Na Kosovu i Metohiji u napadima terorista UČK tokom 1998/99 godine svakog dana ginuo je jedan, a ranjavana su po četri policajca, pokazuju zvanični podaci.
Jedan od poginulih je i Ivica Spasić Kuca iz Vranja, po činu mlađi vodnik u Vranjskoj četi, Niškog odreda, Posebnih jedinica policije.
I dok je bombardovanje SRJ bilo u punom jeku, u Vranje je 28. marta 1999. godine, stigla vest da je u selu Semetište kod Suve Reke, od terorističkog snajpera stradao jedan od najmlađih i najhrabrijih pripadnika ove jedinice, tada dvadesetčetvorogodišnji Ivica Spasić.
Sudbina je htela da je poginuo baš na Dan državnosti Srbije, praznik koji se od 1989. godine, pa sve do 2001. obeležavao kao državni, a koji je predstavljao usvajanje ustavnih amndmana, a kasnije i Ustava, kojim se smanjuje nekadašnja široka autonomija pokrajina u Srbiji i vraća potpuna suverenost republičkih organa na tim područjima.
Upravo takav Ustav biće povod za demonstracije Albanaca, a kasnije i organizovanje terorista UČK, od kojih će tokom 1998/99 stradati 365 policajaca, 1.360 biti ranjeno, a 60 njih se još uvek vode kao nestali.
Sećanje na Ivicu Spasića, sa posebnim pijetetom čuvaju njegove kolege i saborci. A svake godine, obavezno na godišnjicu pogibije, obiđu i njegovu večnu kuću. Saša Pavlović, predsednik veterana PJP - regije Niš, sećajući se tog vremena, priča kako je već 1997. godine, Vranjska četa, odreda Čegar PJP, u leto angažovana na prostoru Drenice, jakog uporišta terorista i bandi, još iz vremena kraljevine.
- Iako smo mi bili u Dreničkom kraju, Ivica je sa svojim vodom bio angažovan na teritoriji opštine Podujevo, kao ispomoć redovnim policijskim snagama. U to vreme, teroristički napadi na policijske stanice i patrole su već bili učestali. Jednom prilikom je bio na raspoređen u selu Krpimej, kod Podujeva, mestu sa većinskim albanskim življem. Pored odeljenja policije u tom selu, koje se nalazilo tik pored puta, prolazilo je putničko vozilo „Lada“, iz kojeg teroristi bacaju dve ručne bombe- kaže Saša Pavlović.
Ivica je u tom trenutku na straži. Jedna od bombi udara u pancir koji je on imao na sebi, ali srećom ne eksplodira, već pada pored njegovih nogu, dok druga ekslodira malo dalje od njega i objekta, ne povredivši nikog.
- Teroristi se tada udaljavaju kroz selo i gubi im se svaki trag. Nakon dva dana Ivica sa još jednim kolegom odlazi do pošte u Podujevu, da se telefonom javi kući. U redu na šalteru pošte, prepoznaje teroristu koji je bacio bombu na njega. Izlazi iz pošte, poziva pomoć i hapse teroristu, u čijoj kući su u pretresu nakon hapšenja nađene velike količine oružja, municije i minsko eksplozivnih sredstava. Tu Ivica iskazuje veliku hrabrost i pribranost, koje su ga krasile na svakom terenu, sve do njegove pogibije - priča Pavlović.
U martu 1999. godine, Odred Čegar, bio je angažovan na čišćenju od terorista sela Pećane, Slapužane i Semetište, kod Suve Reke. Vodile su se žestoke borbe u sva tri sela. Prva dva su očišćena bez žrtava na strani PJP, na kraju trećeg Semetišta, Ivica je sa još trojicom kolega bio na desnom krilu svoje Vranjske čete, kojima je ostalo da “pređu” još nekoliko kuća, do završetka akcije.
- Na njih teroristi otvaraju jaku vatru, Ivica pretrčava mali deo čistine sa još jednim kolegom, kako bi zauzeo položaj odakle može da dejstvuje po teroristima. Pri kraju čistine njega pogađa snajperski metak u glavu i on pada, a drugi kolega uspeva da zauzme bezbedan položaj na samo metar od smrtno pogođenog Ivice-priseća se Pavlović.
On ističe da sve do mraka, u naredna tri sata, nisu mogli da dođu do Ivičinog tela i kolege, koji je ležao do svog najboljeg druga, a koji i dan danas teško preživljava taj gubitak. Nikad ne priča o tome, sve to mu teško pada i nakon toliko godina.
- Tek nakon što je pao mrak, utihnulo je dejstvo terorista i kolege su uspele da izvuku Ivičino tel i da njegovog saborca sklone na sigurno. Onda je zavladao veliki muk u Vranjskoj četi PJP, poginuo je najmlađi i jedan od najhrabrijih boraca. Svi ga se sećamo kao nekog ko nije znao za strah, koji je voleo svoje drugove, svoj PJP, svoje Vranje i svoju Srbiju. Slava mu i hvala - kaže Pavlović.
Kolega Ivica Spasić je bio veoma cenjen i omiljen, nadovezuje se na priču Srđan Ilić, nekadašnji ratni komandant Vranjske čete.
- Bio je poštovan i cenjen i među ostalim kolegama PU Vranje, građanima svoga Vranja, gde se rodio, radio i živeo. Istakao se hrabrošću i odvažnošću, kada je u 24. godini dao svoj život u odbrani otadžbine. U znak sećanja na njega, na predlog Udruženja veterana PJP - južne i jugoistočne Srbije i lokale samouprave u Vranju, deo Obličke ulice poneo je ime Ivice Spasića. Udruženje veterana PJP je pre dve godine, posthumno dodelilo Kosovsku zlatnu PJP spomenicu, njegovoj porodici - dodaje Ilić.
A Ivica Spasić jedan je od mnogih postradalih policajaca, vojnika i civila, koji za sobom nisu ostavili potomke, stradavši veoma mladi, tek punoletni. Od porodice, posebnu uspomenu na njega čuva mlađa sestra Danijela Jović.
- Brat je bio uvek zaštitnički nastrojen prema meni. Bio je veoma druželjubiv, uvek nasmejan i vedrog duha, raspoložen za šalu. Svi su ga voleli, a posebno Romi, kroz čiju je mahalu prolazio kada bi išao do grada ili se vraćao kući. Nekoliko dana pre nego što je poginuo, odvezla sam ga do autobusa gde su se oni okupljali pre odlaska na Kosovo i Metohiju. Pokušala sam da ga odvratim da ne ide, da nađe izgovor, jer nam je i otac bio mobilisan. Međutim, on nije hteo ni da čuje za tako nešto, nije hteo da ostavi svoje kolege, svoju jedinicu, saborce, jednom rečju bio je potpuno posvećen poslu, odgovoran i primeran u svemu - priča Danijela.
Branio državu i čast uniforme koju je nosio
Godine nakon Ivičine pogibije, bile su ispunjene tugom, od koje bi, kako Danijela kaže, i kamen pukao. Njihovi roditelji to nisu izdržali i svega nekoliko godina nakon tragedije, oboje su umrli. Ivica Spasić je od strane SRJ odlikovan Ordenom za zasluge u oblastima odbrane i bezbednosti prvog stepena. Priča o njemu je priča o jednoj mladosti, koja je celu sebe dala u odbrani države, časti i dostojanstva uniforme, koja im je poverena.
Na današnji dan, 8. novembra, 1978. godine u Beogradu, rođen je Tibor Cerna, besmrtni heroj, koji se zlatnim slovima upisao u srpsku istoriju kada je hrabro poginuo 1999. godine u rejonu Košare, braneći Srbiju.
Na današnji dan, 30. septembra 1998. godine iz zasede su ubijena petorica srpskih vojnika: Vladimir Radojičić, Miroslav Jocić, Ilija Pavlović, Miladin Gobeljić, Miloš Pavlović dok su teško ranjeni kapetan Goran Loznica i Goran Simić, od strane pripadnika teorirstičke OVK.
Potpukovnik Goran Ostojić "Ostoja" pao je kao vitez na braniku Otadžbine. Srpskog heroja ubili su šiptarski teroristi na karauli Košare 28. jula 1998. godine.
Na Vidovdan, najsvetiji srpski praznik, baš kako dolikuje jednom kosovskom junaku, otkriven je spomenik najboljem od najboljih, besmrtnom heroju Predragu Peđi Leovcu.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Na današnji dan, 8. novembra, 1978. godine u Beogradu, rođen je Tibor Cerna, besmrtni heroj, koji se zlatnim slovima upisao u srpsku istoriju kada je hrabro poginuo 1999. godine u rejonu Košare, braneći Srbiju.
Govor koji je poslanik Studentske liste Jugoslav Gašić održao u Skupštini Srbije veličajući blokaderskog kandidata za predsednika parlamenta Aleksandra Čupića i dalje je top tema na društvenim mrežama.
Pristalice nove vlasti, oličene u ''Studentskoj listi'', izazvale su neviđeni skandal ispred Skupštine Srbije, gde je održana konstitutivna sednica, napavši narodnu poslanicu grupe ''Srbija pobeđuje'' Lidiju Vukićević.
Ivanka Popović, profesorka Tehnološko-metalurškog fakulteta u penziji i bivša rektorka Univerziteta u Beogradu, istakla je da treba zabraniti javno delovanje određenom broju ljudi, ali to, prema njenim rečima, nije revanšizam.
Pristalice nove vlasti, oličene u ''Studentskoj listi'', izazvale su neviđeni skandal ispred Skupštine Srbije, gde je održana konstitutivna sednica, napavši narodnu poslanicu grupe ''Srbija pobeđuje'' Lidiju Vukićević.
Sveštenik Župe svetog Ante Padovanskog u naselju Boće kod Brčkog, don Filip Maršić, povređen je u napadu nožem koji se dogodio kasno sinoć. Nepoznata osoba nanela mu je više ubodnih rana i drugih povreda.
Profesorka iz Tuzle Nermina Hadžigrahić nedavno je nepravosnažno osuđena na godinu dana zatvora zbog falsifikovanja školskih i studentskih dokumenata. Ovo nije jedini neverovatan slučaj zbog kog su ljudi završili pred sudom ili u policiji, a pojedini su svojim potezima i motivima šokirali javnost.
Beogradsko naselje Sremčica jutros je potresla velika tragedija u kojoj je život izgubio S. P. (55), nakon što je u njegovoj kući izbio stravičan požar.
Uprava policije Crne Gore i Državno tužilaštvo razotkrili su, u koordinisanoj akciji, više slučajeva zloupotrebe platnih kartica i računarskih prevara na štetu jedne banke. Zbog sumnje da su umešani, pet osoba je uhapšeno.
Ruski predsednik Vladimir Putin izjavio je na samitu APEK-a, nakon ukrajinskog napada na ključni most preko Kerčkog moreuza, da su zapadne sile postale „bivši hegemoni“.
Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov optužio je NATO da pokušava da proširi vojni uticaj na Aziju i Pacifik, sa ciljem obuzdavanja Kine i potiskivanja postojećeg sistema regionalne bezbednosti.
Ruski predsednik Vladimir Putin stigao je rano jutros u kineski grad Šenžen, gde se održava samit APEK-a, i sastao se sa kineskim predsednikom Si Đinpingom, prenose ruski i kineski mediji.
Poznati voditelj televizije ABC Gio Benitez saznao je da boluje od koronarne arterijske bolesti, iako na prvi pogled nije imao nijedan razlog za zabrinutost.
Glumac Bojan Dimitrijević, publici najpoznatiji po ulozi Pikca iz serije "Vratiće se rode", danas je postao narodni poslanik u novom sazivu Narodne skupštine Srbije.
Bombice od suvih smokava dokazuju suprotno - prave se od svega nekoliko sastojaka, bez pečenja i komplikovanih kulinarskih veština, a svojim ukusom potpuno odskaču od uobičajenih prazničnih poslastica.
Žene ponekad glume orgazam kako ne bi povredile partnerova osećanja, ali postoje telesne reakcije koje mogu da prate seksualni vrhunac. Među njima su nevoljne kontrakcije mišića, ubrzano disanje i crvenilo kože.
Slavsko žito neće postati gnjecavo ako ga nakon kuvanja dobro ocedite i potpuno ohladite pre mlevenja. Ovaj jednostavan trik pomaže da zadrži rastresitu teksturu i lep ukus čak i nakon osvećenja vinom.
Pevač narodne muzike Milanče Radosavljević odgovarao je na pitanja gledalaca i tom prilikom izneo malo poznate detalje iz svoje višedecenijske karijere, među kojima je informacija da je odbio saradnju sa tekstopiscem Marinom Tucaković.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.