NAFTA NAM VIŠE NE TREBA - STIGAO JE VODONIK - MNOGO JE BOLJI, A CENA MU JE BESMISLENA! Ovo je veća energetska revolucija od pronalaska crnog zlata? Već imamo automobile, vozove...
Električna vozila - elektromobili - već su u modi, ali je potpuno jasno da će njihova upotreba biti ograničena. Jer, slabo su prilagođeni za prevoz na velike udaljenosti, a na avione sa elektromotorima možete potpuno zaboraviti. Takvi avioni će još dugo biti hobi bogatijih entuzijasta...
Međutim: vodonik, barem u teoriji, omogućava rešavanje svih problema. I to: jednim potezom jer ima veliku pogonsku snagu, a ne oslobađa pri sagorevanju štetne gasove (ugljen-dioksid).
Samo, i u njegovom slučaju ipak postoji ne jedno „ali".
U prirodi ga u čistom obliku nema u komercijalnim količinama, pa se mora se proizvesti veštački, a na to se troši „prljava energija".
Najpoznatiji metod njegovog dobijanja je elektroliza vode: pri kojoj se molekuli vode se razdvajaju na atome vodonika i kiseonika, koji se zatim kombinuju u parovima pa formiraju molekule tih gasova.
Prednost ove metode je potpuno odsustvo štetnog otpada. Nedostatak je visoka cena. Čak i uz upotrebu jeftine nuklearne energije, cena 1 kilograma vodonika dostiže oko 4-6 dolara. A kada se koristi električna energija iz solarnih ili vetroelektrana - cena kilograma vodonika stiže do kosmičkih 13-15 dolara po kilogramu!
A vodonik može postati prava alternativa ugljovodoničnoj energiji samo ako se elektroliza obavlja po ceni koja ne prelazi 4 dolara.
Vodonik se može dobiti mešanjem uglja ili gasa sa parom i zagrevanjem na 1.000 stepeni Celzijusa bez kiseonika. Ovom metodom cena kilograma vodonika pada na 2-3 dolara po kilogramu, što je već na granici isplativosti.
Ali pri tom se pored vodonika oslobađa i ugljendioksid ili njegov srodnik, ugljenmonoksid.
Isti nedostatak ima i dobijanje vodonika iz biomase.
Metode vezane za biološke procese smatraju se najperspektivnijim: neke bakterije i alge tokom života proizvode vodonik. U ovoj oblasti, trenutno su u toku aktivna istraživanja u Sjedinjenim Državama, Japanu i drugim zemljama.
Vodonik se može koristiti u iste svrhe kao i prirodni gas, a pri sagorevanju oslobađa veću toplotu.
U transportu se već dosta široko koristi.
Automobile sa pogonom na vodonik već su razvili mnogi automobilski koncerni kao što su Toyota, Nissan, Hyundai, BMW, Audi, Ford i drugi. Na primer, već se proizvodi Ford E450 koji pokreće vodonik, a BMW prodaje Hydrogen 7 sa motorom koji može koristiti i benzin i vodonik.
Australija je jedan od lidera u proizvodnji vodonika
Po ulicama Londona već se kreću avtobusi Mercedes Benz Citaro na vodonik, a 2022-ge će pojaviti slični - koje će proizvoditi ruska firma KamAZ - na ulicama Moskve.
U Danskoj voz koji pokreće vodonik već nekoliko godina saobraća između Vemba i Lemviga.
U Nemačkoj je prvi voz na vodonik krenuo 2018. godine.
Francuska planira da uvede u saobraćaj 12 takvih vozova u Burgundijei, Franš-Komt i Akvitaniji.
Airbus namerava da od 2035. godine počne da proizvodi avione sa motorima na vodonik za 100-200 putnika i sa preletom do 3.700 km bez dopunjavanja gorivom.
Grejanje?
Vodonik se može sagorevati u kotlovima za toplu vodu i sličnim kotlovima na isti način kao i prirodni gas. Odgovarajuća postrojenja već se proizvode u SAD -u, Kini, Japanu, Kanadi i Rusiji.
Po pravilu, takve uređaji ne proizvode samo toplotu, već i električnu energiju.
Stručnjaci Saveta za vodonik veruju da će do 2050. godine vodonik davati 18% ukupne energije u svetu, da će se njegova godišnja potrošnja povećati sa sadašnjih 100 miliona tona na 370, a 2100. godine - na 800 miliona tona.
Taj put neće biti lak jer će zahtevati ne samo tehnologije za najjeftiniju moguću proizvodnju vodonika, već i infrastrukturu za njegov transport: cevovode, cisterne, vodonične terminale, pumpe i još mnogo toga.
Postoje i čisto tehnički problemi. Zbog male gustine ovog gasa, transport vodonika će zahtevati znatno veće cisterne. Osim toga, vodonik daje mnogo veću temperaturu (2.800) nego metan (2.000 stepeni), što će zahtevati masovnu upotrebu materijala otpornih na toplotu.
Takođe, zbog velike eksplozivnosti vodonika, biće potreban znatno veći nivo sigurnosti pri rukovanju njime.
Vladini programi za razvoj energije vodonika već postoje u SAD, EU, Kini, Japanu, Indiji i Rusiji koja planira da do 2024. godine izvozi do 33,4 miliona tona vodonika, a do 2030. da zauzme najmanje 20% svetskog tržišta ove vrste goriva.
Evropska unija planira da do 2024. poveća kapacitete za proizvodnju vodonika sa sadašnjih 0,1 na 6 gigavata, a da do 2030. dostigne 40 gigavata godine (500 gigavata do 2050. godine).
Generalno, obim ulaganja u energiju vodonika u svetu do 2050. treba da dostignu oko 500 milijardi dolara.
Naučnici već nazivaju tekuće procese pretečom nove energetske revolucije, koja će promeniti svet ne manje od prelaska sa uglja na naftu u prvoj polovini 20. veka ili masovnog širenja nuklearne energije u njegovoj drugoj polovini.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Stravičan zločin protiv istine i ljudskosti odigrao se na društvenoj mreži Iks, gde je zbog najprljavije kampanje laži i linča tragično okončan život mladog policijskog službenika Vasilija Lalovića (33).
Ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić izjavio je da je policajac Vasilije Lalović izvršio samoubistvo nakon brutalnih lažnih optužbi i napada blokadera i opozicionih partija na njega i njegovu porodicu.
Lider SNS-a Miloš Vučević reagovao je na nezapamćeni izliv mržnje i otvoreni poziv na linč predsednika Srbije Aleksandra Vučića i ministra Darka Glišića.
Nakon što je blokaderska NVO CRTA izašla u javnost sa famoznim istraživanjem po kom blokaderi imaju 10 odsto prednosti u odnosu na Srpsku naprednu stranku i predsednika Aleksandra Vučića, srpsku političku scenu zapljusnuo je talas priznanja da je to istraživanje lažno.
Član Glavnog odbora SNS dr Uglješa Mrdić oštro je reagovao na umobolne objave blokadera povodom tragične smrti policajca Vasilija Lalovića ali i strahovitog poziva na linč predsednika Vučića i ministra Darka Glišića.
U najnovijoj epizodi emisije „Na merama“ videćete šta je to rastužilo perjanicu Đilasove stranke Borka Stefanovića, gde voli da boravi propali političar Srđan Milivojević, kuda se to zaputio samozvani revolucionar Aleksandar Jovanović Ćuta, kako vreme provodi bivša ministarka zdravlja Danica Grujičić...
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" videli ste gde najviše voli da “dokoniše” blokaderski profesor Jovo Bakić, kako penzionerske dane provode blokaderi Dušan Petričić i Žarko Korać, o čemu “pripoveda” blokaderski analitičar Cvijetin Milivojević, zašto je samozvani revolucionar Predrag Voštinić teški licemer, sa kime je to u društvu bila glumica blokaderka Anđelka Prpić...
Snežana Paunović, ministarka državne uprave i lokalne samouprave gostujući u Info jutru objasnila je zašto se našla na udaru različitih struktura na Kosovu i Metohiji, ali i u centralnom delu Srbije.
Grad Rijeka uveo je pojačan svakodnevni nadzor kvaliteta mora na plažama Kantrida, nakon što su najnovija merenja pokazala povećano mikrobiološko opterećenje.
Na popularnoj plaži u Stavrosu u razmaku od svega jednog dana dogodila su se dva incidenta - najpre je obijen automobil iz kojeg je ukradeno oko 2.000 evra, a potom je sa gradskog parkinga u luci ukraden "folksvagen pasat" bugarskih registarskih oznaka.
Na društvenoj mreži Redit pojavila se ispovest devojke koja radi u jednom kafiću, a njena objava izazvala je veliki broj reakcija nakon što je opisala kako se pojedine mušterije bahato i neprimereno ponašaju prema ugostiteljskim radnicima.
Zaplena više od 770 kilograma čistog kokaina u italijanskoj luci Vado Ligure, u regionu Ligurija, privukla je ogromnu pažnju tamošnjih medija. Pored činjenice da je reč o jednoj od najvećih zaplena u poslednje vreme, pažnju istražitelja privukao je nesvakidašnji detalj — na velikom broju paketa nalazile su se nalepnice sa zastavom Srbije.
Radnica V. R. (61) teško je povređena nakon što je pala kroz otvoreni prostor sa trećeg na drugi sprat magacinskog dela objekta preduzeća "Put Gross" u Bijelom Polju.
Potpredsednik Vlade Republike Srbije i ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić izjavio je da su pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, UKP, Službe za borbu protiv organizovanog kriminala, u saradnji sa Službom za kriminalističko-obaveštajni rad i PU u Požarevcu, uhapsili dve osobe kod kojih je pronađena veća količina droge.
Vilem Defo otkrio je da mu je uloga Isusa Hrista u filmu "Poslednje Hristovo iskušenje" bila fizički najzahtevnija u karijeri, a da je zbog nje privremeno i oslepeo.
Mračno kupatilo i visoka vlaga nisu prepreka, već idealno okruženje za prave sobne biljke. Zaboravite na plastično cveće, uz samo pet pažljivo odabranih vrsta.
Pevačica i nekadašnja rijaliti učesnica, Milica Dugalić, pojavila se u Šimanovcima na žurki Elite, te je pokazala da se oseća i izgleda odlično uprkos bitki koju vodu sa opakom bolešću.
Bivša učesnica "Elite 7" Marijana Zonjić pojavila se na proslavi nakon superfinala "Elite 9" u društvu čoveka sa kojim ima dete, i ovo je prvi put da se pojavila sa njim u javnosti.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.