NEMAČKI LEKAR SAM NAPRAVIO VAKCINU PROTIV KORONE! Vakcinisao 100 "dobrovoljaca", efikasna 97 posto i NEMA NUSPOJAVA! /VIDEO/
Podeli vest
Početkom aprila 2020. nedeljnik Špigl je učinio poznatim lekara i preduzetnika iz Libeka, Vinfrida Štekera
Priča u tom magazinu je naglasak stavila na genijalnosti pronalazača koji je sam u svojoj laboratoriji razvio vakcinu protiv koronavirusa i već vakcinisao 100 dobrovoljaca. Vakcina navodno nije imala nuspojave i njena efikasnost prema serološkim testovima je čak 97 posto. U izveštaju se navodilo da je proces proizvodnje jednostavan i da bi se tom vakcinom u kratkom roku moglo snabdeti kompletno stanovništvo Nemačke. Špigl piše da je od nadležne institucije za odobravanje vakcina lekar, umesto podrške, dobio krivičnu prijavu.
Najviši nemački zdravstveni zvaničnici potvrdili su danas da je upotreba vakcina protiv kovid-19 AstraZeneke bezbedna i da će Nemačka nastaviti da je koristi i pored toga što je nekoliko evropskih zemalja zaustavilo njenu dalju distribuciju usled zabrinutosti zbog njene bezbednosti, javlja Rojters
12.03.2021
13:31
Je li Šteker nepriznati genijalni inovator, koga u radu sprečava birokratija? Ili je neodgovorni doktor? U stručnim krugovima je postupak ovog lekara naišao na zgražavanje. Šteker je, prema tim prigovorima, preskočio niz propisanih koraka koji jamče sigurnost pacijenata.
Zašto nije smeo da vakciniše dobrovoljce?
On nije mogao da predoči informacije o dozvoli korišćenja cepiva, protokolu istraživanja i pretkliničkom osiguranju. Očito je on direktno iz laboratorije vakcinu odneo i ubrizgao ljudima.
Dozvola za upotrebu lekova je kompleksan postupak koji zahteva dosta vremena. Nakon laboratorijskog istraživanja na kulturama ćelija slede toksikološki testovi na životinjama. Da bi se do toga došlo, proizvođač mora da ispuni čitav niz uslova i da prođe kroz zahtevne procedure dobijanja dozvole.
Isto važi i za sledeći korak, prvu fazu kliničkog ispitivanja na ljudima, nakon koje slede ostale faze. A generalna pretpostavka za svako kliničko ispitivanje je dozvola nadležne institucije. U Nemačkoj je to Institut Pol Erlih (PEI).
Upravo taj institut je nadležnom zavodu u Kielu prijavio Štekerovu vakcinaciju nakon čega je podnesena krivična prijava. “Postoji sumnja da je počinjeno kažnjivo delo, obzirom da se sprovelo istraživanje s eksperimentalnim lekom koji prethodno nije ispitan”, kaže se u prijavi.
Osnovno naučno načelo je pravilo da proizvođači lekova ili njihovi saradnici ne mogu da učestvuju u ispitivanju leka - da bi se izbegla subjektivnost. To je razlog zašto BioNtechov šef Ugur Sahin nije bio vakcinisan BioNTech/Fajzerovom vakcinom. Šteker se za razliku od njega hvali da je vakcinisao i svoju porodicu i zaposlene. Kada lekar pacijentu da lek koji nema dozvolu, može biti optužen za telesnu povredu. Osim toga to krši obavezu lekarskog savesnog postupanja, pa bi Šteker mogao da računa i na sankcije lekarske komore.
Kakva je to vakcina?
Šteker kaže da se vakcina temelji na “rekombinovanim antigenom koji se lako i jeftino proizvodi u retorti”. On dodaje da je njegovo cepivo uporedivo s već postojećim vakcinama protiv hepatitisa A i B. Osim toga, za razliku od postojećih vakcina, antigen se umnožava izvan organizama u laboratoriji “pa nema više razloga za strah od nekontrolisanog širenja ubačenih genetskih informacija u ljudskom organizmu”.
Istina je da se vakcina slična Štekerovoj odavno upotrebljava protiv virusa gripa ili humanog papiloma virusa (HPM).
Njegova vakcina nije baš toliko jedinstvena kao što je opisuje Špigl, jedno vakcina kompanije Novavax, koja je u razvoju odmakla dalje od Štekerove, koristi ista načela. Ta vakcina se već nalazi u procesu izdavanja dozvole Evropske agencije za lekove (EMA). Austrijska veterinarka Petra Falb je na svom blogu postavila ipak celi niz pitanja na koje Šteker nije odgovorio, a koja su bitna za zdravlje i sigurnost učesnika u njegovom istraživanju. On, recimo, ne odgovara na pitanje o mogućem zagađivanju vakcine drugim virusima ili mikroplazmom, odnosno jako malim bakterijama. A to je prema Petri Falb “kritična tačka u razvoju vakcine”, jer takve kontaminacije kasnije mogu izazvati rak.
Je li vakcina zaista efikasna?
Šteker ne može naučno da dokaže svoju tvrdnju da je cepivo koje je stvorio efikasno zaista u 97 posto slučajeva. I zaista ne postoji nijedno jedino objavljeno istraživanje o tome u nekom uglednom stručnom časopisu.
Do sada je samo izveo serološke testove na osnovu kojih kaže da su vakcinisani razvili antitela na koronavirus. U okviru odobrenja za korišćenje vakcine ispituju se i razni drugi aspekti kao što je imuni odgovor T-ćelija. Isto tako, stvarna delotvornost zavisi od odgovora na pitanje koliko se ljudi iz test-grupe zarazilo nakon vakcinacije u odnosu na placebo grupu. To se obično kontroliše krajem treće faze razvoja vakcine. Šteker očigledno nije još napravio ni prvi od celog niza nužnih, potrebnih koraka, prenosi Dojče vele.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Najviši nemački zdravstveni zvaničnici potvrdili su danas da je upotreba vakcina protiv kovid-19 AstraZeneke bezbedna i da će Nemačka nastaviti da je koristi i pored toga što je nekoliko evropskih zemalja zaustavilo njenu dalju distribuciju usled zabrinutosti zbog njene bezbednosti, javlja Rojters
Jedan od najvećih američkih medija Njujork tajms, u svom izveštaju iz Davosa, objavio je fotografiju predsednika Srbije Aleksandra Vučića kako iz prvog reda sluša govor predsednika SAD Donalda Trampa.
Predsednik SAD Donald Tramp objavio je danas nameru da se Amerika kandiduje za Svetsku izložbu EKSPO 2035, i to najavio kao "prekretnicu u novom zlatnom dobu Amerike".
Fotografiju koju blokaderi masovno dele na društvenim mrežama, a koja prikazuje studenta sa knjigama kako ide na protest ispred Filozofskog fakulteta, generisala je veštačka inteligencija.
Kapiten Crvenog tima Aleksa Erski upozorio je Vanju Đurić da joj u Exatlonu neće biti nimalo lako i čestitao joj na hrabrosti da se u kratkom vremenskom roku prijavi za takmičenje.
Nova takmičarka Crvenog timu Vanja Đurić tokom prve borbe u Exatlonu saplela se na poligonu, a Tijanu Jović i Elicu Erski ova situacija je veoma nasmejala.
Predsednik Srpske radikalne stranke profesor doktor Vojislav Šešelj gostujući u Info jutru govorio je o Davosu, govoru američkog predsednika Donalda Trampa, ali i o prodaji Naftne industrije Srbije i benefiti koje će naša zemlja imati od toga.
Vjerica Radeta, potpredsednik Srpske radikalne stranke gostujući u Info jutru komentarisala je ustaške pokliče "Za dom srpemni" i podršku evroparlamentarca Tonina Picule ovakvim ustaškim iskazima.
Poslednjih dana internet je "izgoreo" kada je mladić, nakon plivanja za Časni krst, zaprosio svoju devojku, a većina korisnika društvenih mreža osudila je takav način iskazivanja ljubavi na javnom mestu.
Uskoro počinje novi krug "Političkog kviza" na Informer televiziji te je pravo vreme da testirate svoje znanje i uključite se u uzbudljivu borbu za milionče!
Milovan Zdravković, kum vođe kavačkog klana Radoja Zvicera i označen kao član klanova Veljka Belivuka i Darka Šarića, izručen je iz Hrvatske i danas se prvi put pojavio na suđenju za četiri ubistva u Grčkoj, dok ga sutra očekuje suđenje pred balkanskim kartelom.
Crnogorske bezbednosne službe sprečile su 22. januara 2021. godine čak četiri planirane likvidacije pripadnika zaraćenih kotorskih klanova, koje su, prema operativnim podacima, trebalo da budu izvedene gotovo istovremeno u Tivtu, Budvi i Podgorici.
Ljubavni trougao koji pre mnogo decenija šokirao je domaću javnost, posebno glumački svet, i danas je intrigantan, a njegovi akteri su naši legendarni glumci Ljuba Tadić, Vlastimir Đuza Stojiljković i glumica Olgica Stanisavljević.
Film "Nema problema" iz 1984. godine u kojem su glavne uloge tumačili Lepa Brena i Nikola Simić koštao je neverovatnih milijardu i po tadašnjih dinara.
Glumac Nikola Rakočević kaže da su u prošlosti neke porodice morale da se odreknu svojih članova koji su bili u četnicima i dodaje da je to zastrašujuće.
Histerija oko skandala između Bruklina Bekama i njegove porodice ne jenjava, a ljudi u Velikoj Britaniji su se sada ujedinili kako bi pomogli njegovoj majci Viktoriji.
I dok mnogi danas biraju gotove proizvode iz pekara, pravi trik za meko pecivo leži u jednom jednostavnom sastojku koji svi imamo u frižideru jogurtu ili kiseloj pavlaci.
Pevač Ivan Gavrilović svojevremeno je bio u vezi sa Marijom Milošević, ćerkom Slobodana Miloševića, a jednom prilikom izneo je manje poznate detalje iz njihovog odnosa.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar