• aktuelno
Dnevne novine
SRBIJA
Informer
Video

01.02.2026

12:00

Šok! Otkrivena grobnica žrtava prve pandemije u istoriji

EPA Images, Shutterstock

Nauka

Šok! Otkrivena grobnica žrtava prve pandemije u istoriji

Istraživački tim koji predvode američki naučnici potvrdio je otkriće prve masovne grobnice u mediteranskom regionu, na području današnjeg Jordana, u kojoj su sahranjene žrtve najranije poznate pandemije u istoriji.

Ovim istraživanjem pružili su nove detalje o Justinijanovoj kugi od koje su umrli milioni ljudi u Istočnom rimskom carstvu (Vizantijskom carstvu) između 6. i 8. veka, preneo je Gardijan.

DNK uzeta iz ljudskih ostataka u masovnoj grobnici u Džerašu, u današnjem Jordanu, pokazuje da je mikrob Yersinia pestis izazvao bubonsku kugu.

Justinijavnova kuga bila je prva zabeležena pandemija bubonske kuge koja je opustošila Vizantijsko carstvo i delove Evrope, Azije i Afrike. 

Nazvana je po caru Justinijanu I, koji je i sam preležao bolest. Pandemija je usmrtila između 30 i 50 miliona ljudi, značajno oslabivši carstvo i utirući put kasnijim epidemijama poput Crne smrti.

Najnoviji nalazi, objavljeni u Journal of Archaeological Science, nude ono što istraživači nazivaju retkim empirijskim uvidom u mobilnost, urbani život i ranjivost građana pogođenih kugom. Novo istraživanje fokusiralo se na žrtve, njihov način života, podložnost bolesti u Džerašu, regionalnom trgovačkom centru i epicentru pandemije koja je besnela od 541. do 750. godine nove ere.

- Lokalitet Džeraš nam pruža ljudsku priču o tome ko je umro i kako je grad doživeo krizu - rekla je glavna autorka studije i vanredna profesorka na odeljenju za globalne, ekološke i

genomske zdravstvene nauke Univerziteta Južne Floride, Rejs Đijang.

Ona je ukazala da pandemije nisu samo biološki, već i društveni događaji.

- Povezivanjem bioloških dokaza iz tela sa arheološkim okruženjem, možemo da vidimo kako je bolest uticala na stvarne ljude u njihovom društvenom i ekološkom kontekstu - objasnila je naučnica.

Prema njenim rečima, to nam pomaže da razumemo pandemije u istoriji kao proživljene događaje, a ne samo epidemije zabeležene u istorijskim hronikama.

Multidisciplinarni tim arheologa, istoričara i genetičkih stručnjaka sa Univerziteta Južne Floride, Univerziteta Florida Atlantik i Univerziteta u Sidneju sastavio je studiju, a Đijang i njeni istraživači su proučavali DNK izvađenu iz zuba. 

Otkrili su raznolik demografski sastav žrtava, što je, kako je rekla, pokazalo da je inače uglavnom mobilna populacija, u vreme epidemije kuge ostala zajedno, zarobljena na istom mestu zbog bolesti, slično načinu na koji su putovanja obustavljena tokom nedavne pandemije kovida.

- Ljudi se kreću, putuju, a ovde ih je okupila kriza - ukazala je Đijang dodajući da su drevne pandemije cvetale u gusto naseljenim gradovima.

Iskopavanja su otkrila da je više od 200 ljudi sahranjeno u grobnici u Džerašu, poznatom kao Pompeja Bliskog istoka zbog svojih očuvanih grčko-rimskih ruševina. Đijang je navela da je među žrtvama bilo muškaraca i žena, starih i mladih, ''ljudi u najboljim godinama, ali i adolescenata''.

BONUS VIDEO

sledeća vest

Politika

Exatlon

Hronika

Planeta

JOŠ Planeta VESTI

Zabava

Magazin

Džet set