OPELO ILI DŽENAZA NA IST RIVERU U PALATI UJEDINJENIH NACIJA! Tanasković o sastanku Đukanovića, Komšića i Osmani!
Podeli vest
Zajedno sa kratkim i šturim zajedničkim saopštenjem, region i svet je obišla fotografija sa trojnog sastanka „predsednika Crne Gore i Kosova, Mila Đukanovića i Vjose Osmani, i predsedavajućeg Predsedništva Bosne i Hercegovine Željka Komšića". O čemu, odnosno o kome su razgovarali nije teško pretpostaviti
Nije nikakva tajna ni novost da se vršenje vlasti u savremenim društvima i državama, u kojima se ona u načelu osvaja i gubi na izborima, odvija kroz stalnu, dijalektiktičku dinamiku, neretko i varničenje između legaliteta i legitimiteta
Mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije izjavio je da je odnos predsednika Crne Gore Mila Đukanovića prema Crkvi nastavak odnosa komunističkih vlasti nakon Drugog svetskog rata prema Srpskoj pravoslavnoj crkvi, naročito u Crnoj Gori
02.10.2021
11:10
Idealno je da vlast bude demokratski i zakonito uspostavljena na osnovu rezultata ostvarenih na slobodnim izborima, da ispuni svoj mandat do narednih redovnih izbora i da se onda o svemu ponovo odlučuje voljom birača, odnosno naroda. Takav, formalno i suštinski potpuno redovan proces nije, međutim, uobičajen, iako bi trebalo da je normalan. Naime, ako u toku jednog izbornog ciklusa i ne dođe do neke vanredne situacije i revolucionarnog preokreta ili pak bitne promene u odnosu političkih snaga u zemlji, sa posledičnom nemogućnošću dogovora o formiranju koalicije, ukoliko jedna stranka nema parlamentarnu većinu dovoljnu za samostalno vladanje, pa se prevremeni izbori nametnu kao neminovnost, odnos između legaliteta i legitimiteta vlasti retko kada je u potpunom skladu.
Štaviše, prilično su česti slučajevi znatnog, i rastućeg, raskoraka između ovih načela i pretpostavki ostvarivanja vlasti. Po pravilu, bez obzira na sve privide, kao i propagandno i medijski projektovane predstave, vlast, koja je realnošću prinuđena i na povlačenje nepopularnih poteza, a ponekad i objektivno odstupa od predizbornih programskih stavova i konkretnih obećanja, protekom vremena od izbora pomalo ili poviše gubi legitimitet u narodu.
S tim se nekako i računa, a takozvani demokratski deficit u odlučivanju već je postao prećutno prihvaćena konstanta u savremenom sprovođenju predstavničke demokratije. Niko, naravno, ne može gajiti iluziju da bi neka neposredovana, direktna demokratija, kao preslikavanje „volje naroda" u datom trenutku, uopšte bila moguća. Kako, uostalom, pouzdano utvrditi i stalno utvrđivati šta je, u vezi sa nekim određenim pitanjem, a i uopšte, opredeljenje većine građana?
Marginalno okupljanje
Međutim, uprkos ovim ograničenjima, prečesto se ipak dobija neodoljiv utisak da vlast donosi odluke i preduzima mere očigledno suprotne raspoloženju koje prevladava u narodu, a zašta nisu potrebna nikakva egzaktna sociološka i statistička istraživanja, čime se generišu opšta napetost i nervoza u društvu.
Shvatanje demokratskog vladanja kao arogantnog elitističkog predvodništva bez osvrtanja na volju „demosa" bivši američki predsednik Džordž Buš Mlađi aksiomatski je formulisao rečenicom da zadatak lidera nije da sledi (to follow), već da predvodi (to lead) naciju, bez obzira na njenu (zabludelu) volju.
Na bivšem jugoslovenskom prostoru ovakvo shvatanje liderstva najdoslednije i najupornije je primenjivala bivša crnogorska vlast koja je, od problematičnog referenduma o nezavisnosti, preko priznavanja „Kosova", do pristupanja NATO-u, sve ove i te kako bitne odluke donosila uz povećavanje raskoraka sa narodnom voljom.
Zapamćena je ostala izjava jednog visokog časnika iz Podgorice, koji je, u vezi sa priključivanjem NATO-u, ne trepnuvši okom, izjavio da je svestan kako se bar 80 odsto Crnogoraca ovome protivi, ali da je to u nacionalnom interesu bilo nužno učiniti.
Videli smo šta se dogodilo kad je raskorak između ponašanja vlastodržaca i narodne volje postao do apsurdnosti neizdržljiv…
Foto: mediacentar.rs
MILO, KOMŠIĆ I IOSMANI SU LIDERI BEZ LEGITIMITETA! Prof Darko Tanaskovič o sastanku trojke u UN
Do koje mere je dijalektika odnosa između legaliteta i legitimiteta na prostoru bivše Jugoslavije poremećena i izvitoperena, izoštreno, gotovo groteskno se moglo sagledati „na marginama" ovogodišnjeg zasedanja Generalne skupštine UN.
Zajedno sa kratkim i šturim zajedničkim saopštenjem, region i svet je obišla fotografija sa trojnog sastanka „predsednika Crne Gore i Kosova, Mila Đukanovića i Vjose Osmani, i predsedavajućeg Predsedništva Bosne i Hercegovine Željka Komšića".
O čemu, odnosno o kome su razgovarali nije teško pretpostaviti, kao i da je njihova razmena mišljenja bila neuporedivo sadržajnija i živahnija od onog što je preneto izuzetno oprezno sročenim zajedničkim saopštenjem: „Predsednici su izrazili zabrinutost najnovijim dešavanjima u regionu, u kontekstu očuvanja stabilnosti, kao preduslova za evropsku perspektivu svih zemalja Zapadnog Balkana".
Dogovorili su se, takođe, da nastave komunikaciju i dijalog na tu temu, u šta uopšte ne treba sumnjati.
Da parafraziramo onu narodnu: „Troje bez duše, jedan bez glave". Tako bar snuje i priželjkuje ovaj „crni trio", kako su trilateralu na marginama opisali neki, a kao „susret balkanskih lidera na vrhu", pak, drugi mediji. No, da ostavimo po strani očiglednost zajedničkog imenitelja, odnosno doživljaja zajedničkog neprijatelja i glavni motiv ovog marginalnog okupljanja, u čemu nema ničeg novog i neočekivanog.
Opelo u Njujorku
Glavni utisak, potkrepljen vizuelnim svedočenjem „porodične fotografije", jeste da smo prisustvovali još jednom opelu ili dženazi legitimiteta i legaliteta na Ist Riveru, u palati Ujedinjenih nacija, sa čijom se Poveljom savremena svetska politika globalno i lokalno već odavno komotno poigrava.
Kakvim legalitetom i legitimitetom raspolažu učesnici trojnog samita balkanskih marginalaca? Najblaže rečeno, sumnjivim i protivrečnim, a to znači politički nedelotvornim i slabo upotrebljivim.
Milo Đukanović je i dalje legalni predsednik svoje države, pa mu je, uprkos shvatljivim kritičkim glasovima u zemlji, sadašnja vlada omogućila da u Njujorku predstavlja Crnu Goru, što bi se moglo oceniti kao mudar potez. Oduzet mu je argument da je nova vlast revanšistički raspoložena i osvetoljubiva, a da je on, kao legalno izabrani predsednik, njena žrtva.
Sa druge strane, predsednik koji je u svojim izlivima mržnje i neutemeljenim optužbama, upućenim na račun velikog dela svojih građana, zatim Srbije, SPC, a i Rusije, izgubio kompas, mogao se samo dodatno izbrukati u susretima sa sagovornicima kojima je, bez obzira na simpatije za ove ili one aktere u Crnoj Gori i oko nje, sve uglavnom jasno, uključujući i Đukanovićev legitimitet.
Legalitet kojim raspolaže Željko Komšić na više je nego staklenim nogama, pogotovo s obzirom na to da je u Njujork putovao bez saglasnosti, odnosno zajedničkog stava trolčanog Predsedništva. O njegovom legitimitetu ne vredi trošiti reči, jer mu delovanje odobrava samo deo bošnjačkog nacionalnog korpusa u BiH, a Hrvati ga odbacuju kao ovlašćenog zastupnika svog interesa.
Čak je i sam nelegalno postavljeni, odnosno nametnuti „visoki predstavnik" Kristijan Šmit nedavno doveo u pitanje njegov legitimitet. A Komšić u obraćanju Generalnoj skupštini UN i dalje autistično o konstitutivnim narodima govori kao o „imaginarnim" pojmovima!
I, najzad, Vjosa Osmani. Ova nesumnjivo dobro obrazovana i sposobna političarka modernog stila i nastupa, sa dobrim vezama u SAD, u odnosu na dvojicu svojih kavaljera sa trojnog sastanka na marginama, mogla bi imati najčvršći legalitet i legitimitet, samo kad bi predstavljala međunarodno dovoljno široko priznatu državu, članicu, a ne protektorat UN, za koji je čak, kako se prenosi, i uzdržani generalni sekretar Antonio Gutereš rekao da za njega nije država.
Foto: Tanjug/AP
Verujemo da je Vjosa Osmani na marginama zasedanja GS UN, po sobama za sastanke, hodnicima i liftovima palate na Ist Riveru uradila mnogo korisniji posao za „Kosovo", nego Đukanović i Komšić za države koje su suštinski nereprezentativno zastupali. Ali, kad je o načelima legaliteta i legitimiteta reč, svo troje ih je svojim pojavljivanjem i nastupanjem do te mere relativizovalo, da se opravdano može govoriti o još jednom njihovom sahranjivanju u međunarodnoj politici.
Za univerzalnu misiju UN bi bilo bolje, primerenije Povelji svetske organizacije, a i životu, da se, recimo, uvaži zahtev talibanskog vođstva u Kabulu i omogući mu se obraćanje sa govornice Generalne skupštine, nego što se upražnjava rutina šupljeg odjekivanja obraćanja nereprezentativnih „predstavnika" raznih propalih politika pred njenom gotovo praznom velikom salom.
Kriza, delimična blokada i neefikasnost svetske organizacije ogledaju se i u tome što su se glavne aktivnosti tokom zasedanja GS već odavno preselile iz plenuma i odvijaju se kroz političke i diplomatske susrete na njegovim marginama, što je prilika i za mešetarenje i pokušaje lovljenja u mutnom pojedinaca bez zdravog legaliteta i/ili legitimiteta.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
komentari
Vrana
pre 2 godine
To je skup hijena kako da napadnu jakog lava (Srbiju, Srpsku i SPC).
Mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije izjavio je da je odnos predsednika Crne Gore Mila Đukanovića prema Crkvi nastavak odnosa komunističkih vlasti nakon Drugog svetskog rata prema Srpskoj pravoslavnoj crkvi, naročito u Crnoj Gori
Lider levičarske koalicije Novi narodni front Žan-Lik Melanšon prisustvovao je, ne baš tako davno, maršu "Besmrtni puk" u Moskvi 9. maja 2018. godine, držeći portret francuskog pilota Morisa de Sena, pilota eskadrile Normandija-Nemen.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je danas, nakon sastanka sa poljskim premijerom Donaldom Tuskom u Varšavi, da Kijev očekuje konkretne korake svojih zapadnih partnera da ojača svoju protivvazdušnu odbranu i zaštiti svoj energetski sektor tokom samita NATO ove nedelje. Ova vest dolazi nakon razornog udara ruskih snaga na gradove širom Ukrajine, prilikom čega je poginulo najmanje 29 ljudi.
Od sutra počinje NATO samit u Vašingtonu koji će trajati tri dana. Da li je on zaista naličje priče o kolonizaciji čitavog sveta ili nešto drugo? Na ovu temu u "Info večeri" govorili su dr Dragan Petrović ispred Instituta za međunarodnu politiku i privredu, pukovnik psecijalnih jedinica Srđan Radić i Dejan Mletić iz Centra za proučavanje globalizacije.
Današnji dan je izuzetno turbulentan s obzirom na vesti koje nam stižu iz sveta. Makron nezadovoljan što je treći nakon izbora. Dva centralna događaja prate nas mesecima, čak godinama, a to su sukobi u Ukrajini i u Gazi. Na ove, ali i druge aktuelne teme u emisiji "Rat uživo" govorili su pukovnik Velibor Stević i geopolitički analitičar Luka Stajić.
Ko će zaista povesti Francusku? Po svemu sudeći, niko neće moći da računa na podršku onog drugog. O izborima u Francuskoj u emisiji "Info dan" govorili su novinar iz Pariza Saša Pešić i politikolog Vladimir Kljajić. Uživo u program javio se i Milutin Ilić, izvršni direktor Instituta Geopolitikon, koji je komentarisao situaciju u Francuskoj nakon drugog kruga izbora.
Srđan Škoro je u jednoj emisiji dobar deo svog izlaganja posvetio je sinu predsednika Vučića govoreći zaista gnusne stvari. Tako nešto nije se dešavalo čak ni devedesetih. Danas se sve svelo na lični nivo. Zašto je porodica predsednika postala glavna tema opozicije? Na ovu temu u "Info danu" govorio je analitičar Boško Vasiljević.
Ubistvo pevačice Jelene Marjanović (33), za koje se ponovo sudi njenom suprugu Zoranu Marjanoviću (43), tekstopiscu i kompozitoru iz Borče nikako da dobije epilog.
Slobodan Nikolić (35) iz mesta Radalj kod Banje Koviljače, čije je telo pronađeno na plaži Sunčana reka nakon što mu se svaki trag izgubio u Drini juče u popodnevnim časovima ušao u vodu i odjednom propao!
Emre K. koji je u vreme ubistva vođe "škaljarskog klana Jovana Vukotića (42) u Istanbulu 8. septembra 2022. bio njegov vozač, odlukom Višeg krivičnog suda u Istanbulu, danas je pušten da se brani sa slobode.
Najbolji teniser u istoriji Novak Đoković igra meč osmine finala na Vimbldonu protiv Holgera Runea! Srbin u tom meču ima podršku Gereta Bejla, koji iz njegovog boksa bodri Noleta!
Pravi građanski rat izbio je na ulicama francuskih gradova nakon drugog kruga parlamentarnih izbora, i to malo više od dve nedelje pred početak Olimpijskih igara u Parizu. Građani, nezadovoljni jer je najviše mesta u skupštini dobila levičarska koalicija Novi narodni front, razbijali su i palili sve na šta su naišli i sukobili se sa policijom.
Mađarski premijer Viktor Orban dobio je juče podršku kineskog predsednika Si Đinpinga u naporima koje čini da okonča rat u Ukrajini. Orban je, nakon Kijeva i Moskve, juče otputovao u Peking, gde je sa Sijem zaključio da sukob u Ukrajini mora što pre biti završen, te da treba hitno uspostaviti prekid vatre i započeti pregovore između zaraćenih strana.
Zvaničnici NATO osmislili su plan za dugoročnu vojnu podršku Ukrajini kako eventualna pobeda Donalda Trampa na predsedničkim izborima u SAD ne bi poremetila njihove planove, piše Politiko .
Ruski predsednik Vladimir Putin uputio je čestitke učesnicima manifestacija posvećenim 50. godišnjici početka izgradnje Bajkalsko-amurske železnice, nazvavši je ključnom karikom u ekonomskom razvoju Sibira i Dalekog istoka.
Film "Megdan: Između vode i vatre" osvojio je čak dve nagrade na prestižnom italijanskom filmskom festivalu Iskija global fest u Napulju, i to nagrada Zvezda u usponu pripala je glumcu Viktoru Saviću, dok je producent i scenarista Aleksa Balašević primio nagradu za najbolji debitantski film na festivalu.
Nakon izuzetno uspešnih samostalnih i grupnih izložbi širom Evrope i regiona mladi, ali već afirmisani, slikar Marko Kusmuk svoj novi opus predstavlja beogradskoj publici na velikoj samostalnoj izložbi "Anatomija zvuka" u Salonu Muzeja grada Beograda. Na izložbi, koja će biti otvorena do 28. jula, predstavljeno je 65 slika, a umetnik je izložio i svoju prvu skulpturu.
Bonnie Blue, poznata seksualna radnica i zvezda filmova za odrasle, otkriva fascinantne razloge zbog kojih oženjeni muškarci iz Kvinslende plaćaju visoke cifre za njen intimni društveni angažman.
Letnje žege, ali i bahatost građana koji na području Moravičkog okruga uprkos upozerenjima nesrazmerno troše vodu, mogli bi izazvati još veće restrikcije u vodosnabdevanju.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.