Predsednik Vladimir Putin je napisao članak o istorijskom jedinstvu Rusa i Ukrajinaca, a tekst je objavljen na internet stranici Kremlja
Tokom poslednje "Direktne linije" sa građanima, predsednik je obećao da će napisati analitički članak o Rusiji i Ukrajini, gde će izneti svoj stav prema trenutnoj situaciji. Naglasio je da ruski i ukrajinski narod smatra jednom celinom. Šef države takođe je izrazio nadu da će se građani obe zemlje upoznati sa njegovim člankom.
- Želeo bih odmah da naglasim da zid koji je nastao poslednjih godina između Rusije i Ukrajine, između delova, zapravo jednog istorijskog i duhovnog prostora, doživljavam kao veliku zajedničku nesreću, kao tragediju. Dozvolite mi da odmah naglasim da zid koji se poslednjih godina pojavio između Rusije i Ukrajine, između delova, zapravo jednog istorijskog i duhovnog prostora, doživljavam kao veliku zajedničku nesreću kao tragediju. To su, pre svega, posledice sopstvenih grešaka napravljenih u različitim periodima. Ali i rezultat svrsishodnog rada onih snaga koje su uvek težile da potkopaju naše jedinstvo. Formula koja se koristi poznata je od pamtiveka - zavadi pa vladaj. Ništa novo. Otuda pokušaji da se poigra na nacionalnom pitanju, da se poseje razdor među ljudima. I kao superzadatak - podeliti, a zatim izigrati delove jednog naroda među sobom".
- Da bismo bolje razumeli sadašnjost i pogledali u budućnost, moramo se okrenuti istoriji. Naravno, u okviru članka je nemoguće obuhvatiti sve događaje koji su se dogodili tokom hiljadu godina. Ali zaustaviću se na onim ključnim prekretnicama koje su za nas - kako u Rusiji, tako i u Ukrajini - važne za pamćenje.
- I Rusi, i Ukrajinci, i Belorusi naslednici su Drevne Rusije, koja je bila najveća država u Evropi. Slovenska i druga plemena na ogromnom prostoru - od Ladoge, Novgoroda, Pskova do Kijeva i Černigova - ujedinio je jedan jezik (staroruski), ekonomske veze, moć knezova iz dinastije Rjurika. I posle krštenja Rusije i jedne pravoslavne vere. Duhovni izbor Svetog Vladimira, koji je bio i Novgorod i Veliki, danas u velikoj meri određuje naš odnos.
Kako je podsetio predsednik, Rusija nije samo priznala Kijev, već je mnogo učinila da Ukrajina postane nezavisna zemlja.
- Moderna Ukrajina je u potpunosti zamisao sovjetske ere. Znamo i sećamo se da je u velikoj meri stvorena nauštrb istorijske Rusije. Dovoljno je uporediti koje su se zemlje ponovo spojile sa ruskom državom u 17. veku i sa kojim teritorijama je Ukrajinska SSR napustila Sovjetski Savez - napisao je Putin.
- Kijev koristi sopstvenu "političku aritmetiku", ali u periodu 1991-2013, samo zbog niskih cena gasa, Ukrajina je za svoj budšet uštedela više od 82 milijarde dolara, a danas se bukvalno drži za 1,5 milijardi za tranzit našeg gasa u Evropu. Uz održavanje ekonomskih veza između naših zemalja, pozitivan efekat za Ukrajinu iznosio bi desetine milijardi dolara - dodao je Putin.
Foto: fotomontaža
Istakao je da se Ukrajina i Rusija vekovima razvijaju kao jedinstveni ekonomski sistem, te da se dubini saradnje od pre 30 godina moglo pozavideti u EU.
- Tokom zvaničnih pregovora, posebno nakon žpovlačenjaž zapadnih partnera, predstavnici Ukrajine periodično izjavljuju da se žu potpunosti pridržavajuž sporazuma iz Minska, a u stvari se vode stavom svoje žneprihvatljivostiž. Ne nameravaju da se ozbiljno razgovara ni o specijalnom statusu Donbasa, ni o garancijama za ljude koji tu žive. Oni više vole da koriste sliku žžrtve spoljne agresijež i trgovine u rusofobiji. Oni dogovaraju krvave provokacije u Donbasu. Jednom rečju, na bilo koji način privlače pažnju spoljnih pokrovitelja. Očigledno, i sve više sam uveren u ovo: Kijevu jednostavno nije potreban Donbas. Zašto? Jer, prvo, stanovnici ovih regiona nikada neće prihvatiti poredak koji su pokušali i pokušavaju da nametnu silom, blokadom, pretnjama. I drugo, rezultati i Minska 1 i Minska 2, koji daju stvarnu šansu za mirno vraćanje teritorijalnog integriteta Ukrajine, direktnim pregovaranjem sa DNR i LNR posredstvom Rusije, Nemačke i Francuske, protivreči logika antiruskog projekta. I na njemu može da se gaji slika unutrašnjeg i spoljnog neprijatelja. I dodaću - pod protektoratom, pod kontrolom zapadnih sila.
- To se dešava u praksi. Pre svega, ovo je stvaranje atmosfere straha u ukrajinskom društvu, agresivna retorika, popuštanje neonacistima i militarizacija zemlje. Uz ovo, ne samo potpuna zavisnost, već direktna spoljna kontrola, uključujući nadzor stranih savetnika nad ukrajinskim vlastima, specijalnim službama i oružanim snagama, vojni „razvoj" teritorije Ukrajine, raspoređivanje NATO infrastrukture. Nije slučajno što je pomenuti skandalozni zakon o „autohtonim narodima" usvojen pod maskom velikih NATO vežbi u Ukrajini.
- Apsorpcija ostataka ukrajinske ekonomije i eksploatacija njenih prirodnih resursa odvijaju se pod istim plaštom. Prodaja poljoprivrednog zemljišta nije daleko i očigledno je ko će ga kupiti. Da, s vremena na vreme Ukrajini se dodeljuju finansijska sredstva, zajmovi, ali prema sopstvenim uslovima i interesima, pod preferencijama i povlasticama za zapadne kompanije. Inače, ko će vratiti ove dugove? Očigledno se pretpostavlja da će to morati da učine, ne samo sadašnja generacija Ukrajinaca, već i njihova deca, unuci i, verovatno, praunuci.
- Zapadni autori projekta „anti-Rusije" postavili su ukrajinski politički sistem na takav način da se menjaju predsednici, zamenici, ministri, ali postoji stalna orijentacija ka odvajanju od Rusije, ka neprijateljstvu sa njom. Glavni predizborni slogan aktuelnog predsednika bio je postizanje mira. Došao je na vlast zbog toga. Ispostavilo se da su obećanja laži. Ništa se nije promenilo, a na neki način se situacija u Ukrajini i oko Donbasa takođe degradirala.
- U projektu „anti-Rusije" nema mesta za suverenu Ukrajinu, kao ni za političke snage koje pokušavaju da odbrane njenu stvarnu nezavisnost. Oni koji govore o pomirenju u ukrajinskom društvu, o dijalogu, o pronalaženju izlaza iz mrtve tačke označeni su kao „proruski" agenti.
- Ponavljam, za mnoge u Ukrajini projekat „anti-Rusije" je jednostavno neprihvatljiv. A takvih ljudi ima na milione. Ali ne smeju da podižu glavu. Praktično su lišeni pravne mogućnosti da brane svoje stanovište. Uplašeni su, proterani u podzemlje. Zbog svojih uverenja, zbog izgovorene reči, zbog otvorenog izražavanja svog stava, oni nisu samo progonjeni, već i ubijani. Ubice ostaju nekažnjene.
- Sada se za „ispravnog" patriotu Ukrajine proglašavaju samo oni koji mrze Rusiju. Štaviše, celokupna ukrajinska državnost, kako je mi razumemo, predlaže se u budućnosti da se gradi isključivo na ovoj ideji. Mržnja i bes, a svetska istorija je to dokazala više puta, vrlo je klimava osnova za suverenitet, ispunjena mnogim ozbiljnim rizicima i teškim posledicama.
- Svi trikovi povezani sa antiruskim projektom su nam jasni. I nikada nećemo dozvoliti da se naše istorijske teritorije i ljudi koji su nam bliski koji tamo žive koriste protiv Rusije. A onima koji čine takav pokušaj želim da kažem da će na taj način uništiti svoju zemlju.
- Trenutne vlasti u Ukrajini vole da se pozivaju na zapadno iskustvo, vide ga kao uzor. Pa pogledajte kako Austrija i Nemačka, SAD i Kanada žive jedna pored druge. Slični po etničkom sastavu, kulturi, zapravo, sa jednim jezikom, oni ostaju suverene države, sa svojim interesima, sa svojom spoljnom politikom. Ali to ne ometa njihovu najbližu integraciju ili savezničke odnose. Imaju vrlo uslovne, transparentne granice. A građani, prelazeći ih, osećaju se kao kod kuće. Oni stvaraju porodice, uče, rade, posluju. Inače, baš kao i milioni starosedelaca Ukrajine koji sada žive u Rusiji. Za nas su oni naši, rođaci.
Foto: Fotoilustracija/Printskrin
- Rusija je otvorena za dijalog sa Ukrajinom i spremna je da razgovara o najtežim pitanjima. Ali važno je da shvatimo da partner brani svoje nacionalne interese, a da ne služi drugima, da nije instrument u nečijim rukama da se bori protiv nas.
- Poštujemo ukrajinski jezik i tradiciju. Na želju Ukrajinaca da svoju državu vide kao slobodnu, sigurnu i prosperitetnu.
- Uveren sam da je pravi suverenitet Ukrajine moguć upravo u partnerstvu sa Rusijom. Naše duhovne, ljudske, civilizacijske veze formirale su se vekovima, vraćaju se istim izvorima, ublažene zajedničkim iskušenjima, dostignućima i pobedama. Naše srodstvo se prenosi s kolena na koleno. U srcima je, u sećanju na ljude koji žive u modernoj Rusiji i Ukrajini, u krvnim vezama koje spajaju milione naših porodica. Zajedno smo uvek bili i bićemo mnogo puta jači i uspešniji. Na kraju krajeva, mi smo jedan narod.
- Sada ove reči neki doživljavaju neprijateljski. Može se protumačiti kako želite. Ali mnogi ljudi će me čuti. I reći ću jedno: Rusija nikada nije bila i nikada neće biti „anti-Ukrajina". A šta bi Ukrajina trebalo da bude - na njenim građanima je da odluče -, naveo je Putin.
Kijev, u slučaju oružanog sukoba sa Rusijom. ne treba da očekuje vojnu pomoć od NATO-a, izjavio je televiziji "NAŠ" general-major Saveta bezbednosti Ukrajine Vasilij Vovk.
Velika Britanija prvi put posle više decenija obnavlja državne planove za funkcionisanje zemlje u slučaju velikog rata, dok se građanima savetuje da kod kuće imaju zalihe vode, hrane i osnovne opreme za nekoliko dana ozbiljnih poremećaja.
Zaposleni u Kijevskoj gradskoj državnoj administraciji navodno već nekoliko dana obilaze građane, sastavljaju spiskove za moguće preseljenje i prikupljaju njihove lične podatke, dok im je naloženo da čitavu akciju ne nazivaju „evakuacijom“, već „privremenim preseljenjem“
Kijev se pretvorio u „grad na liniji fronta“, a ruski napadi na ukrajinsku prestonicu od kraja avgusta više nisu ograničeni samo na noć – dolaze i usred dana, izjavila je ambasadorka Evropske unije u Ukrajini Katarina Maternova posle novog masovnog raketnog i dronskog udara.
Predsednička kandidatkinja francuskog Nacionalnog okupljanja Marin Le Pen upozorila je da nastavak rata u Ukrajini vodi ka dva krajnje opasna scenarija – direktnom ulasku NATO-a u sukob i Trećem svetskom ratu ili višedecenijskom iscrpljivanju koje je nazvala „novim Stogodišnjim ratom“.
Veliki požari buknuli su jutros u Kijevu posle novog talasa ruskih udara, a Ministarstvo odbrane Rusije saopštilo je da su u Svjatošinskom okrugu pogođeni proizvodni pogoni „Kijevskog autotransportnog preduzeća“, gde su se, prema tvrdnjama Moskve, izrađivala specijalizovana vozila namenjena Oružanim snagama Ukrajine (OSU).
Najmanje osam ljudi povređeno je u noćašnjem ruskom napadu na Kijev, tokom kojeg su pogođene dve benzinske pumpe u Darnickom i Golosejevskom rejonu ukrajinske prestonice, dok su na mestima udara izbili veliki požari.
Ruski udarni dronovi napali su rano jutros Kijev i Odesku oblast, a u ukrajinskoj prestonici direktno su pogođeni benzinska pumpa i skladišta, dok lokalni izvori javljaju o najmanje dva udara u području luke Černomorsk.
Borbeni avion NATO-a oborio je dron koji je neposredno posle ponoći ušao u vazdušni prostor Litvanije, a prema prvim podacima letelica je stigla iz pravca Belorusije, saopštio je litvanski Nacionalni centar za upravljanje krizama.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Kijev, u slučaju oružanog sukoba sa Rusijom. ne treba da očekuje vojnu pomoć od NATO-a, izjavio je televiziji "NAŠ" general-major Saveta bezbednosti Ukrajine Vasilij Vovk.
Nove skandalozne objave prvog sa uličarske i blokaderske liste Ilije Srdanovića osvanule su na društvenim mrežama i izazvale potpunu nevericu i zgražavanje javnosti u Srbiji.
Rusija sprovodi administrativne pripreme koje bi joj omogućile novu mobilizaciju i istovremeno bi mogla da pojača hibridne aktivnosti protiv evropskih država koje podržavaju Ukrajinu.
Na štandu blokaderske grupacije pojavila se dr Maja Krstić, kandidatkinja za narodnu poslanicu sa blokaderske liste, koja je izgovorila reči koje su blago rečeno šokirale i duboko uvredile čitavu Srbiju.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić, nosilac liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija", prilikom posete etno selu "Moravski konaci" u Velikoj Plani, govorio je za medije o svim aktuelnim temama, pa prokomentarisao komičan pokušaj blokadera koji su hteli da izazovu incident na pijaci u Smederevu.
Predsednica Narodne skupštine Ana Brnabić oglasila se moćnom video-porukom na svom Instagram nalogu i do nogu potukla bezidejnu, neodgovornu i cirkusku kampanju blokadera.
Blokaderka Sofija Mandić, članica Republičke izborne komisije i izvršna direktorka Centra za pravosudna istraživanja, našla se u neprijatnoj situaciji kada ju je redakcija "Vesti Online" posle tribine ProGlasa u Minhenu upitala na koju je državnu instituciju pozivala građane iz dijaspore da izvrše pritisak.
Novi snimak iz Niša otkriva burnu raspravu blokadera na plenumu, tokom koje su učesnici jedni druge optuživali za uzurpaciju, samovoljno preuzimanje vlasti, donošenje odluka bez saglasnosti, progon i uvrede.
Nema ko ne zna za sportsku legendu Čačka, Srbije, ali i bivše Jugoslavije Radmila Mišovića. Danas uživa u penziji, a nedavno ga je posetio predsednik Srbije Aleksandar Vučić.
U Sjenici je jutros izmereno 7 stepeni, pa je ovo ujedno bio i najhladniji grad ovog jutra, saopštio je Republički hidirometeorološki zavod Srbije (RHMZ).
Po nalogu Višeg javnog tužilaštva u Nišu određeno je zadržavanje C. D. (46) i njenom sinu M. J. (24) iz Dolova kod Pančeva zbog sumnje da su u Sokobanji izveli razbojništvo i od starice T. B. (86) oteli ogromnu sumu novca i dragocenosti.
Ljiljana B. (57) ubijena je noćas oko 4 sata ujutru u stanu u kojem je živela sa sinom A.B. (21). Njoj je, kako se sumnja, sin naneo višestruke ubodne rane nožem.
Masovnoj tuči u obrenovačkom naselju Urovci prethodila je porodična drama, u kojoj je žena pobegla od bivšeg partnera u kuću svojih roditelja. Nakon što je njen bivši partner organizovao grupu od više od 30 naoružanih muškaraca koji su napali ukućane, Beriša A. je udaren sekirom u glavu, a potom pregažen automobilom "audi a6".
Kultni filmski hit „Niske strasti“ iz 1992. godine, koji je na blagajnama ostvario neverovatnu zaradu od 352 miliona dolara, decenijama je skrivao mračne tajne iza kulisa, o kojima su glavna glumica i reditelj tek kasnije progovorili.
Netfliks je zvanično najavio rad na novoj dramskoj miniseriji pod nazivom "The Retrievals", zasnovanoj na šokantnim istinitim događajima koji su potresli američku javnost i medicinsku zajednicu.
Legendarna filmska diva Sofija Loren sutra proslavlja 92. rođendan, a širom sveta s pravom nosi titulu neuništivog simbola vanvremenske i svetske lepote.
Čarls Spenser, brat princeze Dajane, u svojoj novoj knjizi "Labudova pesma: Dajana, moja sestra" izneo je brojne detalje o poslednjim godinama života svoje sestre, njenom odnosu sa tadašnjim princom Čarlsom, kao i događajima koji su pratili njenu sahranu 1997. godine.
Jesen je period kada se u mnogim domaćinstvima priprema zimnica, a kupus je gotovo nezaobilazan. Na pijacama je tada ponuda velika, ali kupci često nisu sigurni kako da procene kvalitet glavice koju žele da kupe.
Izreka "ko jednom prevari, varaće zauvek" često se koristi kao pravilo kada se govori o partnerskim odnosima. Međutim, naučna istraživanja pokazuju nešto nijansiraniju sliku.
Dok u mnogim evropskim gradovima nekoliko stotina evra jedva pokriva deo troškova stanovanja, jedna Britanka tvrdi da joj sličan iznos u Vijetnamu omogućava veoma udoban život.
Guglov AI model Gemini pristupio je internetu i hakovao tri kompanije tokom testa svojih sposobnosti u oblasti sajber bezbednosti, što je prvi poznati slučaj da je sistem veštačke inteligencije ove kompanije samostalno izveo takvu radnju.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.