• aktuelno
Dnevne novine
SRBIJA
Informer
Video

Izvor: Informer/Kurir

21.06.2025

09:22

Da li ste nekada mokrili u moru? Ne treba da vas je sramota - To može biti korisno

Shutterstock

Nauka

Da li ste nekada mokrili u moru? Ne treba da vas je sramota - To može biti korisno

Gotovo da nema osobe koja nikada nije mokrila u moru, ali zbog toga ne treba da osećate krivicu, jer su naučnici iz Američkog hemijskog društva objasnili da mokrenje u slanoj vodi može biti korisno.

Kako su naučnici objasnili, ljudski urin se sastoji od 95 odsto vode, a natrijum-hlorid koji je prisutan ne predstavlja pretnju morskom svetu, niti zagađuje vodu, jer se i u njoj nalazi isto jedinjenje.

Kada bi svi ljudi na svetu istovremeno mokrili u moru, ne bi napravili štetu.

- Urin je sam po sebi bezopasan, a kada se pomeša sa morskom vodom, postaje beznačajan u roku od nekoliko sekundi. U morima i okeanima ima mnogo štetnijih stvari od našeg urina - rekao je biohemičar Stjuart Džouns.

Prema naučnim istraživanjima, čak 62 odsto ljudi mokri u moru, ali i životinje koje tamo žive. Na primer, kit dnevno izbaci 970 litara urina.

Španci zabranili mokrenje u moru

Španski grad Marbelja odlučio je da mokrenje u moru sankcioniše strogo, pa je je tako na 25 različitih plaža u opštini Marbelja vršenje male nužde u moru iziskuje novčanu kaznu.

Svako ko bude uhvaćen da mokri u moru, platiće kaznu u visini od 750 evra. Javno mokrenje tamo je proglašeno "kršenjem higijenskih i sanitarnih propisa".

Isto tako, vršenje male nužde u moru zabranjeno je i u San Pedru del Pinataru u Mursiji još 2017. godine.

Foto: Shuterstock

Mokrenje u moru ne predstavlja rizik, ali je negde zabranjeno

Mokrenje u bazenu

Istraživanja govore da svaka četvrta osoba mokri u bazenu i time ozbiljno ugrožava i svoje zdravlje i zdravlje drugih, a osim toga, predstavlja i nehigijensku naviku.

Naučnici upozoravaju da kombinacija urina i hlora stvara hlorni cijanid, opasnu hemikaliju koja je klasifikovana kao bojni otrov i može oštetiti srce i pluća.

Sredstva poput hlora dodaju se u bazene kako bi eliminisali bakterije poput salmonele ili Ešerihije koli, a ta sredstva za dezinfekciju reaguju na ljudski znoj, prljavštinu i urin.

Hemijske reakcije koje se stvaraju kada se spoje hemikalije sa nepoželjnim supstancama nazivaju se nusproduktima dezinfekcije, a prepoznatljiv miris bazena zapravo je rezultat mešanja hlora i amonijaka, a ne miris samog hlora.

Te mešavine se zovu trikloramini i razlog su što neke osobe u bazenu osećaju svrab, peckanje u očima ili na koži. Neki čak mogu doživeti i astmatični napad.

Istraživanje sprovedeno u dva javna bazena u Kanadi iznenadilo je čak i same istraživače. Testiran je jedan bazen zapremine 416.000 litara i veći od 830.000 litara. Tokom tri nedelje, kupači su u manji bazen ispustili 26,5 litara urina, a u veći skoro 76 litara.


sledeća vest

Politika

Exatlon

Hronika

Planeta

JOŠ Planeta VESTI

Zabava

Magazin

Džet set