Bugarska krivi Srbiju jer je pod Titom, navodno, "stvorena" Makedonija i makedonska nacija, a smeta im i činjenica da Srbija priznaje makedonsku naciju i državu. To je, prema sagovornicima iz Skoplja, jedino objašnjenje za izjavu zamenika bugarskog premijera Krasimira Karakačanova da u Makedoniji jača srpski uticaj i da je Srbija "dželat“ Makedonije
Karakačanov je ovo izrekao povodom čestitki koje je skopska vlada upustila srpskoj zajednici u Makedoniji za srpski praznik Svetog Savu i naveo da bi Skoplje trebalo da slavi nacionalni praznik Bugarske 3. mart, kada je ta zemlja, zajedno sa današnjom Makedonijom, oslobođena od Osmanskog carstva. Karakačanov je odnos Srbije i Makedonije nazvao i "stokholmskim sindromom" pa čak otišao i korak dalje pitajući se da reč o "beogradsko-moskovskom sindromu".
Bugarima kriva Srbija što postoji Makedonija
Dugogodišnji bivši diplomata i Jugoslavije i Makedonije, koji je kao ambasador službovao u više država sveta od Pekinga do Malezije Risto Nikovski, nema razumno objašnjenje za ovakve izjave bugarskog vicepremijera.
- Uticaj Srbije u Makedoniji danas nije uopšte značajan. Dobro je što imamo dobre odnose između Beograda i Skoplja, ali Sofiji smeta sve što nije Bugarsko - kaže naš sagovornik.
Foto: Tanjug/AP/Boris Grdanoski
Sofija već duže vreme sipa te neistine, dodaje naš sagovornik, a to se vidi i po otvoreni memorandumima koje šalju EU i Vašingtonu gde tvrde da su Makedonci tokom Drugog svetskog rata ubili 20.000 Bugara, a 100.000 prognali za šta nema ni jednog dokaza.
- Da se to desilo bilo gde, ne bi moglo da ostane bez tragova! Dakle, moj utisak je da u Bugarskoj vlada svojevrsno „ludilo“ koje ne može da se opiše. Njima smetaju svi koji misle drugačije uključujući tu i Srbiju - ističe Nikovski.
Žele veliku Bugarsku
Oni ovakvim izjavama ne vređaju samo Makedoniju, kaže on, već i Srbiju, označavajući je kao "krivca" za "pretvaranje" Bugara u Makedonce.
Profesor istorije na Univerzitetu Goce Delčev u Štipu Todor Čepreganov, smatra da Bugarska traži krivca za ono što nije uspela u istoriji.
Foto: printscreen/twitwer
- Bugarski san o Sanstefanskoj državi i dan danas je očito živ jer ovo što danas radi Bugarska, u stvari je pokušaj da realizuje taj san. Ono što Sofija ne može da shvati je da je Makedonija nezavisna država, da postoji makedonska nacija, jezik i kultura. Bugarska smatra da su drugi krivi za, da tako kažem, navodnu de-bugarizaciju Makedonaca. Oni smatraju da je Makedonija Titova tvorevina kao i da su Srbi krivi što Makedonci postoje. Iz tog razloga, kao članica EU, na svaki mogući način nastoji da svoj istorijski san realizuje. Imajući u vidu da Srbija vodi nezavisnu politiku i da nije članica EU, kao i da je bliska sa Rusijom, Bugarska sada krivicu za sve prebacuje na Srbiju - ocena je sagovornika za Sputnjik.
Vređaju i Srbiju
U Makedoniji, dodaje profesor Čepreganov, ni jedan istoričar ne vidi Srbiju kao dželata Makedonije, ni sada ni u prošlosti. Zato i ne znam šta je u stvari pod tim bugarski vicepremijer misli.
- Sa istorijskog gledišta mislim da Bugarska na svaki način želi da ubedi Evropu da su Makedonci bili Bugari i da su za to krivi kao što sam reko i Srbi i Tito - objašnjava naš sagovornik.
Bugarska ne može da se pomiri sa tim što makedonija ima dobre odnose sa Srbijom i to je činjenica jer Srbija priznaje makedonsku naciju i to je razlog zbog koga je dšloo do ovakve neprimerene reakcije.
Foto: Tanjug/AP/Boris Grdanoski
Inače, Sanstefanskim sporazumom iz 1878.godine stvorena je takozvana Velika Bugarska. Po ovom sporazumu koji je zaustavio rusko-turski rat, trebalo je da se prostire od Dunava na severu do Egejskog mora na jugu i od Ohrida i Niša na zapadu do Crnog mora na istoku.
Zbog žestokog protivljenja evropskih sila, Srbije i Grčke, revizija Sanstefanskog ugovora izvršena je na Berlinskom kongresu u junu iste godine. Dve velike sile Beč i London, nisu bile zadovoljne ovim sporazumom i bile su rešene da miniraju sporazum, posebno njegov ključ: veliku Bugarsku.
Berlinski mir, Bugarski nemir
Ishod pregovora na kongresu u Berlinu je bio Berlinski mir (13. jula 1878. godine). On se sastojao iz priznanja Rumunije, Srbije i Crne Gore kao suverenih država i Bugarske kao autonomne kneževine pod otomanskim suverenitetom (do 1908). Takođe, prema ranije sklopljenom rusko-britanskom sporazumu, zaključenom 30. maja 1878. godine, teritorija Bugarske je oko tri puta umanjena od one predviđene Sanstefanski mirom.
Makedonski premijer Zoran Zaev i lider VMRO-DPMNE Hristijan Mickoski trebalo bi da se zapitaju ko je kriv za jačanje srpskog uticaja u Severnoj Makedoniji, izjavio je bugarski vicepremijer Krasimir Karakačanov, komentarišući čestitku Zaeva makedonskim Srbima
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Makedonski premijer Zoran Zaev i lider VMRO-DPMNE Hristijan Mickoski trebalo bi da se zapitaju ko je kriv za jačanje srpskog uticaja u Severnoj Makedoniji, izjavio je bugarski vicepremijer Krasimir Karakačanov, komentarišući čestitku Zaeva makedonskim Srbima
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević hitno se oglasio u Kolegijumu i saopštio da je stiglo rešenje REM-a o izrečenim kaznama koje je, prema njegovim rečima, sklono različitim tumačenjima i sa namernom sastavljeno i uručeno advokatu u petak popodne, oko pola četiri, na kraju radnog vremena, da ne bismo mogli da tražimo tumačenje, jer nadležne službe ne rade u petak popodne i tokom vikenda.
Bivša ministarka u Vladi Srbije Zorana Mihajlović oglasila se povodom niza stravičnih uvreda na društvenim mrežama, odbacujući tvrdnje o navodnom zvanju ambasada i svedočenju protiv lidera srpske opozicije Aleksandra Vučića.
Voditeljka emisije "Direktno sa Minjom Miletić" Minja Miletić postavila je u razgovoru sa bivšom potpredsednicom DS-a Gordanom Čomić direktno i oštro pitanje o ponašanju nove parlamentarne većine prema opoziciji.
Nekadašnja kapitenka odbojkaške reprezentacije Srbije i članica SNS-a Vesna Čitaković Đurišić kandidovana je za gradonačelnicu Užica, a evo šta ona kaže o tome.
Narodni poslanik i član Predsedništva SNS-a Nebojša Bakarec izneo je u autorskom tekstu oštre kritike na račun poslanika "Studentske liste", uključujući Saru Valentik i Mirjanu Nikolić, kao i pisanju lista "Danas" da "Vučiću treba ukinuti kiseonik".
Šef poslaničke grupe "Aleksandar Vučić - Srbija pobeđuje" i lider srpske opozicije Aleksandar Vučić rekao je danas da je razočaran i uplašen za budućnost Srbije zbog neznanja koje su pokazali poslanici Studentske liste, ali je izrazio uverenje da će pobeda SNS doći mnogo brže nego što drugi očekuju.
Zima je sve bliže, a prema najavama meteorologa Ivana Ristića, nove padavine i zahlađenje očekuju se već tokom predstojećeg vikenda, odnosno 22. novembra u podne.
Republičkog hidrometeorološkog zavoda Srbije (RHMZ) upozorava da se do kraja dana u većem delu Srbije očekuju kiša, lokalni pljuskovi i grmljavina, dok će u Beogradu biti nestabilno i u naredna dva sata.
Apelacioni sud u Beogradu potvrdio je danas prvostepenu presudu i pravosnažno osudio trojicu na ukupno pet godina i tri meseca zatvora zbog dogovaranja ubistva Luke Bojovića.
Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske oprostilo se od svog mladog kolege Dejana Erića (24) iz Bijeljine, koji je tragično izgubio život u saobraćajnoj nesreći.
Francusko tužilaštvo potvrdilo je danas pokretanje istrage protiv glumca Žerara Depardjea, pisca Mišela Uelbeka i reditelja Gijoma Niklua zbog sumnje na seksualno nasilje tokom snimanja filma "Thalasso" 2018. godine.
Na sceni Sava centra 16. januara 2027. godine nastupiće maestro Plasido Domingo, jedna od najvećih umetničkih ličnosti u istoriji operske umetnosti na poziv srpske istaknute srpske operske umetnice, soprana Marije Jelić, najavili su organizatori.
Devedesete godine prošlog veka smatraju se zlatnim dobom filmskih trilera. Bio je to period u kojem su priče postajale mračnije, psihološki kompleksnije, a režija i filmska tehnika sve preciznije.
Umesto oslanjanja na čudesne preparate, stručnjaci ukazuju na nekoliko važnih nutrijenata koji mogu doprineti boljoj seksualnoj funkciji. Neki od njih nalaze se u namirnicama koje većina ljudi svakodnevno koristi.
Korisnici Android telefona dobili su upozorenje nakon istraživanja koje je pokazalo da popularne aplikacije prikupljaju velike količine ličnih podataka i često traže više dozvola nego što im je zaista potrebno.
Sin Lepe Brene Viktor Živojinović i njegova devojka Aleksandra uneli su prazničnu čaroliju u svoj luksuzni stan vredan 700.000 evra, koji se nalazi na 40. spratu zgrade na Novom Beogradu, a pažnju mnogih privukla je njihova neobična jelka.
Nakon završetka rijaliti karijere, Zorica Dukić okrenula je novi list i posvetila se biznisu, a danas živi potpuno drugačijim životom, te je otkrila da su je povezivali sa prostitucijom ali da to nije radila.
Voditeljka Ivana Šopić ponovo je privukla pažnju svojim izgledom, a ovoga puta odlučila se za ležernu, ali veoma izazovnu kombinaciju koja je stavila njenu figuru u prvi plan.
Pevačica Teodora Džehverović ponovo je raspametila pratioce na društvenim mrežama, a ovog puta vrelim prizorom sa treninga pokazala je koliko je posvećena vežbanju i održavanju savršene figure.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.