Uoči i na dan samita NATO u Viljnusu, kako su objavili evropski mediji dogodio se hakerski napad. Hakeri su upali u glavni sistem Litvanije i više od 4.000 dokumenata je ugledalo svetlost dana. Da li je to strategija NATO za napad na Rusiju, ili je strategija za odbranu razgovarali smo u Temi dana sa bivšim premijerom Srbije Nikolom Šainovićem i Aleksandrom Šešeljom, zamenikom predsednika SRS.
Nikola Šainović, bivši premijer Srbije istakao je da je očigledno da se termin napada poklopio sa samitom kako bi se on dezauvisao i da je to sve tekuća borba među silama.
- Litvanija je inače u tom delu sveta informatički najrazvijenija, naravno, informatički najrazvijenija zemlja ima sve u elektronskim dokumentima, onaj ko je još jači inforatički, on uđe tu i pokupi najviše dokumenata. Očigledno je da se termin tog napada poklapa sa sastankom da bi se on dezavuisao, to je sve tekuća borba među silama, a ono što smo videli i što su sastavni delovi tih dokumenata, rekao bih da su oni bili namenjeni Savetu. To nisu duboke vojne tajne, one nisu baš tako lako dostupne - kaže Šainović i dodaje:
- Ovo govori o dugoročnim pripremama, ovo što kažete da li su za napad ili odbranu, i jedno i drugo dejstvo su sastavni delovi istog plana. Kada god se spremate za rat pripremate i odbranbenu i napadnu varijantu. Ne treba se davati preveliki značaj tome obzirom na veličine jedinica koje se tu pominju. Rat Zapada sa Rusijom je milion protiv miliona.
Šainović dodaje da je potencijalni sukob u pripremi, a da li će se on desiti zavisi od celog niza okolnosti.
- Stratezi, planeri imaju zadatak da planiraju za sve varijante i da onda vladama saopšte neke faze. Ovo je očigledno jedna od faza za koju treba da se pripremi, a da bi se ona pripremila evropske vlade moraju bitno da pomere svoje vojne formacije. Njihove vojne formacije su i suviše male čak i da podrže Ukrajinu, a kamoli da se bave Rusijom, tako da će trebati neko vreme, čak možda par godina da se dostignu ciljevi iz ovih planova, a kamoli iz nekih velikih. To nažalost govori da smo pred dugoročnim sukobom.
Foto: Zoran Sinko
Nikola Šainović
Aleksandar Šešelj, zamenik predsednika Srpske radikalne stranke kaže da tendencija Zapada za uništenjem, porobljavanjem, kolonizacijom Rusije nije nešto što je počelo sa ovim dešavanjima u Ukrajini.
- Ta tendencija nije počela verovatno ni u 20. veku, i da li sada neko može da zamisli da će to prestati kada se završi ovaj konflikt u Ukrajini. Ovo što se ovde dogodilo, to je nešto što je formulisao između ostalog kao principe modernog ratovanje načelnik generalštaba oružanih sanaga Rusije Valerij Gerisimov, a to je da se moderni ratovi ne vode samo komercijalnim sukobom dve vojske na određenom bojnom polju, već to uključuje i propagandu, dakle medijski rat, takođe i ekonomski rat. Takođe, tu je prisutan i ovaj način ratovanja, ono što se kolokvijalno zove hakovanje - ističe Šešelj i dodaje:
- U svakom slučaju, pitanje je pouzdanosti tih dokumenata koji su se pojavili u javnosti, da li je to nešto što su pustili Amerikanci ili drugi zapadnjaci do medija i šire javnosti, ili je to zaista neki tačan podatak. To je nezahvalno prognozirati, ali u svakom slučaju nešto što se na redovnom nivou dešava. Ono što se pojavilo i 90-ih godina u knjigama nekih značajih stratega američke spoljne politike kao što je Zbignjev Brežinski, jeste da je jedan od američkih ciljeva i rasparčavanje Rusije na najmanje tri republike. Na evropski deo, na Sibir i na Daleki Istok. Oni su to prvo pokušavali u Jugoslaviji, pa su hteli da testiraju isto to i u Ruskoj Federaciji. Bilo je zaista jedno turbulentno vreme 90-ih godina i u Rusiji gde se nije znalo kakva će opcija tu prevagnuti.
Foto: Zoran Sinko
Aleksandar Šešelj
Šešelj naglašava da su SAD uspostavile apsolutni prozapadni režim u Ukrajini.
- Oni su instrumentalizovali ovu Ukrajinu, uspostavili su apsolutni prozapadni režim tamo da služe njihovim interesima. Zadali su jedan veliki udarac Rusiji samim tim što se ovaj sukob koji je zaista najveći sukob posle Drugog svetskog rata, vodi ne samo u ruskom dvorištu, već i time što ratuju sa Ukrajincima koji su maltene isti narod.
Dok se borbe u Ukrajini nastavljaju bez radikalnih pomeranja na većem delu linije fronta, u zapadnim vojnim i obaveštajnim krugovima sve češće se postavlja ključno pitanje: zbog čega Rusija, uprkos očiglednim i ogromnim vojnim resursima, ne pokušava da izvede mnogo širu i masovniju ofanzivu?
Prema zvaničnoj proceni Sjedinjenih Američkih Država, situacija na ratištu se preokrenula i Ukrajina se trenutno nalazi u fazi u kojoj ostvaruje velike pobede.
Moskva razmatra mogućnost prvog udara na vojne ciljeve u Evropi ako proceni da NATO nastavlja da koristi Ukrajinu za napade na rusku teritoriju, tvrdi bivši analitičar CIA Lari Džonson.
Ruski prankeri Vovan i Leksus objavili su razgovor u kojem je savetnik predsednika Estonije za nacionalnu bezbednost Madis Rol, misleći da razgovara sa sekretarom ukrajinskog Saveta za nacionalnu bezbednost i odbranu Rustemom Umerovom, govorio o spremnosti Talina da pomogne u koordinaciji aktivnosti povezanih sa napadima na severozapad Rusije.
Predsednik Rusije Vladimir Putin hitno je sazvao sednicu Saveta bezbednosti zbog Kalinjingrada, jedne od najosetljivijih tačaka mogućeg sukoba Rusije i NATO-a, a pažnju su posebno privukle crvene fascikle na stolu učesnika sastanka.
Raketni i dronovski udari po ruskoj logistici, energetici i infrastrukturi mogli bi da nateraju Rusiju da sama povuče snage sa Krima do kraja 2027. godine, izjavio je bivši komandant američke vojske u Evropi Ben Hodžis
Sve je izvesnije da se situacija oko Ukrajine dramatično usijava, a kijevski mediji otvoreno upozoravaju da Belorusija i Rusija možda planiraju "nešto užasno" uz pomoć Kine.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Dok se borbe u Ukrajini nastavljaju bez radikalnih pomeranja na većem delu linije fronta, u zapadnim vojnim i obaveštajnim krugovima sve češće se postavlja ključno pitanje: zbog čega Rusija, uprkos očiglednim i ogromnim vojnim resursima, ne pokušava da izvede mnogo širu i masovniju ofanzivu?
Osam osoba poginulo je tokom protekle noći u Kijevu, u masovnom ruskom napadu raketama i dronovima, saopštio je šef kijevske gradske vojne administracije Timur Tkačenko, dok je Finska zbog pretnji od ruskih dronova zatvorila deo svog vazdušnog prostora, a Poljska je podigla vojne avione.
Jedan od učesnika blokaderskih aktivnosti objavio je na društvenim mrežama da mu je, posle pešačenja do Kraljeva, nestala eksterna baterija, kao i USB kabl, zbog čega, kako je naveo, ne može da napuni telefon.
Jedan od učesnika blokaderskih aktivnosti objavio je na društvenim mrežama da mu je, posle pešačenja do Kraljeva, nestala eksterna baterija, kao i USB kabl, zbog čega, kako je naveo, ne može da napuni telefon.
Drekavac Srđan Milivojević, predsednik Demokratske stranke (DS), kog su pre dva dana pripadnici Gledalačko-obaveštajne službe (GOSI) uhvatili kako ždere hamburgere u jednom restoranu brze hrane, i to prilično halapljivo, sada je najavio kako odlazi u Strazbur da, verovali ili ne, napada sopstvenu zemlju.
Uglješa Mrdić, narodni poslanik SNS i predsednik Odbora za pravosuđe, podneo je prijavu Agenciji za sprečavanje korupcije, i to protiv glavnog tužioca Tužilaštva za organizovani kriminal Mladena Nenadića.
Miloš Vučević, predsednik SNS, koja i posle skoro dvadeset meseci protesta i blokada, prema istraživanjima javnog mnjenja i dalje uživa natpolovičnu podršku biračkog tela, govori pozivu na nacionalno ujedinjenje, posledicama političkih previranja.
U Visočkoj banji, poznatoj kao srpski Tajland, lečenje bolesti poput reume, srčanih problema, kao i kožnih i očnih potpuno je besplatno, a smeštaj u zavisnosti od lokacije može se naći već za samo 1.000 dinara!
Nova naknada za male pošiljke iz zemalja van Evropske unije juče je zvanično stupila na snagu u državama članicama EU. Ova mera ne primenjuje se na Srbiju, pa građani koji naručuju robu na domaće adrese neće plaćati novu naknadu od 3 evra.
Visoke letnje temperature idealne su da slobodne dane provedemo kraj vode, a Srbija danas nudi mnogo modernih akva parkova za jednodnevne izlete i beg od svakodnevnih obaveza.
Veća grupa tinejdžera napala je noćas oko tri sata posle ponoći četvoricu radnika obezbeđenja bazena na Košutnjaku, jer im nije dozvoljeno da preskaču ogradu i kupaju se u bazenu.
Jako nevreme pogodilo je juče Hrvatsku, a nastavilo se i u toku noći. Vatrogasci sa Cresa morali su da reaguju kada je usled oluje pao bor na kamper i zarobio ljude.
Mladić F. J. (26), koji je juče ranjen u Novom Sadu, trenutno je u stabilnom stanju u KCV, dok policija intenzivno traga za napadačem, a kao glavni motiv ovog vatrenog obračuna navode se neraščišćeni odnosi sa drogom.
Teških 24 sata je iza lekara na Vojnomedicinskoj akademiji, a najteže je povređen montažer klima-uređaja koji je pao sa drugog sprata i zadobio prelom lobanje.
Kina je tokom 2025. godine tajno obučavala ruske vojnike za zaštitu od radiološkog, hemijskog i biološkog zagađenja, a program je navodno odobrio ruski ministar odbrane Andrej Belousov, objavio je Rojters pozivajući se na poverljiva ruska dokumenta i dva evropska zvaničnika.
Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen je pravi lažov, izjavila je predstavnica ruskog ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova, komentarišući izjave Fon der Lajen o prekidu isporuka gasa iz Rusije.
Majka političarke Afrodite Nestora preminula je danas nakon napada na aktiviste vladajuće Nove demokratije u Solunu, u kojem je povređena i sama političarka, prenose grčki mediji.
Ukoliko tražite šta da gledate ovog jula na Netflixu, filmski kritičari preporučuju tri potpuno različita ostvarenja: emotivnu dramu "Sullivan's Crossing", kultni španski hit "La Casa de Papel" i neobičnu animiranu senzaciju "The Amazing Digital Circus".
Ministar kulture Nikola Selaković uručio je juče u Nišu ugovore o finansiranju i sufinansiranju projekata iz oblasti kulture i naveo da je u prethodne četiri godine u razvoj kulturnih projekata u ovom gradu uloženo više od 280 miliona dinara.
Čuveni filmski scenarista i producent Jovan Marković otkrio je da je nakon opklade sa Dragomirom Gidrom Bojanićem i Batom Živojinovićem dobio dva jagnjeta jer je uspeo da napiše scenario za "Lude godine" za samo jednu noć.
Kvin Devita (24), osnivačica kompanije za avanturistička putovanja "Outer Current Club", doživela je neprijatno i traumatično iskustvo tokom boravka u Tihom okeanu.
Beograd je bio domaćin jednom od najpoznatijih imena svetske parfemske scene - Jeremy Fragrance, čiji sadržaj o parfemima prati milionska publika širom sveta. U Lilly Drogerie prodavnici u TC Galerija Beograd održan je ekskluzivni događaj povodom predstavljanja njegove saradnje sa domaćim parfemskim brendom Manoard i promocije nove Extrait de Parfum kolekcije.
Američka tehnološka kompanija Meta razvija poslovanje u oblasti usluga računarstva u oblaku kako bi kompanijama prodavala višak računarskih kapaciteta namenjenih za razvoj veštačke inteligencije, objavio je danas Blumberg.
Pevačica Mina Kostić nedavno je napustila psihijatrijsku kliniku "Dr Laza Lazarević", a sada su u osvanule njene prve fotografije i snimci iz porodičnog doma.
Ana Nikolić i Goran Ratković Rale pojavili su se na finalu takmičenja u veoma veselom izdanju, a pevačica je imala smelu kombinaciju koja je za pamćenje.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.