SRBIJA MORA DA SE IZBORI SA SVETSKIM ALAMA? TRKA ZA PRODAJU VAKCINA BRUTALNIJA OD TRKE ZA ORUŽJEM! Pritisci, ucene, mito, koga briga za zdravlje ljudi?!
Pandemija virusa korona nije samo zdravstveni problem, već ima i geopolitičku dimenziju koja se najbolje ogleda u trci za vakcinom između kompanija, ali i između država. Otkako je postalo izgledno da je moguće napraviti vakcinu u skorije vreme, trka za njom slična je globalnoj trci u naoružanju
U svetu se grčevitom brzinom razvija više od 150 vakcina protiv virusa korona, sve u nadi da će neka od njih ubrzo izaći na tržište i zaustaviti pandemiju i krizu u kojoj se svet našao.
U trku su se, osim kompanija i naučnih instituta, uključile i države. Međutim, apel Generalnog sekretara UN za „globalnim primirjem" kao da ne važi i za razvoj vakcine. Takođe, Svetska zdravstvena organizacija, koja u razvoju vakcine ima status koordinatora, kao da ima epizodnu ulogu u nadmetanju koje je postalo stvar međudržavnog prestiža. Velike sile su se podelile, svaka za sebe pokušava da prva dođe do vakcine, neke od njih, kroz obećanja i pritiske raznih vrsta, pokušavaju da za svoj račun obezbede tržišta onih država koje nemaju resurse za razvoj vakcine.
Sa druge strane, države bez resursa za naučne poduhvate velikih razmera, čast izuzecima, pažljivo vagaju da ne uvrede nekog potencijalnog snabdevača, plašeći se da nakon otkrića neće moći da nabave vakcinu.
Tako je pitanje vakcine, od čisto zdravstvenog i ekonomskog, postalo par ekselans političko, čak geopolitičko pitanje - svojevrsna „geopolitika vakcine" razvija se pred našim očima.
Prodaja vakcine žešća od prodaje oružja
Trka između država, koja će među njima prva stići do dovoljno efikasne i bezbedne vakcine, postala je trka za prestižom, jer ona država koja to bude prva uradila, za sebe može da stekne ne samo ekonomsku korist, već i da plasira meku moć, da postane privlačna kao zemlja koja ima razvijen zdravstveni i naučni sistem, smatra Vladimir Trapara, istraživač sa beogradskog Instituta za međunarodnu politiku i privredu.
Foto: Reuters
- Pitanje vakcine svakako jeste politizovano, zato što kada pratimo vesti o vakcini, koja je zemlja prva došla do vakcine, koja je u kojoj fazi, videćemo da konkurencija plasira loše vesti. Tako, recimo, kada su Rusi prvi registrovali svoju vakcinu, svi su na Zapadu odmah skočili da kažu kako to nema veze i kako su završili tek prvu fazu ispitivanja. Po oštrini tih komentara vidimo da se tu ne radi samo o denunciranju ruske vakcine, nego Rusije kao države. Slično je i sa kineskom vakcinom - napominje on.
Zbog toga, kada god se u medijima pojavi vest o neželjenim efektima prilikom testiranja neke vakcine, u popriličnoj meri možemo da budemo sigurni da iza toga stoji konkurencija, koja neželjene efekte koristi kao argument da će njihova vakcina biti bolja, dodaje on.
Prema Traparinim rečima, pandemija virusa korona od starta je imala geopolitičku dimenziju.
- Bilo je naivno očekivati da će velike sile odmah da stave razmirice po strani i da se zajednički bore protiv pandemije. Dogodilo se suprotno - dogodilo se da svaka od njih gleda šta može iz pandemije da izvuče za sebe u smislu nekih ekonomskih, ali i političkih koristi - objašnjava on.
On podseća da je, nakon što su kineski i ruski lekari došli u neke evropske zemlje kao pomoć u borbi protiv pandemije, administracija Donalda Trampa lansirala optužbe da je virus veštački stvoren i da je pobegao iz laboratorije u Vuhanu. U tom momentu se, prema Traparinim rečima, raspoznaje odraz kinesko-američkog geopolitičkog sučeljavanja. Tako se pitanje vakcine postavlja kao poslednja faza u geopolitičkoj dimenziji pandemije virusa korona.
Vakcina pitanje nacionalne bezbednosti
Za Nikolu Božića iz istraživačke stanice Petnica, pitanje vakcine važno je i za nacionalnu bezbednost, pa je samim tim ono i političko pitanje.
- Svako političko pitanje može da bude i zloupotrebljeno, ali ova faza u kojoj se nalazi svet, jeste faza u kojoj svaka nacija za sebe pokušava da nađe rešenje. One nacije koje to uspeju, uspeće da svojim građanima obezbede javno zdravlje, a onda će imati priliku i da na globalnom tržištu prodaju taj svoj resurs i iskustvo i na taj način ostvare određeni politički uticaj - smatra on.
Foto: Tanjug/Reuters
Kako naš sagovornik kaže, pitanje vakcine na neki način podseća na trku u naoružanju, ali na trku za odbrambenim oružjem.
- Vakcina nije nešto što je ofanzivno, nego je nešto što treba da zaštiti i države, i nacije, i pojedince. Tako da je ovo kao trka u defanzivno naoružanju prema nekom potpuno trećem, spoljnom neprijatelju. Razvijanje vakcine, samo po sebi, ne nanosi štetu nikome drugom, samo može da bude od koristi nakon što se vakcina stavi na tržište za sve stanovnike naše planete - zaključuje Božić.
U Bugarskoj vakcine protiv virusa Covid-19 će biti besplatne i neće biti obavezne, saopštio je bugarski ministar zdravlja Kostadin Angelov, prenosi portal A1on iz Skoplja
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
U Bugarskoj vakcine protiv virusa Covid-19 će biti besplatne i neće biti obavezne, saopštio je bugarski ministar zdravlja Kostadin Angelov, prenosi portal A1on iz Skoplja
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić primio je danas mlade sportiste iz Srbije, regiona i sveta, učesnike kampa "Srbija te zove 2026", a nakon prijema, predsednik se obratio medijima.
Ustaša Marko Skejo, bivši komandant 9. bataljona HOS-a "Rafael Boban, koji je poznat po hitlerovskim brkovima i činjenici da je devedesetih godina govore držao ispred portreta zločinca Anta Pavelića, pevao je juče u jednoj kafani u Kninu ustaške pesme, i to na uvce predsedniku Hrvatske Zoranu Milanoviću.
Insajderi Informera koji su infiltrirani u blokaderske grupe na društvenim mrežama došli su do šok dokumenta koji otkriva da su zgubidani gori od komunističkih komesara!
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić prokomentarisao je sramotnu izjavu hrvatskog ministra odbrane Ivana Anušića, koji je poručio da mu je žao što lično nije učestovao u zločinačkoj akciji "Oluja".
Ustaša Marko Skejo, bivši komandant 9. bataljona HOS-a "Rafael Boban, koji je poznat po hitlerovskim brkovima i činjenici da je devedesetih godina govore držao ispred portreta zločinca Anta Pavelića, pevao je juče u jednoj kafani u Kninu ustaške pesme, i to na uvce predsedniku Hrvatske Zoranu Milanoviću.
Više javno tužilaštvo u Beogradu najoštrije negoduje zbog insinuacija i konfabulacija koje pojedini advokati uporno plasiraju u javnosti u vezi sa smrću advokata Vladimira Cvijana, tvrdeći da je on ubijen, ne bi li doveli javnost u zabludu, iako prikupljeni podaci ukazuju da je smrt nastupila usled utopljenja, sa čime su isti upoznati neposrednim uvidom u predmet.
Na pitanje zašto su blokaderi zvezde u Hrvatskoj, poput kolumniste Milana St. Protića, predsednik Aleksandar Vučić kaže da su od devedesetih godina mnogi u Beogradu, koji su za sebe govorili da su nacionalisti, verovali u ljude poput Protića.
Evo naše dece – tako je narod dočekao prebilovačke mučenike kada su 1990. godine, posle skoro pola veka, njihove kosti iznete iz hercegovačkih jama. Istina nije ostala pod zemljom. Zajedno sa mučenicima, posle decenija tišine, na svetlost dana izašlo je i svedočanstvo o njihovom stradanju, poručila je ministarka za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Milica Đurđević Stamenkovski.
Dok se srpski narod na Kosovu i Metohiji svakodnevno suočava sa neviđenim pritiscima Prištine, opstrukcijama, rušenjem i sistematskim proterivanjem sa vekovnih ognjišta, Telekom Srbija odgovara gradnjom, novim investicijama i otvaranjem radnih mesta.
Vozač kamiona I.J. (40), koji je juče u saobraćajnoj nezgodi na brzoj saobraćajnici Šabac - Loznica usmrtio A. M. (59) i P. L. (62), radnike preduzeća "Signal" iz Sombora dok su izvodili radove na putu saslušan je u Osnovnom javnom tužilaštvu u Šapcu.
Osnovno državno tužilaštvo u Ulcinju odredilo je zadržavanje do 72 sata mladiću iz Novog Pazara S.S. Zbog sumnje da je doneo lake telesne povrede dvojici muškaraca, kao i državljaninu Bosne i Hercegovine B.A. zbog sumnje da je omogućio uživanje opojnih droga državljanki Srbije.
Digitalni nomad V. H. (58) i njegova supruga, domaćica H. N. (44), sigurno nisu ni slutili da će kao turisti uneti nemir u Splitsko naselje i biti privedeni u hrvatski pritvor.
Radnici preduzeća „Signal Sombor” A. M. (59) i P. L. (62) poginuli su u teškoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila juče oko 7.40 časova na putu Šabac–Loznica, u blizini mesta Ribari, a vozaču kamiona I. J. (40) određen je pritvor do 48 sati po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva u Šapcu.
Istaknuti srpski glumac Jovo Maksić je proteran sa ognjišta tokom operacije "Oluja" kojom je izvršeno etničko čišćenje Srba sa prostora Krajine, te je sad progovorio o najtežem periodu u životu.
Kada paradajz zahvati trulež, a plodovi postanu meki i crni, prirodno rešenje u vidu sitno usitnjenih ljuski od jaja može efikasno nadoknaditi nedostajući kalcijum i spasiti preostali rod.
Korisnici Android uređaja više ne moraju da budu problem u grupnim razgovorima sa iPhone korisnicima kao ranije. Zahvaljujući RCS tehnologiji, poruke između Androida i Ajfona sada nude mnogo više funkcija nego kada su se koristili stari SMS i MMS standardi.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.