ČIJI JE SPORNI NAGORNO-KARABAH? Zašto decenijama ratuju Jermenija i Azerbejdžan
Podeli vest
Planinski region Nagorno-Karabah, bez izlaza na more, predmet je nerešenog spora između Azerbejdžana, u kom se nalazi, i njegove etničke jermenske većine, koju podržava susedna Jermenija
Vlada Jermenije proglasila je ratno stanje zbog eskalacije situacije u regionu Nagorno Karabah. Jermenski zvaničnici objavili su i opštu mobilizaciju. Sukob sa Azerbejdžanom oko pomenute teritorije traje decenijama, a u poslednjih nekoliko meseci tenzije su sve veće.
U spornom regionu Nagorno-Karabaha jutros je ponovo izbio sukob Jermenije i Azerbejdžana, a jermensko Ministarstvo odbrane saopštilo je da su oborena dva azerbejdžanska helikoptera. Vlada Jermenije proglasila je ratno stanje i opštu mobilizaciju
27.09.2020
11:47
U sukobima koji su se dogodili u julu ove godine, poginulo je najmanje 16 osoba.
Jermenija i Azerbejdžan su zemlje koje su bile deo Sovjetskog Saveza pre raspada 1991. godine. Sada je Ruska Federacija pozvala na prekid vatre i hitne razgovore dve strane.
Zašto se Jermenija i Azerbejdžan spore?
Planinski region Nagorno-Karabah, bez izlaza na more, predmet je nerešenog spora između Azerbejdžana, u kom se nalazi, i njegove etničke jermenske većine, koju podržava susedna Jermenija.
Tokom 1988, pred kraj sovjetske vlasti, azerbejdžanske trupe i jermenski secesionisti započeli su krvavi rat koji je faktički nezavisnu državu ostavio u rukama etničkih Jermena kada je 1994. godine potpisano primirje.
Pregovori nisu doveli do trajnog mirovnog sporazuma, a spor je ostao jedan od "zamrznutih sukoba" postsovjetske Evrope.
Konfikt vuče korene više od jednog veka u nadmetanju između hrićanskih Jermena, turkijskih naroda i persijskog uticaja.
Karabah naseljen hrišćanskim Jermenima i Azerima postao je u 19. veku deo Ruskog carstva. Dve grupe živele su u relativnom miru, iako je bilo brutalnih akcija sa obe strane tokom 20. veka.
Po završetku Prvog svetskog rata i boljševičke revolucije u Rusiji, novi sovjetski lideri su, kao deo svoje politike u regionu osnovali Nagorno-Karabah autonomni region, sa većinskom etničkom jermenskom populacijom u okviru Socijalističke Republike Azerbejdžan. Kako je sovjetska kontrola popuštala pred kraj osamdesetih, tinjajući jermensko-azerbejdžanski spor eksplodirao je u nasilje kada je parlament ovog regiona proglasio pridruženje Jermeniji, piše BBC.
Tokom borbi, u kojime je život, kako se procenjuje izgubilo između 20.000 i 30.000 ljudi, etnički Jermeni stekli su kontrolu nad regionom. Oni su takođe pogurali zauzimanje azerbejdžanske teritorije izvan Karabaha, stvarajući tampon zonu koja povezuje Karabah i Jermeniju.
Raspadom Sovjetskog Saveza, krajem 1991. godine, Karabah se proglasio nezavisnom republikom, dodatno eskalirajući sukob u rat punih razmera. Taj de facto status nije priznat nigde. Iako Jermenija sama nikada nije zvanično priznala nezavisnost regiona, ona jeste postala njegov glavni finansijski i vojni podržavalac.
Primirje
Prekid vatre pod ruskim posredstvom potpisan je 1994. godine, ostavljajući Karabah i ostatke azerbejdžanske teritorije oko enklave u jermenskim rukama.
Tokom borbi, u kojima je više od milion ljudi napustilo svoje domove, etničko Azerijsko stanovništvo, oko 25 odsto ukupnog broja pre rata, pobeglo je iz Karabaha i Jermenije, dok su etnički Jermeni pobegli iz ostatka Azerbejdžana. Nijedna grupa stanovništva nije mogla da se vrati kući od kraja rata.
Od tog primirja, region je bure baruta. Azeri negoduju zbog gubitka teritorije koju smatraju svojom, dok Jermeni ne pokazuju spremnost da je vrate.
Znaci "otapanja" tenzija
Na referendumu održanom u decembru 2006. godine, koji je Azerbejdžan proglasio nelegitimnom, region je dobio novi ustav. Iako je bilo povremenih sastanaka lidera, sve je zastalo kršenjem prekida vatrem a najozbiljnije do danas se dogodilo u aprilu 2016. godine kada su desetine vojnika poginule sa obe strane.
Jermensko ministarstvo odbrane saopštilo je da su azerbejdžanske snage otvorile vatru na položaje Jermenije na nekoliko delova granice. Oni su prijavili „aktivno kretanje“ azerbejdžanskih vojnih vozila u jednoj od tih oblasti.
U „Gruzijskoj nacionalnoj legiji“ na strani kijevskog režima bore se strani plaćenici iz Velike Britanije, Japana, Izraela, kao i Jermeni i Azerbejdžanci, rekao je za RIA Novosti zarobljeni plaćenik iz Gruzije Mamuka Gacareli, koji je i sam bio pripadnik ove oružane formacije.
21.03.2024
08:40
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
komentari
Darko
pre 3 godine
Izvinite Ali deo teksta ne odgovara istini. To je oduvek bila Jermenska zemlja ali su je sovjeti ,zbog klanaca na planinskom terenu pripojili republici Azerbejdzan a u za menu Jermenima Dali drugi deo planinskog venca jer je tamo prilaz iz Azerbejdzana bio tesko dostupan.Nagorno-Karabah je iskono Jermenska zemlja!
U spornom regionu Nagorno-Karabaha jutros je ponovo izbio sukob Jermenije i Azerbejdžana, a jermensko Ministarstvo odbrane saopštilo je da su oborena dva azerbejdžanska helikoptera. Vlada Jermenije proglasila je ratno stanje i opštu mobilizaciju
Vladajuća stranka hrvatskog premijera Andreja Plenkovića Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) dobila je 60 od 151 mesta na parlamentarnim izborima, što teoretski jeste pobeda, ali stranka se nadala boljem rezultatu, a opozicija fijasku vladajuće partije, piše ruski sajt "Katehon".
Ukrajinske trupe povukle su se sa svojih pozicija i pobegle iz sela Očeretino u DNR, izjavio je za RIA Novosti Vladimir Rogov, kopredsednik Koordinacionog saveta za integraciju novih regiona.
Poslanici Skupštine Srbije usvojili su danas izmene i dopune Zakona o lokalnim izborima kojima se pomeraju rokovi za raspisivanje i glasanje na lokalnim izborima.
Predsednik DS Zoran Lutovac rekao je da je koalicija izgubila jedinstvo jer Dragan Đilas, Zdravko Ponoš i Nebojša Zelenović nisu stali uz odluku većine koja želi na izbore
Direktor na Nova S televiziji Slobodan Georgiev istakao je da izlazak opozicije na lokalne izbore po Srbiji, a bojkot u Beogradu, nema nikakvog smisla!
Do sada su đilasovci pokušavali da ubede narod da je medijska situacija u Beogradu najbolja i da je opozicija navodno pobedila prošle godine, a da je, nasuprot tome, situacija u ostalim mestima po Srbiji očajna! Ipak, sada je došlo do obrta!
Urednik portala European Western Balkan, Aleksandar Ivković govorio je na tajkunskoj televiziji o odluci Dragana Đilasa, Miloša Jovanovića i Zdravka Ponoša da izađu na lokalne izbore po ostatku Srbije, a da u Beogradu izbore bojkotuju
Srbija predvodi listu od 134 zemalja na svetu sa najvećim rastom indeksa sreće od 2010. do 2024. godine, a naša zemlja je i prva na listi istočnoevropskih zemalja čiji je prosečni indeks sreće porastao za više od 20% u poslednjih deset godina.
"I posle se čudite što muškarci neće da vam priđu!", glasi rečenica koju je na kraju svog izlaganja glasno izgovorila jedna Beograđanka nakon prisustvovanja neprijatnoj situaciji u kojoj je ostala zatečena ponašanjem nepoznate devojke.
Raspad opozicione koalicije i neizvesnu političku budućnost Dragana Đilasa, komentarisali su gosti Info jutra, direktor Srpskog telegrafa Saša Milovanović i Đorđe Todorov iz Centra za društvenu stabilnost.
Lažni izbori Aljbina Kurtija i pokušaje da predstavi svoje institucije kao bastion demokratije, komentarisao je gost Info jutra, predsednik matice Albanaca u Srbiji Demo Beriša.
Besan stav predstavnice Malte Vanese Frejžer i pristrasnost prema prištinskoj delegaciji, komentarisala je gošća Info jutra, ministarka kulture Maja Gojković.
Diplomatsko delovanje Republike Srbije u UN i pokušaje Zapada da progura lažnu državu Kosovo u međunarodne institucije, komentarisao je gost Info jutra, državni sekretar u Ministarstvu odbrane Nemanja Starović.
Državna policija, u koordinaciji milanskog tužilaštva, uhapsila je trojicu razbojnika: Italijana, Srbina i Brazilca, osumniičenih za teško razbojništvo i teške povrede nanete vlasniku trafike u Milanu kome su ukrali sat vredan 50.000 evra!
Na jednom od lokalnih puteva na Zlatiboru, u podnožju Tornika, došlo je do teže saobraćajne nezgode u kojoj su učestvovala dva putnička vozila. Uzrok nesreće još uvek nije poznat.
U Višem javnom tužilaštvu u Zaječaru danas će biti saslušane kolege, komšije i poznanici osumnjičenog za teško ubistvo dvogodišnje devojćice Danke Ilić u Banjskom Polju, Srđana Jankovića.
J.B. (46) ranjen je kada je na njega pucao nepoznati napadač u parku na Zvezdari. J.B. je sa prostrelnom ranom stomaka prevezen u KBC Zvezdara gde je odmah operisan, policija traga za napadačem, saznaje Informer.
Navijači Partizana, naviknuti od košarkaša iz crno-bele porodice da pola veka unazad raznoraznim trofejima pune riznicu, teško su podneli sušan period od odlaska Duška Vujoševića do povratka Željka Obradovića i „dana pobede“. Posebno pamte generaciju koju je pre šest-sedam godina vodio Aleksandar Džikić i koja se poput Spartanaca u Termopilima srčano i do poslednje kapi znoja suprotstavljala daleko moćnijem protivniku.
Američki glumac Alek Boldvin istragao je telefon iz ruke antiizraelske agitatorke koja je od njega više puta tražila da izgovori "Slobodna Palestina" u kafiću Maman u Njujorku.
Obožavaoci britanske kraljevske porodice razočarani su jer na Instagram profilu princeze i princa od Velsa nema rođednanske slike princa Luisa koji danas puni šest godina.
Poslednjih godina Ričard Gir (74) se malo povukao iz javnosti, a skoro ga je teško videti i sa suprugom Aleksandrom Silvom, koja je mlađa od njega 33 godine.
Pred nama je važan astrološki dan, jer je danas pun Mesec u Škorpiji, koji snažno deluje na sve znakove, a posebno na Škorpije, Bikove, Vodolije i Lavove.
Nakon što je izveo partnerku Aleksandru Nikolić i ćerku Leonu iz porodilišta Filip Car se vratio u Crikvenicu odakle je svojim pratiocima na Tiktoku ispričao planove i otkrio kako se osećao kada je prvi put uzeo ćerkicu u ruke.
Danas je treći dan putovanja Nikole Rokvića koji pešači do Grčke, a mladi pevač obavestio je pratioce kako mu je protekao jučerašnji dan i dokle je stigao.
Bivša članica grupe "Hjurikejn", Ksenija Knežević otkrila je šta je rekla svom popularnom tati, Knezu, kada joj je rekao da planira da snimi reklamu za paštetu.
Na republičkom takmičenju iz oblasti veterinarske medicine koje je nedavno održano u Rekovcu, učenica Hemijsko-tehnološke škole iz Subotice osvojila je prvo mesto!
Povodom Dana opštine Gornji Milanovac, na svečanoj sednici Skupštine opštine u velikoj sali Kluturnog centra "Mija Aleksić“, dodeljene su zlatna i srebrne medalje "Takovski ustanak“, a Zlatna medalja za izuzetnan doprinos očuvanju životne sredine dobila je ministarka zaštite životne sredine Irena Vujović.
Kolektivno Đurđevdansko venčanje, koje je trebalo da bude održano u okviru obeležavanja Dana grada, 6. maja, otkazano je zbog nedovoljno prijavljenih parova.
U Muzeju knjige i putovanja na Banjici, nalaze se najveće zbirke knjiga u Jugoistočnoj Evrope, knjige pisane na različitim materijalima – na papirusu, štapićima od bambusa, najkvalitetnijoj kineskoj svili, palminom i bananinom lišću ali i sa koricama od ljudskih kostiju...
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.