Savremena nauka može da prati kretanje tektonskih ploča, ali ne i da odredi trenutak kada će doći do razornog potresa. Upravo zato predviđanje zemljotresa ostaje jedan od najvećih izazova geologije.
Nakon razornih zemljotresa u Venecueli, svet se ponovo pita zašto, uprkos svom tehnološkom napretku, naučnici i dalje ne mogu da predvide tačno vreme, mesto i jačinu udara. Odgovor leži u složenim procesima koji se odvijaju kilometrima ispod naših nogu.
Svake godine, Nacionalni informacioni centar za zemljotrese Američkog geološkog zavoda (USGS) detektuje i locira oko 20.000 potresa širom sveta, što je u proseku 55 dnevno. Neki su blagi i jedva primetni.
Dok u slučaju uragana meteorolozi mogu da izdaju upozorenja danima unapred i omoguće evakuaciju, sa zemljotresima je priča potpuno drugačija. Uprkos napretku, precizno predviđanje ostaje nemoguće.
Napetost koja se oslobađa iznenada
Zemljotresi nastaju usled iznenadnog oslobađanja napetosti koja se postepeno akumulira zbog kretanja tektonskih ploča duž geološkog raseda. Predvideti zemljotres značilo bi znati tri ključne varijable: gde će se dogoditi, kolika će mu biti magnituda i, najvažnije, u kom trenutku će se desiti, objašnjava za Bi-Bi-Si Antonio Morales Esteban, profesor inženjerstva na Univerzitetu u Sevilji i stručnjak za seizmičko inženjerstvo.
- Možemo sa izvesnom tačnošću znati prva dva parametra - objašnjava profesor i dodaje:
- Zemljotresi se dešavaju na rasedima koje smo geološki proučili, i na osnovu njihove veličine i brzine kretanja možemo zaključiti maksimalnu magnitudu koju su sposobni da proizvedu.
Problem je u određivanju tačnog trenutka.
- Zamislite da spojim dve pesnice, snažno ih pritisnem i klizim jednu o drugu. Akumuliram napor, postoji trenje, i ništa se ne dešava sve dok se odjednom, na nepredvidiv način, ne dogodi naglo klizanje - slikovito opisuje prof. Esteban.
Foto: Tanjug/AP
Zemljotres u Venecueli
Naučnici znaju da se napetost u velikim rasedima gomila decenijama, ali ne postoji način da se utvrdi u kom trenutku će otpor stena popustiti.
Profesor Arturo Belmonte, stručnjak za seizmologiju sa Univerziteta Konsepsion u Čileu, koristi jednostavniju analogiju.
- To je kao kada lomite drvenu olovku. Ona se ne lomi odmah. Morate postepeno pojačavati pritisak, savijati je, i odjednom ona puca kada pređe prag izdržljivosti. Ovde se dešava suštinski ista stvar - rekao je profesor.
Seizmičke praznine i granice znanja
Naučnici mogu da procene da se oslobađanje napetosti na određenim područjima dešava u određenim intervalima, koji se nazivaju periodima povratka.
- U seizmičkim zonama poput Čilea, zemljotresi magnitude veće od osam imaju periode povratka od 80, 90 ili 100 godina. Ali nije moguće znati tačno kada će se sledeći dogoditi - objašnjava Belmonte.
Ono što je danas moguće definisati jesu takozvane seizmičke praznine ili lagune, područja na kojima se veliki zemljotres dugo nije dogodio, a energija se akumulira.
- Jedna od takvih je zona Atakama. Poslednji veliki potres tamo se dogodio 11. novembra 1922. godine. Dakle, imamo ideju koje zone "čekaju", ali reći "ove subote u tri popodne biće zemljotres te i te jačine" jednostavno nije moguće - ističe prof. Belmonte.
Nemogućnost predviđanja leži i u granicama naših instrumenata. Ovi procesi se odvijaju u zonama gde su pritisak i temperatura ekstremni.
Foto: Shutterstock/printscreen
Ispod naših nogu krije se opasnost
- Ne možemo direktno da posmatramo fenomen kao što meteorolozi posmatraju kretanje oblaka. Sve što znamo, zaključujemo iz seizmičkih talasa - ističe čileanski stručnjak i dodaje:
- Najdublje što je čovek sišao u rudnicima je oko četiri kilometra, a najdublja bušotina iz sovjetskog doba dosegla je 12 kilometara. Poluprečnik Zemlje je 6.370 kilometara. Jednostavno nemamo pristup dubinama gde se možda dešava seizmička aktivnost koja prethodi velikom udaru.
Potraga za signalima
Kroz istoriju su postojale priče o znacima koji najavljuju zemljotres, poput neobičnog ponašanja životinja.
- Postoje tvrdnje da su psi lajali ili da su ptice čudno letele. Istina je da nikada nije pronađena nikakva uzročno-posledična veza - napominje prof. Esteban.
Profesor Belmonte navodi primer iz Kine, gde su 1975. godine primećene promene u nivou gasa radona i čudno ponašanje zmija i pasa. Na osnovu tih signala, vlasti su evakuisale jedan grad neposredno pre nego što se dogodio snažan zemljotres. Činilo se da je predviđanje na pomolu.
- Međutim, godinu dana kasnije, 1976, nijedan od ovih znakova nije primećen pre jednog od najkatastrofalnijih potresa u svetu, u kojem je stradalo više od 200.000 ljudi. To nam govori da ti prethodni signali nisu dosledni, a ponekad se pojavljuju i bez da se zemljotres dogodi - napominje profesor.
Danas se nade polažu u veštačku inteligenciju, koja može da obradi ogromne količine seizmoloških podataka i traži suptilne obrasce. Morales Esteban i njegov tim su koristili neuronske mreže za analizu odnosa između magnitude potresa i vremena proteklog između njih.
- Pronašli smo određene korelacije, mogli smo da izvedemo verovatnoće. Ali to nije bilo predviđanje - priznaje profesor.
Ključ je u otpornosti, ne u predviđanju
S obzirom na to da je precizno predviđanje i dalje van domašaja, globalni fokus se preusmerio sa predviđanja na prevenciju i izgradnju otpornu na potrese. Tu na scenu stupaju sistemi za rano upozoravanje, strogi standardi gradnje i edukacija stanovništva.
Foto: Shutterstock/Google maps
Nauka još nema odgovor
- Na kraju, ključ je danas u ranjivosti - ističe Morales Esteban i dodaje:
- Pitanje je kako gradimo objekte i koliko smo kao društvo spremni da, ako se zemljotres dogodi, šteta bude minimalna, a oporavak što brži.
Zemlje poput Čilea i Japana imaju izuzetno stroge seizmičke propise koji se poštuju. U slučaju Venecuele, geolozi su poznavali seizmički rizik.
- Problem dolazi sa druge strane jednačine: ranjivost se pokazala kao veoma visoka. Kada spojite visok seizmički rizik sa visokom ranjivošću, dobijate katastrofu - tvrdi Esteban.
Dok veštačka inteligencija i novi senzori otvaraju vrata ka boljem razumevanju, naučnici su saglasni da nam i dalje nedostaje osnovno znanje o silama koje oblikuju našu planetu. Stoga, ključ za spasavanje života u bliskoj budućnosti neće ležati u kristalnoj kugli, već u otpornim zgradama i spremnim zajednicama.
Tim brazilskih i kostarikanskih naučnika otkrio je novu vrstu zastrašujućih stvorenja sa dna okeana - takozvanih "duh ajkula", što potvrđuje da okeansko dno i dalje krije brojna nepoznata bića.
Tri sestre iz Brazila, čija ukupna starost iznosi 316 godina, našle su se u centru pažnje naučnika koji proučavaju tajne dugovečnosti. Njihov jedinstven slučaj mogao bi da pomogne istraživačima da otkriju zbog čega neki ljudi i u dubokoj starosti ostaju zdravi i vitalni.
Međunarodni tim naučnika otkrio je da ljudi širom sveta, dok hodaju bez određenog cilja, imaju blagu, ali doslednu sklonost da skreću ulevo, odnosno u smeru suprotnom od kazaljke na satu.
Naučnici su u permafrostu (zamrznutom tlu) u Jukonu pronašli izmet arkitičke veverice koji sadrži izuzetno očuvanu drevnu DNK. Otkriće je omogućilo uvid u čitav ekosistem ledenog doba, uključujući i vrste poput mamuta stare između 700.000 i 3.000 godina.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Tim brazilskih i kostarikanskih naučnika otkrio je novu vrstu zastrašujućih stvorenja sa dna okeana - takozvanih "duh ajkula", što potvrđuje da okeansko dno i dalje krije brojna nepoznata bića.
Aleksandar Čupić, kandidat "Studentske liste" za predsednika Skupštine, prema informacijama koje su objavljene tokom rasprave u parlamentu, umešan je u ozbiljan skandal i pokušaj prikrivanja milionski vredne imovine!
Asocijacija novinara Srbije zahteva hitnu i nedvosmislenu reakciju svih nadležnih institucija Republike Srbije, Evropske komisije, Evropskog parlamenta, Saveta Evrope, OEBS-a i međunarodnih organizacija za zaštitu novinara povodom javnih istupa narodnog poslanika i predsednika poslaničke grupe Studentske liste, Jova Bakića, koji je iz Narodne skupštine poručio da televiziji Informer nema mesta u Srbiji, a zatim najavio da će vlasnici tabloida ''svi odreda'' završiti pred istražnim organima.
Aleksandar Vučić, šef poslaničke grupe ''Aleksandar Vučić - Srbija pobeđuje'' danas je u Skupštini Srbije saopštio fenomenalne vesti za građane Srbije koji su ostvareni zahvaljujući načinu na koji je vođena država dok su naprednjaci bili na vlasti.
Srbin D.C. (43) koji je juče poginuo u saobraćajnoj nesreći u mestu Aluga, na putu Žabljak - Tara, bio je šef kuhinje jednog prestižnog beogradskog restorana.
Dejan Dragijević i Srđan Janković, koji su optuženi za ubistvo Danke Ilić 26. marta 2024. godine u Banjskom Polju, na početku suđenja u Višem sudu u Negotinu izneli su svoju odbranu i negirali krivicu.
Više javno tužilaštvo u Beogradu podiglo je optužnicu protiv P.S. (30) zbog postojanja opravdane sumnje da je od 13. aprila do 17. jula 2026. godine u stanu na teritoriji GO Voždovac, kao i na Makišu u ostavi pored splava na Savi neovlašćeno proizvodio i držao radi prodaje opojnu drogu kanabis.
Najviši neboder u Rijadu, u poznatoj finansijskoj četvrti u kojoj je sedište saudijskog državnog investicionog fonda, pogođen je projektilom koji su lansirali Huti.
Američki predsednik Donald Tramp pokušao je da se rukuje sa kineskim liderom Si Đinpingom dok su se zajedno vozili pokretnim stepenicama u Šenženu, neposredno pred početak važnog samita.
Učesnici samita Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje (APEK), koji se održava u kineskom Šendženu, zahvalili su se ruskom predsedniku Vladimiru Putinu na ruskom jeziku, a on im je uzvratio zahvalnošću na kineskom, prenosi RIA Novosti.
Američki magazin Variety objavio je listu 100 najvećih filmskih zvezda svih vremena, koju su sastavili njegovi filmski kritičari, a prvo mesto pripalo je legendarnoj Merilin Monro.
Glumac Pirs Brosnan, koji je svojevremeno četiri puta tumačio legendarnog tajnog agenta Džejmsa Bonda, oglasio se na Instagramu povodom izbora Roberta Patinsona za novog agenta 007 i pružio podršku mlađem kolegi.
Poznati britanski kuvar Gordon Remzi, koji je svetsku slavu stekao zahvaljujući kulinarskom umeću, oštrom jeziku i temperamentnim nastupima u televizijskim emisijama, dobio je zvezdu na čuvenoj holivudskoj Stazi slavnih u Los Anđelesu.
Britanska glumica Florens Pju (30) oštro je reagovala na nagađanja o svom izgledu nakon što su se društvenim mrežama proširile fotografije sa nedavne dodele nagrada Governors u Los Anđelesu.
Američki glumac Leri Poindekster preminuo je u 66. godini od posledica teške saobraćajne nesreće koja se dogodila u blizini njegovog doma u Kaliforniji.
Ovaj starinski nabujak od krompira nekada se često nalazio na porodičnoj trpezi, a za njegovu pripremu potrebni su vam jednostavni i pristupačni sastojci.
Zeleni čaj se izdvaja kao idealan jutarnji napitak jer obiluje antioksidansima koji štite ćelije i može doprineti smanjenju rizika od raka, navode onkolozi.
Pevačica Emina Jahović progovorila je o odnosu sa bivšim suprugom pevačem Mustafom Sandalom i otkrila kako su njena sestra i majka bile protiv njenog razvoda.
Nekadašnja mis Jugoslavije i pevačica Anči Dabetić, koja je važila za jednu od najatraktivnijih žena devedesetih, ponovo je u centru pažnje, a ovoga puta zbog "Španske serije"!
Rijaliti učesnice Slađa Poršelina i Laura Prgomet napravile su pravi spektakl na žurki u "Eliti", gde su zajedno zaigrale uz najveće hitove pevačice Milice Jokić i svojim izgledom i plesom privukle poglede svih prisutnih.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.