DOKTOR PROPAST PONOVO ZABRINUO SVET, ČEKAJU NAS ČETIRI SCENARIJA, NIJEDAN NIJE... Predvideo svetsku ekonomsku krizu 2008, sada opet...
Podeli vest
Kako će se globalna ekonomija i tržišta razvijati u sledećoj godini, pita se ekonomista Nurijel Rubini. On je poznat i kao "Dr Propast" jer je predvideo svetsku ekonomsku krizu 2008. godine
jegova procena je da postoje četiri scenarija koja se mogu dogoditi.
Tri novije varijante predstavljaju mnogo manji udeo, ali se svaka od njih za kratko vreme proširila na nekoliko kontinenata
03.10.2021
14:30
Oporavak u prvoj polovini 2021. godine, utro je put značajno manjem privrednom rastu i skoku inflacije na nivoe značajno više od dva odsto koliko su zacrtale centralne banke. Uzrok tome su posledice širenja delta varijante virusa korona, "čepovi" u lancima snabdevanja robom i na tržištima rada, nedostacima materijala, finalnih proizvoda i radnika, piše Rubini u autorskom tekstu za "Prodžekt sindikejt".
Prinosi na obveznice pali su u poslednjih nekoliko meseci, a nedavna korekcija na tržištu akcija do sada je bila skromna, što odražava nadu da će se blaga stagflacija pokazati kao privremena.
Četiri moguća scenarija zavise od toga da li će rast da ubrzava ili usporava, i da li će inflacija za stalno da ostane na višim nivoima ili će da uspori, prenosi Sputnjik.
Prvi scenario "Zlatokosa"
Analitičari sa Vol Strita i većina političara predviđaju scenario poznat kao "Zlatokosa" u kom se predviđa snažan rast uz inflaciju od dva odsto, koliko je cilj centralnih banaka. Prema ovom mišljenju, nedavna stagflacija je u najvecěoj meri posledica delta varijante virusa korona. Kada ona nestane, ukoliko se ne pojavi neka zaraznija varijanta, takođe će nestati i "čepovi" u snabdevanju, te će se rast ubrzati dok će inflacija padati. Za tržišta, to bi predstavljalo nastavak izgleda za "trgovinu reflacijom" od ranije ove godine, kada se nadalo da će snažniji rast podržati jače zarade i još veće cene akcija. U ovom ružičastom scenariju, inflacija bi se smanjila, zadržavajući inflatorna očekivanja oko 2 odsto, prinosi na obveznice bi postepeno rasli zajedno sa realnim kamatnim stopama, a centralne banke bi bile u poziciji da smanje kvantitativno popuštanje bez uzdrmanih tržišta akcija ili tržišta obveznica.
Drugi scenario - pregrevanje
Drugi scenario uključuje pregrevanje. U tom scenariju, rast bi bio ubrzan i ne bi bilo "čepova" u snabdevanju, ali bi inflacija uporno ostala na visokom nivou jer bi se ispostavilo da je trajna, a ne privremena.
Bajdenov zaokret na Kosovu: Ozbiljno upozorenje da više ne preduzimaju akcije... Sa nepotrošenim ušteđevinama i visokom potražnjom, labava monetarna i fiskalna politika bi samo dodatno povećala agregatnu potražnju. Rast koji bi bio posledica toga pratila bi stalna inflacija, opovrgavajući uverenje centralnih banaka da je rast cena privremen.
Reakcija tržišta na "pregrevanje" zavisila bi od toga kako će centralne banke reagovati.
Treći scenario - stagflacija
Treći scenario je tekuća stagflacija, sa visokom inflacijom i mnogo manjim i sporijim rastom na srednji rok. U ovom slučaju inflaciju bi nastavile da hrane labave monetarne, kreditne i fiskalne politike.
Centralne banke, uhvaćene u klopku duga, zbog visokog odnosa javnog i privatnog duga, mučile bi se da normalizuju inflaciju, a da ne dovedu do kraha finansijskog tržišta. Štaviše, srednjoročni šokovi u snabdevanju bi dodatno usporili rast i podigli cene proizvodnje, te na taj način povisile inflatorni pritisak. Takve šokove može da proizvede deglobalizacija, rast protekcionizma, balkanizacija globalnih lanaca snabdevanja, sve veća prosečna starost u razvijenim zemljama, razdor Kine i Amerike, efekti klimatskih promena, pandemija, sajberratovi i reakcije na rastuću nejednakost.
Foto: Pixabay
Četvrti scenario - usporavanje
Četvrti scenario pretpostavlja usporavanje rasta. Slabija agregatna tražnja pokazala bi se kao sumorna nova normalnost, a ne prolazna stvar, posebno ako bi se paketi pomoći povukli prerano. U tom slučaju bi manja potražnja i sporiji rast doveli do niže inflacije, vrednost akcija bi preslikavala manje šanse za rast, i prinosi od obveznica bi još dublje pali.
Koji scenario je najrealniji?
Dok analitičari i vlade "guraju" scenario "Zlatokosa", Rubini tvrdi da je izvesniji scenario "pregrevanja".
Ako uzmemo u obzir trenutnu labavu monetarnu, fiskalnu i kreditnu politiku, postepeno nestajanje delta varijante virusa, i "čepovi" u lancima snabdevanja bi pregrejali rast i centralne banke bi bile ostavljene u sendviču. Suočene sa zamkom duga i trajnom inflacijom iznad ciljane, centralne banke će skoro sigurno ići linijom manjeg otpora i kasniti u delovanju, čak i ako fiskalna politika ostane labava, tvrdi Rubini.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Uoči samita NATO-a u julu, kojim se obeležava 75 godina od osnivanja saveza, mnoge zemlje članice gledaju na ovaj transatlantski savez sa velikim pozitivnim stavom, dok je poverenje u ukrajinskog predsednika opalo, objavio je Pew Research Center.
Na poligonu „Borovac“ i u bazi „Jug“ kod Bujanovca u toku je realizacija kolektivne obuke jedinice Vojske Srbije (VS) iz sastava Komande za obuku za angažovanje u mirovnoj operaciji Ujedinjenih nacija u Libanu, saopštilo je danas Ministarstvo odbrane.
'Agresivna retorika i neistine kojima je takozvani premijer Aljbin Kurti pokušao da, u retrogradnom i anahronom stilu, obmane međunarodnu javnost, govore o njegovoj konfliktnoj prirodi i nameri da se zapadni Balkan po svaku cenu destabilizuje!
Pretplata za RTS i RTV biće 50 dinara skuplja, predviđeno je Predlogom zakona o izmenama zakona o privremenom uređivanju načina naplate takse za javni medijski servis.
Potpredsednik Vlade Srbije Aleksandar Vulin odgovorio je ležnom premijeru lažne države Aljbinu Kurtiju, koji je u autroskom tekstu za Njujork tajms napao Srbiju i njenog predsednika Aleksandra Vučića.
Šta je litijum? Hoće li nas ubiti, ili će naša država procvetati od njega? Na ovu temu u "Info danu" govorio je Miodrag Kapor, stručnjak za energetiku.
Ko upravlja vahabijama, kako ih vrbuju? U emisiji "Info dan" na ovu temu govorili su bivši načelnik Odeljenja za krvne delikte Žarko Popović, bivši ministar policije RS Tomo Kovač i prof. dr Ilija Kajtez, stručnjak za bezbednost.
Gost "Info jutra" Informer televizije bio je profesor sa Fakulteta političkih nauka dr Milan Petričković. On je komentarisao nemire u Turskoj, izazvane problemom sa sirijskim migrantima u toj zemlji.
Ministarstvo prosvete u saradnji sa Vladom Srbije donelo je niz mera u cilju unapređenja školskog sistema i smanjenja nasilja u školama. Ovu vest za Informer je komentarisao Darko Eger, direktor Aktiva novobeogradskih osnovnih škola, tokom gostovanja u "Info jutru".
Najmanje tri vozila učestvovala su danas popodne u teškom udesu u Futogu. Među njima i patrolni policijski džip "land kruzer", koji se sudario sa "pežoom" i tom prilikom pretrpeo znatna oštećenja.
Apelacioni sud u Beogradu ukinuo je prvostepenu presudu kojom je Milan Životić (52) bio osuđen na 12 godina zatvora zbog ubistva Radovana Pajovića (32) iz Crne Gore u beogradskom naselju Rakovica.
U Višem sudu u Beogradu danas je ispitivanjem svedoka nastavljeno suđenje instruktoru jahanja Milošu Đukiću, optuženom da je počinio više krivičnih dela silovanja i polnog uznemiravanja nad polaznicama škole jahanja od kojih su neke bile maloletne. U sud su pozvana tri svedoka, a svedočila su dva.
Osuđeni nekadašnji pripadnik zemunskog klana Milorad Ulemek Legija (55) koji služi kaznu od 40 godina robije u "Zabeli", ostaće u posebnom delu ovog zatvora još dve godine.
U Specijalnom sudu u Beogradu danas je za 23. jul zakazano izricanje presude u ponovljenom postupku protiv suspendovanog inspektora SBPOK-a Božidara Stolića, optuženog da je zloupotrebom službenog položaja odavao informacije o istrazi koja se vodi protiv organizatora i dela pripadnika organizovane kriminalne grupe Veljka Belivuka i Marka Miljkovića.
Vreme je za samu završnicu Evropskog prvenstva! Derbi utakmicom Nemačka - Španija biće otvoreno četvrtfinale najveće fudbalske smotre u 2024. godini, a taj meč na programu je od 18 časova (RTS 1, Arena 1 premijum). Današnji program biće zatvoren još jednim evropskim klasikom, pošto od 21 sat (RTS 1, Arena 1 premijum) igraju Portugal i Francuska.
Unija evropskih fudbalskih asocijacija (UEFA) definitivno je kaznila reprezentativca Turske, Meriha Demirela (26), sa dva meča suspenzije na Evropskom prvenstvu, zbog kontroverznog "vučjeg pozdrava" prilikom proslave gola.
Svojom specifičnom, otmenom pojavom, Dušan Janićijević nam je kroz čitav svoj glumački opus zapravo pričao o jednom liku, liku čoveka sa sela, koji u sudaru sa gradskim vrednostima pokušava da očuva svoje principe, prirodnost i identitet.
Da li ste ikada razmišljali o tome koje osobine deca nasleđuju od svojih roditelja? Pitanje nasleđivanja gena je oduvek intrigiralo ljude, a novija istraživanja i otkrića u genetici bacaju novo svetlo na ovu temu.
Istraživači sa Univerziteta u Tianjinu u Kini postigli su istorijski poduhvat stvaranjem robota koji koristi ljudske moždane ćelije za svoje funkcionisanje. Ovaj napredak ne samo da otvara vrata novim mogućnostima u bioračunarstvu, već obećava revoluciju u medicinskim istraživanjima, posebno u oblasti popravljanja oštećenja - oboljenja ljudskog mozga.
Iako su ljubimci naša omiljena stvorenja, mogu da izazovu mnoge nesreće. Baš ovaj pas je tokom noći izazvao požar u kući, a pukom srećom su svi ostali živi!
Iako nam se neki razlozi za razvod braka čine bizarnim, kada malo "ragrebete" ispod površine, shvatićete da ništa nije tako naivno. Ova žena se razvela zbog toga što joj je muž godinama zatezao tegle, namerno, toliko da ona ne može da otvori.
Skokom u vodu i zaveslajima reprezentativca Srbije u paraplivanju Nikole Ljubisavljevića, u Donjem Dušniku kraj Gadžinog Hana otvoren je bazen, za sada jedini na području te opštine.
Srećnih godina kada su nam sela bila puna žitelja dešavali su se mnogi interesantni događaji. Jedan od tih događaja jeste i krađa devojaka, jer su mnogi brakovi u selima upravo nastali na taj način.
Kafana u Aleksincu, u neposrednoj blizini bolnice u tom mestu, čija je vlasnica Jasmina Stanković (56), dokaz je da ugostiteljski objekti mogu da rade i sa cenama znatno nižim od onih koje obično viđamo, posebno u gradskim sredinama.
Pančevački osnovci koji nisu uspeli da upišu srednju školu u prvom roku imaju priliku danas do 15 sati da odnesu prijave za upis u srednje škole za drugi upisni krug.
Tročlani tim Naučno-tehnološkog parka u Novom Sadu (NTPNS) uspešno je testirao inovaciju koja spaja tehnologiju i gastronomiju – “štampajući” čokoladu uz pomoć 3D štampača!
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.