ISTORIJSKI ZAOKRET PENTAGONA! Ovo je zvanično novi BEZBEDNOSNI PRIORITET AMERIKE! Hladni vetrovi sa Arktika više se ne mogu ignorisati...
Podeli vest
Reč je o izuzetno važnom zaokretu u pristupu nacionalnoj bezbednosti u kojoj se, kao specifikum, svakako može izdvojiti izjava da postoji pretnja napada na SAD preko Arktika gde dolazi do otapanja leda što omogućava plovidbu
Američki predsednik Džo Bajden u sredu je potpisao niz izvršnih uredbi za borbu protiv klimatskih promena.
Još pre više stotina godina Evropljani su videle potencijal hladnih voda Arktika kao ulaz u Tihi okean. Nove studije su pokazale da je Arktik jako bogat energentima i mineralima, a interesi svetskih sila i polaganje prava na njih su sukobljeni, pa je potpuno opravdan strah da će ovo biti sledeće žarište sukoba Amerike, Rusije i Kine
31.12.2020
11:00
"Po mom mišljenju, već smo predugo čekali da odgovorimo na ovu klimatsku krizu", rekao je Bajden na svečanosti u Beloj kući i istakao pretnje s kojima se nacija suočava, poput snažnih oluja, šumskih požara i suše povezanih s klimatskim promenama.
Bajden je rekao da će izgradnja moderne, otporne i klimatski osvešćene infrastrukture i budućnost čiste energije u SAD-u stvoriti milione dobro plaćenih radnih mesta.
“Potpuno podržavam predsednikov smer da uključi razmatranja klimatskih promena kao bitan element naše nacionalne bezbednosti i da proceni uticaje klimatskih promena na naše sigurnosne strategije, operacije i infrastrukturu”, izjavio je nakon toga Lojd Ostin, američki ministar odbrane, bivši general s četiri zvezdice i prvi Afroamerikanac na toj poziciji. Istakao je da je Ministarstvo odbrane 2010. godine prepoznalo da se klimatske promene dramatično odražavaju na američke vojne misije, planove i postrojenja.
Ministar Ostin je otišao i korak dalje pa potvrdio da američki i saveznički zapovednici svake godine sprovode operacije koje su posledica nestabilnosti u društvima teško pogođenim dezertifikacijom (širenje pustinjskog terena u sušna ili polusušna područja, uzrokovano promenama klime, ljudskim uticajem ili i jednim i drugim), pretnje da bi protivnici mogli da ostvare pristup američkom tlu preko Arktika i zahteva za humanitarnom pomoći širom sveta. Samo u 2019. godini Ministarstvo je utvrdilo posledice klimatskih promena na 79 vojnih instalacija na svakom geografskom području odgovornosti borbenog zapovedništva.
Zbog svega navedenog, objavljuje Ostin, Pentagon će uključiti “analize klimatskog rizika u modeliranje, simulaciju, strateške ‘ratne igre’ analize i sledeću Nacionalnu odbrambenu strategiju”. “Klimatske promene su pitanje nacionalne bezbednosti i tako ih treba tretirati”, zaključio je ministar Ostin. U prošloj Strategiji, objavljenoj 2018. godine, klimatske promene se gotovo uopšte ne navode - Donald Tramp je smatrao da su one ‘kineska izmišljotina’.
Arktik!
Reč je o izuzetno važnom zaokretu u pristupu nacionalnoj bezbednosti u kojoj se, kao specifikum, svakako može izdvojiti izjava da postoji pretnja napada na SAD preko Arktika gde dolazi do otapanja leda što omogućava plovidbu.
Podsetimo, ruski predsednik Vladimir Putin izjavio je nedavno da će Rusija u narednim decenijama „srasti“ sa Arktikom i severnim teritorijama, a Ruska Federacija u severnim vodama jača svoju flotu nuklearnih ledolomaca. Aktivnosti Rusije, ali i Kine na Arktiku očigledno su bile okidač za SAD da naprave preokret i pod plaštom brige za klimu zapravo usklade bezbednosnu politiku sa novim realnim pretnjama.
Kad se pogleda širi kontekst, Ostinova izjava je potvrda je da celi sistem nacionalne bezbednosti mora početi da gleda u bitno drukčijem svetlu. Pre nekoliko su godina “nedržavni” akteri (terorističke grupe Al Kaida i Islamska država) postali sastavni deo pretnje, ovonedeljna objava Ministarstva bezbednosti govori o domaćim ekstremističkim grupama kao izvoru pretnje, a pandemija je pokazala koliko su bezbednosni sistemi širom sveta bili nepripravni za izbijanje infekcije širih razmera.
Foto: AP/Photo
Ministar odbrane SAD Lojd Ostin
Prošlog meseca otkriveni napad "gotovo sigurno ruskih hakera" na najosetljivije delove američkog bezbednosnog sistema, čije se razmere još utvrđuju, samo je dodatna potvrda da je kibernetički rat danas primarna forma sukoba. Iz svega navedenog postaje jasno zašto su američki marinci rekli da im više ne trebaju tenkovi - koji je smisao prebacivati preko mora 50 i više tona teška vozila koja mogu na terenu ostati bez kontakta sa komandom ili laki plen naoružanih bespilontih letelica.
Interesantno je da je u sredu francuska Nacionalna skupština prihvatila procenu svoje misije za utvrđivanje činjenica prema kojoj su “diplomatija i oružane snage spore u suočavanju sa bezbednosnim posledicama klimatskih promena”, prenosi Euraktiv Francuska.
Sahel
Francuska je zaključila da dosad još nije izbio niti jedan rat zbog klimatskih promena na međunarodnom nivou (lokalnih ima i previše, dovoljno je samo spomenuti Sahel gde upravo Pariz predvodi vojnu operaciju Barkane kojom pokušava da zaustavi širenje militantnih i terorističkih grupa), ali “takve sukobe treba očekivati, a Francuska i evropske vojske ozbiljno kasne za SAD-om”.
Koje tvrde da kasne. Ukratko, svi kasnimo. Celi NATO. Ipak, treba reći da je Služba za spoljne poslove EU (EEAS) prošlog novembra objavila smernice koje bi trebalo da pomognu u suočavanju s vezama klimatskih promena i odbrambenih pitanja predlažući da se klimatske promene uključe u odbrambene akcije EU i postanu delom Zajedničke bezbednosne i odbrambene politike.
I evo zaključka francuske misije svim onima koji sumnjaju u klimatske promene:
"Povećavaju rizik od sukoba na dva nivoa: podstiču unutrašnju i, u manjoj meri, prekograničnu migraciju, što dovodi do napetosti između zajednica i država koje, kada se dodaju postojećim napetostima, pridonose izbijanju sukoba. Klimatske promene također povećavaju pritisak na resurse."
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Još pre više stotina godina Evropljani su videle potencijal hladnih voda Arktika kao ulaz u Tihi okean. Nove studije su pokazale da je Arktik jako bogat energentima i mineralima, a interesi svetskih sila i polaganje prava na njih su sukobljeni, pa je potpuno opravdan strah da će ovo biti sledeće žarište sukoba Amerike, Rusije i Kine
Kineski predsednik Si Đinping, prema procenama američke obaveštajne zajednice, pokazuje znake duboke i sve izraženije sumnjičavosti, što u Vašingtonu izaziva ozbiljnu zabrinutost zbog stabilnosti vrha kineskog vojnog i političkog sistema, piše Njujork tajms pozivajući se na više izvora upoznatih sa tim analizama.
U Hrvatskoj ne kriju opsesiju Srbijom, pa je i njihova tajna agentura usmerena da ovde vršlja i vrbuje saradnike u svim strukturama zarad ostvarivanja različitih ciljeva - sada je plan da Srbiju ometaju u tome da ima još jedan dotok nafte u državu.
U Hrvatskoj ne kriju opsesiju Srbijom, pa je i njihova tajna agentura usmerena da ovde vršlja i vrbuje saradnike u svim strukturama zarad ostvarivanja različitih ciljeva - sada je plan da Srbiju ometaju u tome da ima još jedan dotok nafte u državu.
Narodni poslanik, lider Ekološkog ustanka i blokader Aleksandar Jovanović Ćuta je tokom nedavnog televizijskog gostovanja jasno stavio do znanja svima da se kaje zbog podrške blokaderima.
Jedan od glavnih antisrba i lobista Aljbina Kurtija Andreas Šider dobio je počasni doktorat Univerziteta "Ismail Ćemali" u Vljori, što je izazvalo kritike austrijske FPO stranke koja upozorava da se radi o politički spornoj nagradi
Plavi tim je u borbi za nominacije savladao Crveni sa 8:6 posle neizvesne borbe, dok je pre toga Lana Stanišić osvojila dodatni život. Epizodu je obeležio i Jovan Radulović Jodžir koji je imao nezgodan problem sa desnim okom.
Tokom jedne borbe voda je prsnulo u desno oko Jovana Radulovića Jodžira i nakratko mu poremetila vid. Zbog te situacije, on je prekinuo borbu koja je na fer predlog Jovana Ikića ponovljena.
Član predsedništva SNS Miroslav Čučković gostujući u Info jutru komentarisao je učešće rektora Beogradskog univerziteta Vladana Đokića na narednim izborima i to ispred tzv. Studentske liste.
Četrnaesta epizoda Informerove hit emisije "Na merama" otkriće vam gde poslanik blokader Branko Miljuš “bistri” politiku, čime se bavi samozvani revolucionar Aleksandar Jovanović Ćuta, kakve su gastronomske navike političara u pokušaju Miroslava Aleksića, kako penzionerske dane provodi poznato TV lice Žika Šarenica, te na koji način jedan od glavnih pretendenata za studentsku listu Milo Lompar glumata čoveka iz naroda.
U većem delu zemlje danas će biti promenljivo oblačno, u košavskom području i na planinama i vetrovito, a posle podne i uveče u Bačkoj, Sremu i zapadnoj Srbiji ponegde sa kratkotrajnom kišom. Temperatura će se kretati od -3 do 14 stepeni.
Potpredsednik Vlade i ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić oglasio se povodom hapšenja osoba koje se sumnjiče da su bacile bombu na kuću Zdravka Čolića.
Crnogorska policija intezivno traga za bivšom specijalnom državnom tužiteljkom Lidijom Mitrović kako bi je privela na izdržavanje kazne zatvora, međutim, kako se prenosi, ona je pre "nestanka" ostavila porodici pismo.
Dragan Joksović Jokso (42), šef jugoslovenske mafije u Švedskoj i kum Željka Ražnatovića Arkana (48) ubijen je na današnji dan pre 28 godina u foajeu stokholmskog hipodroma "Solvala".
Borislav Pekić, srpski pisac i politički disident, koji je zbog komunističkih vlasti robijao i živeo u egzilu po povratku u Srbiju krajem osamdesetih dočekan je od čitalaca i kulturne javnosti sa velikim poštovanjem.
Legendarna Meril Strip tumačiće lik čuvene kantautorke Džoni Mičel u biografskom filmu koji režira Kameron Krou, a vest je zvanično potvrdio muzički magnat Klajv Dejvis tokom žurke uoči dodele Gremija u Los Anđelesu.
Jedna kratka, naizgled bezazlena scena iz kultne serije "Simpsonovi" ponovo je zapalila društvene mreže i pokrenula lavinu teorija zavere sa Džefrijem Epstinom.
Gotovo svako domaćinstvo ima bar jednu čarapu bez para, a pitanje gde nestaju tokom pranja i dalje zbunjuje mnoge. Iako deluje kao mala misterija, razlozi su sasvim jednostavni i lako objašnjivi.
Pevačica Mina Kostić ispričala je kako je srodna duša sa svojim verenikom Manetom Ćuruvijom Kasperom i da između njih jedino može da stane Isus, jer kako kaže, sve što ima duguje Bogu.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar