata od januara 2027. godine.
Baterije na polovnim električnim automobilima se retko kvare, a problemi sa vešanjem i elektronikom su češći i papreno skupi. Prema dostupnim podacima, najskuplja popravka koštala je više od 12.000 evra.
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici slave Svete Vrače, Kozmu i Damjana dan kada se moli za zdravlje bližnih, a običaj je da se iz kuće ne izlazi bez preke potrebe.
Suđenje Zoranu Marjanoviću za ubistvo supruge, pevačice Jelene Marjanović, koje je danas trebalo da bude nastavljeno u Višem sudu u Beogradu, odloženo je za 7. oktobar jer u sudnici trenutno ne postoje tehnički uslovi za pregledanje ključnih snimaka sa sigurnosnih kamera iz Borče.
U Višem sudu u Beogradu danas se nastavlja ponovljeno suđenje Zoranu Marjanoviću, optuženom za ubistvo supruge, pevačice Jelene Marjanović. Današnje ročište moglo bi da bude jedno od ključnih, jer je planirano izvođenje važnih dokaza, puštanje snimaka sa sigurnosnih kamera iz Borče.
Dečak (10) iz Srbije, koji je najteže povređen u stravičnoj saobraćajnoj nesreći u Crnoj Gori, i dalje se nalazi u kritičnom stanju. On je nakon dramatične reanimacije hitno prevezen u Klinički centar Crne Gore u Podgorici, gde se lekari trude da ga stabilizuju.
Od ranih devedesetih pa nadalje, podzemlje je utvrdilo da su žrtve najranjivije kada sednu u vozilo, pa je tako od podmetanja eksploziva u automobil poginulo više kontroverznih biznismena i ljudi sa one strane zakona.
U stravičnoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila 12. jula na putu Kotor–Nikšić, poginula je Jovana Stanković (21), dok je 16 državljana Srbije povređeno. Mini-bus u kojem su se nalazili iznenada je udario u betonski zid i prevrnuo se, vozilo je od siline udara potpuno uništeno, a sumnja se da je do nesreće došlo usled premorenosti vozača Lj.M. (68).
Jedan od najboljih filmova reditelja Kristofera Nolana stigao je na Netfliks, ali u ovom trenutku ovo ostvarenje još uvek nije dostupno za gledanje u Srbiji.
Film "Majkl" zvanično je ušao u istoriju kinematografije kao prvi biografski film koji je u bioskopima širom planete zaradio neverovatnih milijardu dolara.
Američka tehnološka kompanija Meta više nego udvostručiće kapacitet svog centra za veštačku inteligenciju u Luizijani, a ukupna vrednost investicije premašiće 50 milijardi dolara.
Za većinu ljudi priprema za godišnji odmor predstavlja period ispunjen pakovanjem, a kućni ljubimci to odmah primete. Evo kako da se postavite prema vašem psu pred putovanje.
Maska za lice koju mnogi povezuju sa mladalačkim izgledom Sofije Loren može se koristiti do sedam dana, a prve rezultate pruža već nakon prvog nanošenja. Koža postaje svežija, mekša i vidljivo negovana.
Koncert Dženana Lončarevića planiran za 21. jul u okviru manifestacije "Ilijaški dani 2026" je otkazan, ova odluka je donesena iz istih razloga koji su ranije doveli do otkazivanja koncerta Alena Islamovića.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.