Uoči i na dan samita NATO u Viljnusu, kako su objavili evropski mediji dogodio se hakerski napad. Hakeri su upali u glavni sistem Litvanije i više od 4.000 dokumenata je ugledalo svetlost dana. Da li je to strategija NATO za napad na Rusiju, ili je strategija za odbranu razgovarali smo u Temi dana sa bivšim premijerom Srbije Nikolom Šainovićem i Aleksandrom Šešeljom, zamenikom predsednika SRS.
Nikola Šainović, bivši premijer Srbije istakao je da je očigledno da se termin napada poklopio sa samitom kako bi se on dezauvisao i da je to sve tekuća borba među silama.
- Litvanija je inače u tom delu sveta informatički najrazvijenija, naravno, informatički najrazvijenija zemlja ima sve u elektronskim dokumentima, onaj ko je još jači inforatički, on uđe tu i pokupi najviše dokumenata. Očigledno je da se termin tog napada poklapa sa sastankom da bi se on dezavuisao, to je sve tekuća borba među silama, a ono što smo videli i što su sastavni delovi tih dokumenata, rekao bih da su oni bili namenjeni Savetu. To nisu duboke vojne tajne, one nisu baš tako lako dostupne - kaže Šainović i dodaje:
- Ovo govori o dugoročnim pripremama, ovo što kažete da li su za napad ili odbranu, i jedno i drugo dejstvo su sastavni delovi istog plana. Kada god se spremate za rat pripremate i odbranbenu i napadnu varijantu. Ne treba se davati preveliki značaj tome obzirom na veličine jedinica koje se tu pominju. Rat Zapada sa Rusijom je milion protiv miliona.
Šainović dodaje da je potencijalni sukob u pripremi, a da li će se on desiti zavisi od celog niza okolnosti.
- Stratezi, planeri imaju zadatak da planiraju za sve varijante i da onda vladama saopšte neke faze. Ovo je očigledno jedna od faza za koju treba da se pripremi, a da bi se ona pripremila evropske vlade moraju bitno da pomere svoje vojne formacije. Njihove vojne formacije su i suviše male čak i da podrže Ukrajinu, a kamoli da se bave Rusijom, tako da će trebati neko vreme, čak možda par godina da se dostignu ciljevi iz ovih planova, a kamoli iz nekih velikih. To nažalost govori da smo pred dugoročnim sukobom.
Foto: Zoran Sinko
Nikola Šainović
Aleksandar Šešelj, zamenik predsednika Srpske radikalne stranke kaže da tendencija Zapada za uništenjem, porobljavanjem, kolonizacijom Rusije nije nešto što je počelo sa ovim dešavanjima u Ukrajini.
- Ta tendencija nije počela verovatno ni u 20. veku, i da li sada neko može da zamisli da će to prestati kada se završi ovaj konflikt u Ukrajini. Ovo što se ovde dogodilo, to je nešto što je formulisao između ostalog kao principe modernog ratovanje načelnik generalštaba oružanih sanaga Rusije Valerij Gerisimov, a to je da se moderni ratovi ne vode samo komercijalnim sukobom dve vojske na određenom bojnom polju, već to uključuje i propagandu, dakle medijski rat, takođe i ekonomski rat. Takođe, tu je prisutan i ovaj način ratovanja, ono što se kolokvijalno zove hakovanje - ističe Šešelj i dodaje:
- U svakom slučaju, pitanje je pouzdanosti tih dokumenata koji su se pojavili u javnosti, da li je to nešto što su pustili Amerikanci ili drugi zapadnjaci do medija i šire javnosti, ili je to zaista neki tačan podatak. To je nezahvalno prognozirati, ali u svakom slučaju nešto što se na redovnom nivou dešava. Ono što se pojavilo i 90-ih godina u knjigama nekih značajih stratega američke spoljne politike kao što je Zbignjev Brežinski, jeste da je jedan od američkih ciljeva i rasparčavanje Rusije na najmanje tri republike. Na evropski deo, na Sibir i na Daleki Istok. Oni su to prvo pokušavali u Jugoslaviji, pa su hteli da testiraju isto to i u Ruskoj Federaciji. Bilo je zaista jedno turbulentno vreme 90-ih godina i u Rusiji gde se nije znalo kakva će opcija tu prevagnuti.
Foto: Zoran Sinko
Aleksandar Šešelj
Šešelj naglašava da su SAD uspostavile apsolutni prozapadni režim u Ukrajini.
- Oni su instrumentalizovali ovu Ukrajinu, uspostavili su apsolutni prozapadni režim tamo da služe njihovim interesima. Zadali su jedan veliki udarac Rusiji samim tim što se ovaj sukob koji je zaista najveći sukob posle Drugog svetskog rata, vodi ne samo u ruskom dvorištu, već i time što ratuju sa Ukrajincima koji su maltene isti narod.
Dok se borbe u Ukrajini nastavljaju bez radikalnih pomeranja na većem delu linije fronta, u zapadnim vojnim i obaveštajnim krugovima sve češće se postavlja ključno pitanje: zbog čega Rusija, uprkos očiglednim i ogromnim vojnim resursima, ne pokušava da izvede mnogo širu i masovniju ofanzivu?
Prema zvaničnoj proceni Sjedinjenih Američkih Država, situacija na ratištu se preokrenula i Ukrajina se trenutno nalazi u fazi u kojoj ostvaruje velike pobede.
Moskva razmatra mogućnost prvog udara na vojne ciljeve u Evropi ako proceni da NATO nastavlja da koristi Ukrajinu za napade na rusku teritoriju, tvrdi bivši analitičar CIA Lari Džonson.
Ruski prankeri Vovan i Leksus objavili su razgovor u kojem je savetnik predsednika Estonije za nacionalnu bezbednost Madis Rol, misleći da razgovara sa sekretarom ukrajinskog Saveta za nacionalnu bezbednost i odbranu Rustemom Umerovom, govorio o spremnosti Talina da pomogne u koordinaciji aktivnosti povezanih sa napadima na severozapad Rusije.
Predsednik Rusije Vladimir Putin hitno je sazvao sednicu Saveta bezbednosti zbog Kalinjingrada, jedne od najosetljivijih tačaka mogućeg sukoba Rusije i NATO-a, a pažnju su posebno privukle crvene fascikle na stolu učesnika sastanka.
Raketni i dronovski udari po ruskoj logistici, energetici i infrastrukturi mogli bi da nateraju Rusiju da sama povuče snage sa Krima do kraja 2027. godine, izjavio je bivši komandant američke vojske u Evropi Ben Hodžis
Sve je izvesnije da se situacija oko Ukrajine dramatično usijava, a kijevski mediji otvoreno upozoravaju da Belorusija i Rusija možda planiraju "nešto užasno" uz pomoć Kine.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Dok se borbe u Ukrajini nastavljaju bez radikalnih pomeranja na većem delu linije fronta, u zapadnim vojnim i obaveštajnim krugovima sve češće se postavlja ključno pitanje: zbog čega Rusija, uprkos očiglednim i ogromnim vojnim resursima, ne pokušava da izvede mnogo širu i masovniju ofanzivu?
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević danas je prekinuo prvi Kolegijum na našoj televiziji kako bi saopštio najnoviju vest - Srbija je uzvratila udarac Crnoj Gori.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević danas je prekinuo prvi Kolegijum na našoj televiziji kako bi saopštio najnoviju vest - Srbija je uzvratila udarac Crnoj Gori.
Blokaderi međusobno ne mogu da se podnesu i to više nije novost, međutim, sada je jedno prepucavanje među njima na Iksu na najbolji mogući način pokazalo šta se u stvari dešava iza kulisa njihovog takozvanog pokreta.
Poslanik Srpske napredne stranke (SNS) Milenko Jovanov urnisao je osvedočenog antisrbina Tonina Piculu koji se, po ko zna koji put, usudio da komentariše političku situaciju u Srbiji, pa i da napadne predsednika Aleksandra Vučića.
Tokom vikenda zatvara se obilaznica oko Soluna, pa će srpski turisti koji krenu put mora morati da se naoružaju strpljenjem i tražiti alternativne pravce.
Ribolovački podvig ostvarili su Amel Bronja iz Sjenice i njegov sin Emil (18), koji su na Sjeničkom, odnosno Uvačkom jezeru, ulovili "zverku" tešku čak 45 kilograma
Tog 2. jula 1960. godine glavna tema u zemlji, bar sudeći prema izgledu naslovne strane "Večernjih Novosti" tog dana, bio je odlazak na letovanje. Za razliku od današnjice kada se na more odlazi uglavnom svojim automobilom ili avionom, pred Jugoslovenima tog vremena stajao je samo jedan izbor: voz.
Policija u Nišu, u saradnji sa leskovačkom policijom, a po nalogu Višeg javnog tužilaštva u Leskovcu, uhapsila je S. M. (68) iz Leskovca, zbog sumnje da je izvršio krivično delo nedozvoljena proizvodnja, držanje, nošenje i promet oružja i eksplozivnih materija.
Dejan Stojić, vlasnik autolimarske radnje u Staroj Pazovi i jedan od osumnjičenih za ubistvo Aleksandra Nešovića, zvanično je priznao krivicu, postavši tako drugi okrivljeni koji je odlučio da sarađuje sa nadležnim organima.
Viši sud u Nišu ukinuo je meru prilaska, sastajanja i komunikacije M.M.M. i M.M. iz Niške Banje sa sinom koji se nalazi u Specijalnoj zatvorskoj bolnici u Beogradu jer je 5.oktobra 2023. godine sa 37 uboda nožem ubio svog školskog druga, Andreja Simića (13).
U nastavku akcije na suzbijanju sive ekonomije policijski službenici MUP, UKP, SSK, Odeljenja za suzbijanje privrednog kriminala i PU Prokuplje, u saradnji sa Poreskom policijom Odseka Niš, podneli su krivičnu prijavu Osnovnom javnom tužilaštvu u Prokuplju protiv V. M. (44) iz Novog Sada i S. J. (55) iz Futoga, zbog sumnje da su izvršili krivično delo poreska prevara u vezi sa porezom na dodatu vrednost.
Američki novinar Taker Karlson najavio je da će pomoći u osnivanju nove političke stranke, nakon što se razišao sa predsednikom SAD Donaldom Trampom i Republikanskom partijom zbog američkog učešća u ratu protiv Irana.
Ministarstvo spoljnih poslova Nemačke najoštrije je danas osudilo snažan napad Rusije na Kijev i obećalo da će nastaviti da podržava Ukrajinu u njenoj borbi protiv Moskve.
Četiri odrasle osobe uhapšene su zbog optužbi da su ugrožavali decu, nakon što je u utorak u kući u selu Hamden na jugu Ohaja, otkriveno 16 dece kojima je bila potrebna medicinska pomoć.
Kultno ostvarenje "Ko to tamo peva" krije brojne anegdote sa snimanja, a jedna do sada neispričana, otkriva kakav je nepopravljivi šaljivdžija bio legendarni glumac Dragan Nikolić.
Glumac Predrag Miki Manojlović kaže da je odbio da glumi u filmu koji je producirao Stiven Spilberg jer je nije želeo da bude deo projekta koji ljude sa ovih prostora predstavlja u negativnom svetlu.
Dolaskom toplijih dana češće se mogu pojaviti zmije u dvorištima i baštama, pa mnogi traže način da ih oteraju. Jedno od najčešće pominjanih rešenja je obična soda bikarbona, koju većina već ima u kući.
Stari hleb ne mora da završi u kanti. Uz nekoliko jeftinih sastojaka koje već imate u frižideru, pretvorite ga u carski ručak ili večeru koja nestaje sa stola za tren.
Promena u hodu psa može da bude mnogo više od običnog znaka starenja. Novo istraživanje pokazuje da upravo ovaj detalj može da ukaže na razvoj demencije.
Leto donosi sunce, more i visoke temperature, ali upravo tada farbana plava kosa zahteva posebnu pažnju. Poznati frizer Peđa Božić otkriva za Informer.rs da su UV zraci, morska so i hlor najveći neprijatelji plave kose jer isušuju vlas, narušavaju njenu strukturu i utiču na postojanost boje.
Kvin Devita (24), osnivačica kompanije za avanturistička putovanja "Outer Current Club", doživela je neprijatno i traumatično iskustvo tokom boravka u Tihom okeanu.
Otac rijaliti učesnice Maje Marinković Radomir Marinković Taki oglasio se posle medijske ilegale i poprvi put reagovao na brutalne uvrede Asmina Durdžića na račun njegove ćerke.
Iako je danas Beograd zahvatila kiša, sve ukazuje na to da će publiku na velikom solističkom koncertu Milančeta Radosavljevića na Tašmajdanu dočekati mnogo lepše vreme.
Promena veroispovesti jedna je od najintimnijih odluka koje čovek može da donese, a kada su u pitanju javne ličnosti ovakvi potezi uvek izazovu veliku pažnju.
Pevač Jakov Jozinović danima je u žiži javnosti zbog navodne veze sa Džejlom Ramović, a njegov uspeh na estradi nedavno je komentarisala i Marija Šerifović.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.