Uoči i na dan samita NATO u Viljnusu, kako su objavili evropski mediji dogodio se hakerski napad. Hakeri su upali u glavni sistem Litvanije i više od 4.000 dokumenata je ugledalo svetlost dana. Da li je to strategija NATO za napad na Rusiju, ili je strategija za odbranu razgovarali smo u Temi dana sa bivšim premijerom Srbije Nikolom Šainovićem i Aleksandrom Šešeljom, zamenikom predsednika SRS.
Nikola Šainović, bivši premijer Srbije istakao je da je očigledno da se termin napada poklopio sa samitom kako bi se on dezauvisao i da je to sve tekuća borba među silama.
- Litvanija je inače u tom delu sveta informatički najrazvijenija, naravno, informatički najrazvijenija zemlja ima sve u elektronskim dokumentima, onaj ko je još jači inforatički, on uđe tu i pokupi najviše dokumenata. Očigledno je da se termin tog napada poklapa sa sastankom da bi se on dezavuisao, to je sve tekuća borba među silama, a ono što smo videli i što su sastavni delovi tih dokumenata, rekao bih da su oni bili namenjeni Savetu. To nisu duboke vojne tajne, one nisu baš tako lako dostupne - kaže Šainović i dodaje:
- Ovo govori o dugoročnim pripremama, ovo što kažete da li su za napad ili odbranu, i jedno i drugo dejstvo su sastavni delovi istog plana. Kada god se spremate za rat pripremate i odbranbenu i napadnu varijantu. Ne treba se davati preveliki značaj tome obzirom na veličine jedinica koje se tu pominju. Rat Zapada sa Rusijom je milion protiv miliona.
Šainović dodaje da je potencijalni sukob u pripremi, a da li će se on desiti zavisi od celog niza okolnosti.
- Stratezi, planeri imaju zadatak da planiraju za sve varijante i da onda vladama saopšte neke faze. Ovo je očigledno jedna od faza za koju treba da se pripremi, a da bi se ona pripremila evropske vlade moraju bitno da pomere svoje vojne formacije. Njihove vojne formacije su i suviše male čak i da podrže Ukrajinu, a kamoli da se bave Rusijom, tako da će trebati neko vreme, čak možda par godina da se dostignu ciljevi iz ovih planova, a kamoli iz nekih velikih. To nažalost govori da smo pred dugoročnim sukobom.
Foto: Zoran Sinko
Nikola Šainović
Aleksandar Šešelj, zamenik predsednika Srpske radikalne stranke kaže da tendencija Zapada za uništenjem, porobljavanjem, kolonizacijom Rusije nije nešto što je počelo sa ovim dešavanjima u Ukrajini.
- Ta tendencija nije počela verovatno ni u 20. veku, i da li sada neko može da zamisli da će to prestati kada se završi ovaj konflikt u Ukrajini. Ovo što se ovde dogodilo, to je nešto što je formulisao između ostalog kao principe modernog ratovanje načelnik generalštaba oružanih sanaga Rusije Valerij Gerisimov, a to je da se moderni ratovi ne vode samo komercijalnim sukobom dve vojske na određenom bojnom polju, već to uključuje i propagandu, dakle medijski rat, takođe i ekonomski rat. Takođe, tu je prisutan i ovaj način ratovanja, ono što se kolokvijalno zove hakovanje - ističe Šešelj i dodaje:
- U svakom slučaju, pitanje je pouzdanosti tih dokumenata koji su se pojavili u javnosti, da li je to nešto što su pustili Amerikanci ili drugi zapadnjaci do medija i šire javnosti, ili je to zaista neki tačan podatak. To je nezahvalno prognozirati, ali u svakom slučaju nešto što se na redovnom nivou dešava. Ono što se pojavilo i 90-ih godina u knjigama nekih značajih stratega američke spoljne politike kao što je Zbignjev Brežinski, jeste da je jedan od američkih ciljeva i rasparčavanje Rusije na najmanje tri republike. Na evropski deo, na Sibir i na Daleki Istok. Oni su to prvo pokušavali u Jugoslaviji, pa su hteli da testiraju isto to i u Ruskoj Federaciji. Bilo je zaista jedno turbulentno vreme 90-ih godina i u Rusiji gde se nije znalo kakva će opcija tu prevagnuti.
Foto: Zoran Sinko
Aleksandar Šešelj
Šešelj naglašava da su SAD uspostavile apsolutni prozapadni režim u Ukrajini.
- Oni su instrumentalizovali ovu Ukrajinu, uspostavili su apsolutni prozapadni režim tamo da služe njihovim interesima. Zadali su jedan veliki udarac Rusiji samim tim što se ovaj sukob koji je zaista najveći sukob posle Drugog svetskog rata, vodi ne samo u ruskom dvorištu, već i time što ratuju sa Ukrajincima koji su maltene isti narod.
Evropske vojne snage pripremaju se za moguću misiju u Ukrajini, a prvi veliki korak biće vojne vežbe u Poljskoj, na kojima će najmanje 1.500 vojnika iz Velike Britanije, Francuske, Nemačke i Poljske uvežbavati raspoređivanje trupa i snabdevanje jedinica na terenu.
Datum trilateralnih razgovora Rusija, Ukrajine i Sjedinjenih Američkih Država o rešenju ukrajinske krize mogao bi da budu objavljen ove nedelje, rekao je danas pomoćnik ruskog predsednika Jurij Ušakov.
Bivši predsedavajući Vojnog komiteta NATO-a, holandski admiral Rob Bauer izjavio je danas da su u pojedinim oblastima zapadne zemlje već faktički u ratu sa Rusijom i upozorio da Evropa i dalje potcenjuje opasnost koju predstavlja Moskva.
Zapad stvara stalni mehanizam vojnog snabdevanja Ukrajine u okviru formata "Ramštajn“ i 'koalicije voljnih", izjavio je stalni predstavnik Rusije pri Organizaciji za evropsku bezbednost i saradnju (OEBS) Dmitrij Poljanski.
Evropske države koje se graniče sa Rusijom i Belorusijom ubrzano pripremaju stanovništvo za mogućnost velikog rata, a mere koje sprovode odavno su prevazišle jačanje vojske i nabavku naoružanja.
Rusija bi mogla da upotrebi nuklearno oružje u eventualnom sukobu sa evropskim članicama NATO-a ukoliko Sjedinjene Američke Države odustanu od vojne zaštite Evrope, upozorava američki Forbs, pozivajući se na procenu stručnjaka za rusku nuklearnu politiku sa Harvardskog univerziteta Spensera Vorena.
Ukrajinska vojna obaveštajna služba (GUR) objavila je podatke o novoj ruskoj raketi "Filin" za koju tvrdi da je u upotrebi od kraja leta 2026. godine i da može da pogodi ciljeve na udaljenosti do 1.200 kilometara
Rumunija je donela odluku o hitnom jačanju vojne odbrane u Crnom moru nakon serije napada na trgovačke brodove, u kojima je najmanje 30 pomoraca poginulo ili nestalo.
Ruska vojska obustaviće vatru na hersonskom pravcu i uvesti "režim tišine" od 27. oktobra u 4.00 časa po moskovskom vremenu, zbog sprovođenja humanitarne operacije u području mesta Aljoški, u Hersonskoj oblasti, izjavio je načelnik Generalštaba Oružanih snaga Rusije Valerij Gerasimov.
Sjedinjene Američke Države pripremaju novi pokušaj okončanja rata u Ukrajini, a mirovni plan koji se razmatra predviđa demilitarizovanu zonu u Donbasu, odustajanje Kijeva od članstva u NATO-u i obnovu velikih ekonomskih veza između Vašingtona i Moskve.
Evropske vojne snage pripremaju se za moguću misiju u Ukrajini, a prvi veliki korak biće vojne vežbe u Poljskoj, na kojima će najmanje 1.500 vojnika iz Velike Britanije, Francuske, Nemačke i Poljske uvežbavati raspoređivanje trupa i snabdevanje jedinica na terenu.
Ginter Felinger, NATO lobista i čovek koji je otvoreno podržao "Studentsku listu", ponovo je pozvao na ukidanje spomenika maloj Milici Rakić u Beogradu.
Čuveni francuski političar Žan-Len Lakapel i dugogodišnji iskreni prijatelj Srbije i srpskog naroda, oglasio se povodom dešavanja u Srbiji i uputio snažnu podršku redakciji Informer TV, oštro osuđujući brzu odmazdu i progon koji se sprovodi nad novinarima naše televizije.
Član Srpske napredne stranke Goran Karadžić poručio je da je televizija Informer poslednji bastion srpstva i pružio podršku našoj medijskoj kući da izdržimo blokaderski teror.
Milenko Jovanov, potpredsednik Glavnog odbora Srpske napredne stranke, poručio je da u demokratskom društvu najgledanija televizija kakva je Informer televizija ne bi smeo da bude ugašen.
Večeras u 33. epizodi Exatlona rastu nove tenzije na poligonu, a u taboru Plavog tima došlo je do novog sukoba između Dragomira Radojevića i Maje Jovanović.
Večeras će se mnogi u Srbiji maskirati u veštice, vampire i duhove, jer obeležavaju Noć veštica, proslavu zla, koja u našoj zemlji, nažalost, postaje sve popularnija.
Istraživanje sprovedeno među 8.000 vozača pokazuje da je gotovo trećina vozača polovnih automobila u Evropi kupila vozilo sa vraćenom kilometražom ili poznaje nekoga ko je kilometražu vratio.
Policiјa u Bačkoј Palanci identifikovala јe tri maloletnika koјi su se tokom proteklih deset dana prerušavali u časne sestre i plašili građane, među koјima јe bilo i dece.
Više javno tužilaštvo u Pančevu saopštilo je da preduzima hitne mere i radnje povodom incidenta ispred Mašinske škole "Pančevo" 30. oktobra oko 17 časova, kada je napadnut šesnaestogodišnji učenik te škole.
Policija je tokom pojačanih kontrola i racija sprovedenih prethodne večeri širom Crne Gore kontrolisala više od 1.500 osoba, među kojima 55 operativno interesantnih lica, a uhapšeno je šest osoba.
Na magistralnom putu između Užica i Zlatibora, u Surduku tokom prepodneva, došlo je saobraćajne nezgode u kojoj je jedan automobil završio van kolovoza.
Mađarski premijer Peter Mađar najavio je da će 4. novembra javnosti biti otvoreni dosijei nekadašnje tajne policije iz perioda komunističke vlasti od 1945. do 1989. godine.
Rumunska vojska podigla je četiri borbena aviona F-16 i vojni helikopter IAR-330 SOKAT nakon što su dva neidentifikovana drona iz pravca Moldavije neovlašćeno ušla u vazdušni prostor zemlje, potvrdilo je Ministarstvo odbrane Rumunije.
Glumica Ognjanka Ognjanović biće sahranjena u utorak, 3. novembra, u 14.30 sati na Novom groblju u Beogradu, saopštili su iz Narodnog pozorišta u Beogradu.
Kada je reč o omiljenim seksualnim položajima, rezultati jedne ankete pokazali su da se pripadnici različitih generacija slažu više nego što bi se očekivalo. Reč je o psećoj pozi.
OpenAI je unapredio svoju ekstenziju ChatGPT za pregledač Hrom, omogućivši joj pristup otvorenim karticama kako bi korisnicima pružala preciznije i personalizovanije odgovore.
Voditelj Voja Nedeljković prisetio se jedne od brojnih anegdota iz višegodišnje saradnje sa pokojnim Sašom Popovićem, a otkrio je i kako je izgledala njihova šala tokom pregovora o honoraru.
Muzičar Igor Lazić Nigor oglasio se povodom 27 godina od smrti velikog prijatelja i člana grupe Montenigers Nebojše Saveljića Neba, koji je tragično izgubio život u saobraćajnoj nesreći.
Muzičar Miroljub Aranđelović Kemiš danas uživa u skladnom braku sa pevačicom Zoricom Brunclik, međutim, malo ko zna da poznati harmonikaš, pored braka sa Vesnom Zmijanac, iza sebe ima još jedan brak u kom se rodila njegova najstarija ćerka.
Ljubavni život Miše Kovača obeležile su tri velike ljubavi, tri braka, porodične tragedije i bolni rastanci, a nakon smrti sina Edija, pevač je prošao kroz najteži period života, tokom kojeg je čak pokušao da sebi oduzme život.
Komentari