NEMAČKA NAJZAD SHVATILA! "PRIZNANJE (TZV.) KOSOVA JE BILA GREŠKA"! Desničari i levičari ujedinjeni protiv LAŽNE DRŽAVE!
Podeli vest
Levica i Alternativa za Nemačku (AfD), nemačke stranke krajnje levog i krajnje desnog političkog spektra u Bundestagu, oduvek su bile skeptične, kako prema projektu Evropske unije, tako i prema prejakom spoljnopolitičkom uticaju Nemačke, a to naravno važi i za područje Zapadnog Balkana
Kako te stranke koje će najverovatnije ući u Bundestag nakon izbora 26. septembra, a s obzirom na njihove poznate stavove, gledaju na Zapadni Balkan – posebno u svetlu diplomatske ofanzive koju je Berlin početkom ove godine pokrenuo kako bi taj region i dalje održao na listi spoljnopolitičkih prioriteta, kako Nemačke, tako i Evropske unije?
Prema ispitivanjima javnog mnjenja, najviše šanse da na mestu kancelara Nemačke nasledi Angelu Merkel ima kandidat socijaldemokrata Olaf Šolc, koji je osvojo najviše poverenja gledalaca treće televizijske debate
20.09.2021
08:43
- Levica je otvorena prema željama zemalja Zapadnog Balkana za ulazak u Evropsku uniju, ali pod uslovom da većina građana tih zemalja to zaista i želi. Mi smo u suštini za to da se građani svake od tih zemalja direktno, a to znači putem referenduma, odluče za ili protiv ulaska u EU - kaže u razgovoru za Dojče vele Žaklin Nastić, poslanica Levice u Bundestagu i potpredsednica parlamentarnog Nemačko-južnoevropskog odbora.
Nastić smatra da se u pregovorima o ulasku u EU, suviše malo pažnje obraća na socijalna pitanja. To sa sobom nosi negativne posledice, kaže Nastić, kako u Rumuniji i Bugarskoj, tako i u Hrvatskoj.
- Na slučaju Hrvatske smo videli da je brodogradnja te zemlje propala zbog konkurencije u EU, a to je doprinelo da još više građana Hrvatske mora da traži posao na zapadu Evrope. Hrvatska jeste u EU, a iako su time rešeni neki problemi, nastali su novi - zaključuje Nastić.
"(Tzv.) Kosovo nikada nije trebalo priznati"
U vezi s jednim od najvećih problema na Zapadnom Balkanu, nerešenim pitanjem odnosa Beograda i Prištine, Nastić potvrđuje staru skepsu nemačke krajnje levice kada je u pitanju priznanje novonastalih zemalja na području bivše Jugoslavije:
- Kao stranka međunarodnog prava i dalje smo protiv diplomatskog priznanja (tzv.) Kosova čije odvajanje od Srbije nije bilo u skladu s međunarodnim pravom. Na konzularnom nivou možemo i dalje s (tzv.) Kosovom da održavamo kontakte, ali ambasada mora da bude zatvorena. Tim korakom bi bili takoreći u trendu: u poslednjih pet godina 15 zemalja povuklo je priznanje Kosova, dok ih je samo pet priznalo (tzv.) Kosovo - kaže političarka Levice iz Hamburga.
Ona oštro kritikuje ulogu Nemačke na jugoistoku Evrope.
- Briselski proces koji je pokrenut 2014. i koji je trebalo da rezultira približavanjem vlada u Beogradu i Prištini, praktično je potonuo. Kada su 2018. srpski predsednik Vučić i tadašnji (samozvani) predsednik (tzv.) Kosova Tači najavili razmenu teritorija, Berlin je ponovo morao da se umeša kako bi sprečio dogovor. Nemačka je u poslednjih 30 godina često bila deo problema, a retko deo rešenja na Balkanu. Umesto još jedne diplomatske ofanzive koja ionako ništa neće da promeni, potreban nam je temeljni socijalni i ekonomski preokret u regionu do kojeg bi trebalo da dođe uz zajedničke napore EU, Kine, Rusije i SAD, kao i snaga na licu mesta - kaže Nastić.
"Provincijski političar" – adut nemačke spoljne politike
Zbog svega toga ne čudi što Žaklin Nastić smatra da dolazak Kristijana Šmita na mesto Visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini neće doprineti poboljšanju situacije:
- Taj provincijski političar, koji je do sada jedino ostao u pamćenju po izjavi ’An ejpl a dej kips Putin avej’, sigurno neće pomoći u rešavanju komplikovanih unutrašnjepolitičkih problema u Bosni i Hercegovini.
Nastić i samu funkciju Visokog predstavnika u BiH smatra suvišnom.
- Novcem koji bi se uštedeo ukidanjem te funkcije mogao bi da se ojača ekonomski program za tu balkansku zemlju kako bi se njoj zaista pomoglo da krene dalje u rešavanju socijalnih problema - glasi njeno rešenje.
Za razliku od ostalih stranaka u Bundestagu koje po pravilu smatraju da bi Evropska unije morala pojačano da se angažuje na Zapadnom Balkanu, između ostalog i zbog toga da trku za prevlast u tom delu Evrope ne bi u svoju korist rešile Rusija, Kina ili Turska, Nastić iz Levice smatra da rešenju problema na Zapadnom Balkanu moraju da doprinesu svi faktori, što znači sve zapadnobalkanske zemlje, uz pomoć EU, ali i Rusije, Kine i SAD.
Skepsa AfD prema proširenju
Poslanička grupa stranke Alternativa za Nemačku (AfD) u Bundestagu na političkom spektru zauzima krajnje desnu poziciju. Ta stranka je svoj uspon započela kritikom Evropske unije, a učvrstila kritikom izbegličke politike. Zato ne čudi što bivši portparol predsednice te stranke Alis Vajdel i aktuelni potpredsednik Nemačko-južnoevropske parlamentarne grupe Markus Fronmajer, na početku razgovora za DW iznosi skepsu kada je reč o proširenju EU.
- Kad je u pitanju proširenje Evropske unije na zemlje Zapadnog Balkana, nas tu pre svega interesuju pitanja bezbednosti i pitanja migracija, i tu smo kritični – i to između ostalog jer je problem u islamizmu, organizovanom kriminalu ili ilegalnim migracijama. Ne smemo da zaboravimo da migrantske rute prolaze kroz te zemlje i zbog svega toga moram da kažem da trenutno odbacujemo proširenje EU na taj region - kaže Fronmajer.
AfD gaji posebnu skepsu kada je u pitanju jugoistok Evrope zbog pitanja islamizma.
- Kada govorimo o islamizmu i kad se osvrnemo na Bosnu i Hercegovinu, moramo da spomenemo da se tamo dogodila regrutacija za ’Islamsku državu’, a to su stvari zbog kojih bi se trebalo zamisliti. Moramo da spomenemo i uticaj Turske koja po Albaniji gradi džamije - kaže poslanik AfD.
Ostati prisutan u regionu, usredsrediti se na smislene projekte
I kad je reč o odnosu prema Beograda i Prištine, AfD ima drugačije mišljenje od većine stranaka u parlamentu, ali se u jednom pitanju slaže sa Levicom “da tzv. Kosovo nikada nije trebalo priznati”.
Fronmajer potvrđuje ono što je još pre nekoliko godina u razgovoru za Dojče vele rekao spoljnopolitički portparol AfD Armin-Paulus Hampel.
- Priznanje (tzv.) Kosova bila je velika greška. Ta državna tvorevina nije u stanju sama da preživi. Već duže vreme ta zemlja je primalac pomoći, a Nemačka tu snosi najveći trošak. Ogroman novac troši se na projekte koji čak pojačavaju migracije prema Nemačkoj, a to nije prihvatljivo - smatra političar AfD, koji takođe, kao i Žaklin Nastić iz Levice, smatra da razmena teritorija u svrhu poboljšanja odnosa nije rešenje koje bi trebalo tako lako odbaciti, kao što je to učinila nemačka vlada.
Što se Bosne i Hercegovine tiče, Fronmajer smatra da je tamo, za razliku od Kosova i Metohije, prisustvo Nemačke poželjno, i to iz nekoliko razloga.
- Što se tiče Bosne i Hercegovine, smatram da ima smisla što smo tamo prisutni i što pomažemo projekte koji imaju perspektivu. Ja bih te projekte podelio u tri područja: prvo je sprečavanje migracija. Mi moramo tim državama da pomognemo da bolje amortizuju pritisak migranata i da ih po potrebi vraćaju. Drugo pitanje jeste odnos prema islamizmu. Tu moramo posebno da podržimo projekte u Bosni i Hercegovini. I treće je naravno borba protiv organizovanog kriminala. To su tri područja na kojima mora da bude saradnje - smatra Fronmajer.
Ono na šta svakako ne bi trebalo bacati novac su, prema mišljenju političara AfD, "besmisleni klimatski projekti, poput npr. finansiranja ekološki prihvatljivog javnog prevoza".
- U nemačkom je interesu da tamo ostanemo aktivni i prisutni, posebno u okviru razvojne pomoći. Kina i Turska pokazuju sve veće interesovanje za taj region, naravno tradicionalno i Ruska federacija, i tu Nemačka mora da gleda kako da i dalje u regionu ostane aktivna kako ne bi izgubila priključak - zaključuje Fronmajer.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Prema ispitivanjima javnog mnjenja, najviše šanse da na mestu kancelara Nemačke nasledi Angelu Merkel ima kandidat socijaldemokrata Olaf Šolc, koji je osvojo najviše poverenja gledalaca treće televizijske debate
Kritika ruskih avionskih bombi FAB-3000 u zapadnim medijima je deo informacionog rata i suštinski je nesposobna, rekao je za RIA Novosti u sredu Igor Korotčenko, poznati vojni analitičar i glavni urednik časopisa Nacionalna odbrana.
Ograničenja uvoza hrane iz Ukrajine u zemlje EU doprineće produžavanju sukoba, piše Fajnenšel tajms , pozivajući se na reči ministra agrarne politike i hrane Ukrajine Mikole Solskog.
U nestabilnom vremenu u kome se nalazi čitav svet, veoma je važno da na čelu Beograda bude srpski gradonačelnik koji će zastupati očuvanje srpskih nacionalih interesa, ne dozvolivši da bilo ko promoviše secesionističku i antisrpsku politiku, izjavio je predsednik Privremenog organa grada Beograda Aleksandar Šapić.
Potrčko tajkuna i vođe prozapadne opozicije Dragana Đilasa Borko Stefanović govorio je na N1 o izbornim uslovima za izbore u Beograd gde je za debakl opozicije okrivio prostor u medijima, ali je odmah demantovan.
"Holidej" koalicija okupljena oko tajkuna Dragana Đilasa, koja je mesecima tražila neizostavno i hitno ponavljanje beogradskih izbora, održanih 17. decembra prošle godine, sada traži njihovo odlaganje. I to ni manje ni više nego za septembar ove godine.
Potpredsednik Srpske napredne stranke Vladimir Orlić oglasio se na društvenoj mreži Iks i zanimljivom objavom opisao politiku opozicije okupljene oko Dragana Đilasa.
Bankarski plasmani su tokom 2023. godine povećani za 2,64 milijarde evra, od kojih samo u poslednjem kvartalu prošle godine za 550 miliona evra, ali su plasmani privredi i stanovništvu imali veoma skroman rast, izračunali su autori okupljeni oko Kvartalnog monitora (QM).
Odluka Političkog komiteta Parlamentarne skupštine Saveta Evrope da usvoji preporuku za punopravno članstvo Prištine je izraz nepravde i visokog stepena arogancije, izjavio je danas državni sekretar u Ministarstvu odbrane Nemanja Starović.
Ministarka poljoprivrеdе, šumarstva i vodoprivrеdе Jеlеna Tanasković istakla jе da ćе na jеsеn ovе godinе biti objavljеn poziv za poljoprivrеdnikе u okviru programa IPARD tri , koji im omogućava od 65 do 75 odsto povrata za kupljеnu mеhanizaciju.
Ambasador Srbije u Vašingtonu Marko Đurić izjavio je da Srbija danas trasira svoju spoljnu politiku prema SAD temeljnim odrednicama proisteklim iz snažne i odgovorne unutrašnje politike, jasno zacrtanih i održivih ciljeva za rast i razvoj, kao i pažljive identifikacije oblasti saradnje od interesa za našu zemlju i građane.
Devojčica Danka Ilić nestala je u utorak u 13.45 u selu Banjsko Polje kod Bora i još nije pronađena! Posle opsežne potrage u kojoj je učestvovalo na hiljade spasilaca uz pomoć helikoptera i dronova, pretraga terena je obustavljena, a istražuje se i mogućnost otmice. Na ovu temu u "Info jutru" govorio je Nebojša Perović, advokat.
Američka Centralna informativna agencija radi o glavi predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću i za to ima pomoć ljudi koji su u neposrednom okruženju šefa naše države! Ovo tvrdi Aleksandar Vulin, bivši direktor Bezbednosno-informativne agencije. Na ovu temu su u "Info jutru" govorili Milenko Jovanov, član Predsedništva SNS i Dejan Vukelić, urednik Sprskog portala.
Serijalom dokumentarnih filmova o NATO agresiji nad Srbijom obeležavamo 25 godina od početka bombardovanja naše zemlje. Za 78 dana agresije na Srbiju je bačeno 22.000 hiljade tona projektila, među kojima 37.000 hiljada zabranjenih, kasetnih bombi, bombi sa osiromašenim uranijumom. Žena koja je među prvima u našoj zemlji pričala o zastrašujućim posledicama NATO bombardovanja je doktora Danica Grujičić, ministarka zdravlja. Ona je bila gošća "Info jutra".
Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija (SB UN) večeras još jednom nije prihvatio da raspravlja o NATO agresiji na Jugoslaviju pošto za predloženi dnevni red nije glasao dovoljan broj članica tog tela. Kao i na sednici SB UN 25. marta, i na večerašnjoj, ponovo zakazanoj na zahtev Rusije, Francuska je zatražila takozvano proceduralno glasanje o dnevnom redu. Za dnevni red, odnosno raspravu o NATO agresiji na Jugoslaviju 1999. godine, večeras je glasalo šest od 15 članica Saveta bezbednosti, dok je ostalih devet bilo uzdržano. Za usvajanje dnevnog reda bilo je potrebno devet glasova. Ovu odluku, u emisiji "Info veče" Informer TV, komentarisali su analitičari Veljko Jovanović i Luka Stajić, kao i Nebojša Obrknežev iz Ruske stranke.
Danas se u Palati Pravde nastavlja suđenje roditeljima ubice iz "Ribnikara", Kosti K. Danas će biti svedočenje deteta koje se zadesilo u školi za vreme krvoprolića.
Milan Pandurеvić (37) iz Bogatića i Biljana Ćosić (52) iz istog mеsta s boravištеm u Novom Sadu, kojima sе pripisujе da su prе dvе godinе počinili otmicu njеnog klijеnta u prostituciji, uz maltrеtiranjе oštеćеnog i iznuđivanjе novca, osuđеni su jučе u novosadskom Višеm sudu prvostеpеnom prеsudom na dеsеt i šеst godina zatvora.
Policajci u Prokuplju uhapsili su D. J. (30) iz okoline Stare Pazove, zbog sumnje da je izvršio krivično delo izazivanje opšte opasnosti, saopštila je PU Prokuplje.
Rođaci Vladimira i Miljane Kecmanović, roditelja dečaka ubice Koste K. (14) za koga se sumnja da je 3. maja počinio stravičan masakr u Osnovnoj školi "Vladislav Ribnikar" na Vračaru, na sve načine pokušavaju da blokiranu imovinu te porodice prebace na sebe, nezvanično saznaje Informer!
Košarkaši Partizana sinoć su u krcatoj Beogradskoj areni poraženi od Olimpijakosa sa 74:69 u meču 32. kola Evrolige i više ništa ne zavisi od njih u trci za plasman u plej-in! Do kraja ligaškog dela ostala su još dva kola, a teoretski crno-belima bi plasman u doigravanje elitnog evropskog takmičenja mogao da donese i najveći rival - Crvena zvezda!
Srpski košarkaš Boriša SImanić (26) progovorio je o predstojećim Olimpijskim igrama i istakao da bi želeo da se priključi reprezentaciji, ukoliko se bude oporavio.
Slavni hrvatski košarkaš Toni Kukoč uživo je posmatrao meč 32. kola Evrolige između Partizana i Olimpijakosa u Beogradu (69:74), posle kog je govorio o Željku Obradoviću.
Kafa je napitak bez koji mnogi ne mogu da započnu jutro. Neki vole gorku, neki slatku, ali jedno je sigurno, ukus koji volite dosta toga govori o vašoj ličnosti, kaže svetski psiholog Daren Stenton.
Jedan od najkontrovernijih parova u "Eliti", Anita Stanojlović i Anđelo Ranković sve više ulaze u sukobe, te su u poslednjih nekoliko nedelja nekoliko puta okončavali svoju vezu. Mađutim, sada su izgladili odnose, a onda se prepustili vreloj akciji.
Iako se činilo da je Miljana Kulić našla sigurnu luku pored svog novog partnera Darjana, ipak njihov odnos nije toliko idiličan, te je tokom ranih jutarnjih sati došlo do okršaja između ljubavnog para.
Bivša rijaliti učesnica Jelena Golubović je tokom jednog intervjua rekla kako joj je pokojna Isidora Bijelica ostala dužna novac, a sada se oglasio i asistent književnice, pa prokomentarisao ove navode.
Danijela Veljković (48) poslastičarka iz Niša od fondana i marcipana može da napravi bukvalno sve što zamisli a sa nedavno održanog Međunarodnog kulinarskog festivala "Biser mora” održanom na Braču vratila se sa zlatnim medaljama.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.